iklan

DILI, HEADLINE

Ezijénsia prinsipál EUTL hetan rezultadu

Ezijénsia prinsipál EUTL hetan rezultadu

EUTL halo konferénsia imprensa hodi pronúnsia rezultadu husi sira-nia ezijénsia. Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 30 Setembru 2025 (TATOLI)—Portavóz Estudante Universitáriu Timor-Leste (EUTL), Natalício Nunes hateten asaun masa ne’ebé hala’o hosi EUTL konsege hahoris (prodús) rezultadu prinsipál haat.

Natalício dehan movimentu ne’e eziste ho ezijénsia prinsipál haat hanesan kansela sosa karreta ba deputadu na’in-65, halakon lei pensaun mensál vitalísia; alterasaun ba Lei Liberdade Reuniaun no Manifestasaun ne’ebé impede ema-nia direitu atu hato’o ideia kontra podér públiku no alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba setór estratéjiku sira.

“Vitória kansela sosa karreta no halakon lei pensaun mensál vitalísia la’ós entrega hosi elite, nein hosi ema neon-di’ak ida mak fó ba povu maubere. Maibé, ida-ne’e nu’udár rezultadu hosi asaun-masa ne’ebé EUTL organiza. Sein asaun-masa, mudansa ne’e sei la akontese. Asaun-masa ne’ebé durante ne’e rezulta raan turuk, kanek, tohar, terus no susar la’ós ita husu ho morál, maibé konfronta ho dixiplina luta. Tanba ne’e, masa mak halo istória. La’ós laran-di’ak sira hosi CNRT, FRETILIN, PD, PLP, KHUNTO, ka nein partidu seluk mak mai liberta ita. Vitória ne’e puru rezultadu hosi konsolidasaun, mobilizasaun no asaun-masa,” nia dehan ba jornalista sira iha Kampus UNTL, Dili, Tersa ne’e.

Nia haktuir Projetu Lei Nú. 11 ne’ebé aprezenta iha Plenária PN pasa ho unanimidade, votu afavór 62, abstensaun no kontra zero ne’e, nia konteúdu mak revoga ka halakon totál, sein esesaun ba pensaun vitalísia ba eis-deputadu no eis-titulár órgaun soberania sira. Ikusmai, PR promulga ona lei foun neé hodi halakon totál ona pensaun mensál vitalísia no direitu regalia sira-seluk, no publika ona iha Jormál Repúblika liuhusi Lei N.º 7/2025, 29 fulan Setembru.

“Tanba povu mak luta, entaun ita la agradese ba elite. No, ita nunka bele agradese ba ema ne’ebé hala’o nia devér hodi promulga hanesan Prezidente Repúblika. EUTL hakarak agradese de’it ba povu ain-tanan no kamada intelektuál sira-ne’ebe organiza-aan. Agradese ba espíritu hosi artista sira, maluk defisiénsia, ONG sira no povu baibain sira-ne’ebé solidariza bee, hahán, osan tantu husi rai-laran no rai-li’ur,” Natalício haktuir.

Tanba ne’e, nia akresenta, sentida solidariedade ne’e kle’an tebes no presiza tebes atu hametin hodi kontinua organiza-aan no solidariza malu, tanba vitória seidauk finál no laiha vitória finál iha moris ne’e.

Aleinde ne’e mós mosu narrativa rua ne’ebé ko’alia kona-ba morál no étika. Ida, prespetiva morál ne’ebé julga katak demostrasaun EUTL ne’e anarkizmu no vandalizmu. Seluk, morál ne’ebé dehan katak eis-titulár no eis-deputadu sira-ne’e veteranu ne’ebé terus barak ba rai-ne’e, nune’e labele halakon sira-nia direitu ba pensaun no regalia (osan, karreta, rezidénsia, nst).

“EUTL atu esklarese ba intelektuál burgéz no tradisionál sira ne’ebé hamosu morál-elite referidu. EUTL konsidera morál dominante sira-ne’e mak nu’udár ideia hosi elite dominante iha tempu agora. Elite ne’ebé iha podér, aumezmu tempu kria ideia-morál atu domina sosiedade. Povu sai subordinadu nafatin, hakruuk no sai atan ba morál-metan no malahuk hosi elite sira. Nune’e, nesesidade no urjente tebes atu ativa Komité Asaun Universitária iha kada kampuz. Komité Asaun mak nu’udár espasu demokrátiku neʼebé partisipa hosi estudante hotu-hotu liliu sira-ne’ebé partisipa asaun-masa atu halo avaliasaun, análize, diskusaun no define diresaun luta estudantil nian,” nia subliña.

Natalício dehan ho rezultadu hosi asaun masa EUTL ne’e kontinua alerta ba públiku no tenke halo defeza ba obra istórika povu nian.

“Dahuluk ita hotu-hotu tenke halo kampaña beibeik atu esklarese ba ema hotu katak povu liuhusi EUTL mak halakon LPMV, la’ós elite sira. Ita tenke halo defeza no reziste hasoru narrativa hosi elite ne’ebé sei mosu iha laloran polítika kampaña eleitorál. Tanba tendénsia boot tebes atu elite sira halo kampaña ba sira-nia neon-di’ak iha eleisaun. Bainhira elite polítiku ida manipula istória mak ita tenke aten-barani hodi hasoru. Ita tenke halo defeza ba povu nia interese no esplika ba sira iha sira-nia leet,” nia tenik.

Daruak, tenke halo defeza ba vitória neʼebé eín-prosesu. Maski PR promulga ona, maibé sei iha nesesidade atu mosu interrupsaun ba lei ne’e nia efikásia no nia aplikabilidade iha sosiedade. Dalan primeiru, konforme artigu 149. KRDTL, PR bele halo fiskalizasaun abstrata preventiva, katak husu tribunál nia hanoin kona-ba diploma ida nia konstitusionalidade. Fiskalizasaun ne’e signifika PR husu uluk antes diploma ida promulgadu no tama ein-vigór.

Pelu kontráriu, dalan refere ultrapasa tiha ona, posibilidade ba dalan segundu, konforme artigu 150. KRDTL. Artigu ne’e garante atu PR, Prezidente PN, Primeiru Ministru, 1/5 hosi Deputadu sira, Prokuradór Jerál Repúblika no PDHJ bele husu fiskalizasaun ba diploma ne’ebé promulga ona no tama ona ein-vigor. Fiskalizasaun ne’e signifika katak husu tribunál nia hanoin kona-ba konstitusionalidade hafoin diploma ida tama ein-vigór iha ordenamentu jurídiku.

Tuir análize, Natalício informa, posibilidade boot atu dalan segundu bele akontese iha dinámika foun ne’ebé sei mai iha futuru. Haree tendénsia no posibilidade ne’e mak husu hotu-hotu tenke halo vijilánsia nafatin ba vitória povu nian ne’ebé ein-prosesu.

Aloka OJE ba setór produtivu

Entretantu, Portavóz II Estudante UniversitáriuTimor-Leste (EUTL), José da Costa husu atu aloka Orsamentu Jerál Estadu (OJE ) tinan ne’e ba setór produtivu no infraestrutura iha baze.

“Tanba ne’e, ami husu orsamentu ne’ebé uluk investe ba lei pensaun mensál vitalísia millaun $5 kada tinan, investe fali ba setór produtivu no mós infraestrutura sira iha baze liuliu estrada, bee-moos no eletrisidade,” nia dehan ba jornalista sira.

Nia haktuir dalaruma produtu sira-ne’ebé inan-aman sira iha, atu lori bá merkadu difísil, tanba estrada mak sai difikuldade ba sira atu asesu bá merkadu.

Nune’e mós, Portavóz I EUTL, Natalício Nunes husu ba públiku atu nafatin akompaña debate orsamentu ne’ebé sei akontese iha fulan-Outubru ne’e, nune’e bele hare Parlamentu Nasionál iha seriedade duni ka lae atu aloka orsamentu ho pursentu boot ba setór produtivu sira.

Natalício dehan, bá-oin EUTL kontinua reziste nu’udár kontrolu sosiál ba setór sira-ne’ebé importante ba povu nia moris.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!