Husi: DR. Zezito Fatima Martins Correia
I. Faktu
Iha loron 17 fulan setembru tinan 2025, Parlamentu Nasionál Sexta (VI) Lejizlatura kompostu husi Bankada CNRT, PD, KHUNTO, FRETILIN, PLP inísia estabelesimentu akordu ida ho EUTL (Estudante Universitáriu Timor Leste) iha objetivu prinsipál husi akordu nee hakarak apaga Pensaun Mensál Vitalísia ne’ebé deskreve iha Lei Nú. 7/2017 Husi Loron 26 fulan-Abríl aprova Lei kona-ba membru sira-nia pensaun, no halo Primeira Alterasaun ba Lei Nú. 5/2004, Loron 5 Fulan maiu, kona-ba Estatutu husi Deputadu sira no Primeira Alterasaun ba Lei Nú. 7/2007, husi Loron 25 Fulan Jullu, kona-ba Estatutu husi Titulár Sira Órgaun Soberania Sira no Lei Nú. 1/2007 husi loron 18 fulan Janeiru Pensaun Mensál Vitalísia ba membru Parlamentu no benefísiu seluk.
Ho akordu ne’e iha konkordánsia entre parte sira hodi marka ajenda serteza hodi diskute ba revogasaun Lei Pensaun Mensál Vitalísia iha loron 25 fulan setembru tinan 2025 mai, liutiha momentu estabelesimentu akordu ne’e iha loron 25 fulan setembru tinan 2025 avansa ho projetu Lei rua, ida husi Bankada Governu ne’ebé kompostu husi CNRT, PD, no Aliadu KHUNTO ho Projetu-Lei Nú 11/VI (3.o) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár sira Órgaun Soberania nian no providénsia sira Seluk (ho efeitu retroativu hahú husi 20 Maiu 2002) no ida seluk husi Bankada Opozisaun kompostu husi Bankada FRETILIN no PLP ne’ebé mai ho Projetu-Lei Nú 10/VI (3.o) Rejime Jurídiku ba Seguransa Sosial no Titulár Órgaun Soberanu Sira (la ho efeitu retroativu).
Husi ne’e proposta ne’ebé aprezenta husi Bankada Governu hamutuk ho nia aliadu KHUNTO pasa ho votu Unanimidade 61 a-favór iha Jeneralidade, tanba hakarak apaga totál ho efeitu retroativu hahú husi loron 20 fulan Maiu tinan 2002 no diferente ho Bankada Opozisaun ne’ebé mai ho proposta la ho efeitu retroativu, hakarak halo de’it alterasaun signifika hakarak Lei ne’e válidu hahú husi loron 25 fulan setembru tinan 2025 ba oin no labele ona fila ba kotuk hodi aplika nafatin ba eis-titulár órgaun soberanu sira no providénsia sira seluk ne’ebé mandatu liu ona, maibé proposta refere labele pasa tanba hetan de’it votu a-favór 22, kontra 38 no abstensaun 1 iha Jeneralidade, ho nune’e proposta refere labele kontinua avansa ba espesialidade no finál globál.
Liutiha loron ne’e, iha loron 26 fulan setembru tinan 2025, Parlamentu Nasionál kontinua avansa-ba votasaun espesialidade no finál globál ba Projetu-Lei Nú 11/VI (3.o) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár Sira Órgaun Soberania nian no provedensia sira Seluk (ho efeitu retroativu hahú husi 20 Maiu 2002) no Projetu-Lei refere pasa iha finál globál 62 a-favór, 0 kontra no 0 abstensaun.
Bazea ba pontu sira mensiona liubá ne’e halo públiku, akademista, jurista no konstitusionalista sira preokupa hodi hamosu interpretasaun ba Konstituisaun RDTL artigu 24.° númeru (2) katak, As Leis restritivas dos direitos, liberdades e garantias têm, necessariamente, carácter geral e abstracto, não podem diminuir a extensão e o alcance do conteúdo essencial dos dispositivos constitucionais e não podem ter efeito retroactivo. Hodi dehan loloos katak Lei ne’ebé foin prodús tenke aplika ba oin ou Lei ne’e vale ba oin la’ós ba fali kotuk.
Tanba ne’e matenek na’in sira preokupa no hakarak Lei ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova ona iha Finál Globál ho votu 62 a-favór ho unanimidade ne’e labele iha efeitu retroativu hodi nune bele aplika Lei ne’e ba oin, tanba bazea ba Konstituisaun RDTL tuir artigu ne’ebé refere.
Haree ba Jurista Sr. Manuel Tilman iha loron 24 fulan setembru tinan 2025 liuhusi mídia TVE hatete dehan, Lei nee aplika ba oin labele ba kotuk tanba Konstituisaun-RDTL mak dehan hanesan ne’e, iha sorin seluk Konstitusionalista Sr. Alexandre Corte Real iha loron 26 fulan setembru tinan 2025 liuhusi GMN TV hatete dehan Parlamentu Nasionál (PN) viola Konstituisaun RDTL artigo 24.° númeru (2) tanba aprova fali projetu Lei ho efeitu retroativu hodi aplika ba kotuk hahú husi loron 20 fulan Maiu tinan 2002, Konstitusionalista ne’e moos akresenta hodi dehan, artigu ne’e rasik dehan labele ba oin, tanba hakarak atu proteje direitu adkiridu, buat ida-ne’ebé deside ona sei deside ba oin, nia labele fila fali ba kotuk tanba ofende fali sira-ne’ebé deside ona iha mandatu liubá.
II. Baze Legál
- Konstituisaun RDTL artigo 24.° númeru (2) katak, As Leis restritivas dos direitos, liberdades e garantias têm, necessariamente, carácter geral e abstracto, não podem diminuir a extensão e o alcance do conteúdo essencial dos dispositivos constitucionais e não podem ter efeito retroactivo. Signifikadu husi ne’e tenke aplika ba oin no labele aplika ba kotuk
- Projetu-Lei nú 11/VI (3.o) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár sira Órgaun Soberania nian no Providénsia sira seluk (ho efeitu retroativu hahú husi 20 Maiu 2002) sei aplika ba kotuk mak mai oin
- Jeremy Bentham, hatete dehan, Lei maka instrumentu ida hosi ema atu hetan ksolok boot liu ba númeru boot liu (the greatest happiness of the greatest number), signifikadu Lei tenke lori haksolok ba ema hotu
- Satjipto Rahardjo, Lei maka kriasaun umanu ida iha forma norma sira ne’ebé orienta sosiedade ba justisa no prosperidade. Lei tenke progresivu, signifika katak Lei iha ba ema, la’ós ema ba Lei. Nia subliña liután katak Lei tenke fleksivel, adaptavel ba dinámika sosiedade nian, no fó prioridade ba razaun no konxiénsia atu hetan justisa substantiva, la’ós formalidade de’it.
- “Salus populi suprema lex esto” katak “Povu nia salvasaun (ka bein-estár) mak Lei aas liu hotu-hotu”.
- Prinsípiu Lex Posterior Derogat Legi Priori signifika katak Lei foun sei anula Lei tuan nia validade. Ou Lei foun sei halakon lei tuan
- Prinsípiu Proporsionalidade, maka prinsípiu legál ida-ne’ebé buka atu halo balansu entre asaun sira-ne’ebé halo ho objetivu sira-ne’ebé atu atinje.
- III. Konkluzaun
- Wainhira bazea-ba K-RDTL srtigu 24.° númeru (2) maka asuntu ida-ne’e só válidu ba Projetu-Lei nú 11/VI (3.o) (ho efeitu retroativu hahú husi 20 Maiu 2002) kuandu projetu-Lei refere husu rembolsa fila-fali osan ba eis-titulár sira órgaun soberanu nian no providénsia sira, maka iha-ne’ebá iha ninia natureza jurídika bele implementa K-RDTL husi artigu refere, maibé wainhira halo de’it revoga ou hapara hodi labele simu ona Pensaun Mensál Vitalísia ne’ebé konsidera hanesan priviléjiu ba eis-titulár órgaun soberanu sira no moos iha sira-nia mandatu la kontribui ou la ko’a saláriu sira ba Pensaun Mensál Vitalísia iha futuru mai depois mandatu ne’e termina maka iha-ne’ebá bele aplika ho efeitu retroativu ba kotuk, ne’ebé hetan reforsa moos husi pensamentu Jeremy Bentham ne’ebé hatete dehan Lei tenke lori haksolok ba ema hotu, liuliu Lei tenke lori haksolok ba povu wainhira apaga totalidade ba Lei Pensaun Mensál Vitalísia, no akresenta moos husi Satjipto Rahardjo, katak Lei atu orienta sosiedade ba hetan justisa no prosperiedade hodi atinje konxiénsia atu hetan justisa substantiva, la’ós formalidade de’it. Katak wainhira Lei ne’ebé hakerek ho textu formalidade hanesan mensiona iha Lei Nú. 7/2017 husi loron 26 fulan-Abríl aprova Lei kona-ba membru sira-nia pensaun, no halo Primeira Alterasaun ba Lei Nú. 5/2004, loron 5 fulan-Maiu, kona-ba Estatutu husi Deputadu sira no Primeira Alterasaun ba Lei Nú. 7/2007, husi loron 25 fulan-Jullu, kona-ba Estatutu husi titulár sira husi orgaun soberania sira no Lei Nú. 1/2007 husi loron 18 Fulan-Janeiru Pensaun Mensál Vitalísia ba membru Parlamentu no benefisiu seluk, ne’ebé mak laiha ninia benefísiu no la lori justisa ba povu mak Lei refere sei bele hetan ninia revogasaun totalidade tanba iha de’it benefísiu ba individuál no grupu balun, ho nune’e Lei ne’e la lori haksolok ba povu no la lori justisa ba povu. Lei Pensaun Mensál Vitalísia ne’e moos persiza halo revogasaun ho totalidade tanba hakarak atu salva povu nia osan hodi lori bein-estár ba povu hanesan prinsípiu Lei “Salus populi suprema lex esto” hatete. Ho nune’e bele halo revogasaun ho retroativu fila-fali ba loron 20 fulan maiu tinan 2002, tanba ne’e bazea moos ba prinsípiu proporsionalidade hodi hapara de’it pensaun Mensál Vitalísia maibé labele husu rembolsa tanba prinsípiu refere la fó dalan, tanba ezisténsia prinsípiu refere hakarak halo balansu ba ema hotu-hotu.
- Ezemplu seluk husi K-RDTL artigu 24.° númeru (2) katak, wainhira mosu kazu krime ruma iha tinan 2017 fulan janeiru maibé Projetu Lei nee foin aprova iha tinan 2025 fulan setembru ne’e hodi aplika fali ba krime ne’ebé sidadaun ne’e halo iha tinan 2017 fulan janeiru liubá maka Projetu-Lei nee viola K-RDTL artigu 24.° númeru (2) maibé wainhira aprova Projetu-Lei nú 11/VI (3.o) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár sira Órgaun Soberania nian no Providénsia sira seluk (ho efeitu retroativu hahú husi 20 Maiu 2002) no bazea ba Prinsípiu Lex Posterior Derogat Legi Priori katak Lei foun sei halakon Lei tuan, signifika katak Projetu-Lei foun ne’ebé hetan ona aprovasaun iha Finál Globál ho votu unanimidade ho 62 votu a-favór bele halakon Lei Nú. 7/2017 Husi Loron 26 Fulan-Abríl Aprova Lei kona-ba membru sira-nia pensaun, no halo Primeira Alterasaun ba Lei Nú. 5/2004, Loron 5 Fulan Maiu, kona-ba Estatutu husi deputadu sira no Primeira Alterasaun ba Lei Nú. 7/2007, husi loron 25 fulan-Jullu, kona-ba Estatutu husi Titulár Sira husi Órgaun Soberania sira no Lei Nú. 1/2007 husi loron 18 fulan-Janeiru Pensaun Mensál Vitalísia ba Membru Parlamentu no benefisiu seluk, wainhira hetan ona promulgasaun husi Prezidente RDTL no iha ona ninia Públikasaun ba Jornal Repúblika nian. Ho nune’e husi Prinsípiu Lex Posterior Derogat Legi Priori ne’e wainhira hamosu projetu Lei ho efeitu retroativu husi loron 20 fulan Maiu tinan 2002 hodi hapara pensaun Mensál Vitalísia ba Eis-Titulár husi Órgaun Soberanu sira la viola K-RDTL artigu 24.° númeru 2 tanba Lei foun halakon ho automatikamente ba Lei Tuan husi Lei Pensaun Mensál Vitalísia ne’e.
- Husi ne’e ha’u hakarak konklui ba opoiniaun legál ne’e katak, K-RDTL artigu 24.° númeru (2) laiha ligasaun ho Projetu-Lei nú 11/VI (3.o) (ho efeitu retroativu hahú husi 20 Maiu 2002) tanba wainhira iha Projetu-Lei refere nia laran mak mensiona kona-ba halo rembolsa ba eis-deputadu ou eis-titulár órgaun soberanu sira bazea-ba pensaun mensál vitalísia ne’ebé sira hetan ona ou simu tiha ona maka ida-ne’e viola K-RDTL tuir aritigu refere, maibé wainhira iha projetu-Lei ne’e husu atu hapara de’it pensaun mensál vitalísia ho efeitu retroativu hahú husi loron 20 fulan Maiu tinan 2002 desde Timor-Leste restaura ninia independénsia mak ida-ne’e la viola buat ida iha-ne’ebá tanba kaer ba Prinsípiu Lex Posterior Derogat Legi Priori. Aproveita momentu ne’e hakarak hato’o moos ba Jurista, Akademista ka Konstitusionalista ne’ebé maka atu koalia ou hato’o opiniaun legál ruma ba públiku tenke haree ho teória no filozofia sira husi Lei nian, atu nune interpretasaun ne’ebé halo la bazea de’it ba legál positivism ou buat-ne’ebé hakerek maibé bazea moos ba prinsipio lei sira.
Ho nune’e antes atu konklui, aproveita momentu ne’e ha’u la haluha hato’o Parabéns ba Povu Timor Leste ne’ebé atinje ona sira-nia mehi ne’ebé maktutan lian husi alin estudante EUTL sira, la haluha moos hato’o Parabéns ba Bankada CNRT, PD, KHUNTO, FRETILIN no PLP katak ita-boot sira bele iha vontade hakarak rona estudante sira hodi foti desizaun ho unanimidade no apaga totál LPMV ne’e, no ikus liu agradese ho Prezidenti RDTL ne’ebé bolu ona estudante EUTL sira iha loron 26 fulan setembru tinan 2025 hodi hato’o kumpromisu hodi halo promulgasaun ba Projetu-Lei ne’ebé refere iha loron 29 fulan setembru tinan 2025 nee. Signifika Prezidente Repúblika ho nia Asesór Legál sira iha Palásiu Prezidensiál komprende di’ak Projetu-Lei ne’ebé aprezenta husi Bankada Governu ne’e la viola Konstituisaun-RDTL, ho nune’e la presiza haruka ba Tribunal Rekursu hodi husu fiskalizasaun abstratu antes halo promulgasaun.
Nota badak : Konseitu Lei ou Lei ne’ebé hakerek ho formalidade hanesan iha K-RDTL no lei oan sira la boot liu prinsípiu lei sira.
Hakerek-Na’in : DR. Zezito Fatima Martins Correia (Dosente Fakuldade Direitu UNDIL no Asesór Jurídiku HNGV nian




