DILI, 02 Outubru 2025 (TATOLI) – Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida (ONU), António Guterres, husu ba mundu atu foti pasu imediatu no konkretu hodi rezolve krize umanitária ne’ebé afeta ema musulmanu Rohingya no minoria sira seluk iha Myanmar.
Xamada ida-ne’e hato’o husi Xefe Gabinete, Courtenay Rattray, iha Konferénsia Nivel Aas ONU nian kona-ba Situasaun Direitu Umanu husi Rohingya no Minoria sira seluk iha Myanmar, ne’ebé hala’o iha Nova Iorke iha loron 30 Setembru tinan 2025.
António Guterres subliña katak sofrimentu ne’ebé akontese daudaun husi ema Rohingya sira dezde tomada militár husi Myanmar iha tinan 2021 ameasa ona direitu umanu, dignidade ema millaun resin, no estabilidade rejionál, ida-ne’e presiza tebes solidariedade globál no iha solusaun polítika ida ne’ebé sustentavel.
“Husi funu ne’e, minoria iha Myanmar sofre eskluzaun, abuzu no violénsia iha dékada barak nia-laran. Rohingya hetan privasaun husi sira-nia direitu sidadania, obriga atu hela iha kampu refujiadu sira, no hasoru restrisaun sira ba asesu edukasaun no kuidadu saúde nian”, António Guterres hatete iha nia mensajen.
Nia fó sai katak ema Rohingya liu millaun ida maka agora hetan abrigu iha Bangladexe, iha ne’ebé kondisaun sira iha kampu refujiadu sira sai dezafiante.
Sekretáriu-Jerál ONU nian alerta katak hamenus ajuda sira agrava situasaun, inklui asesu limitadu ba kuidadu saúde no edukasaun, no mós aumentu risku sira ba violénsia bazeia ba jéneru no tráfiku umanu.
Iha nia diskursu, Sekretáriu-Jerál ONU husu pasu urjente tolu. Primeiru, parte hotu-hotu tenke respeita lei umanitária internasionál no proteje ema sivíl sira. Segundu, asesu umanitáriu ne’ebé laiha obstákulu iha Myanmar tenke hetan garantia.
Terseiru, presiza aumentu investimentu umanitáriu no dezenvolvimentu nian hodi apoia refujiadu sira no hamenus todan ba komunidade uma-na’in iha Bangladesh.
“Solusaun ba krize ne’e ikus mai iha Myanmar.Ne’e signifika hakotu diskriminasaun, garante responsabilizasaun, restaura demokrasia, no rekoñese ema Rohingya nu’udar sidadaun lejítimu,” nia subliña.
António Guterres destaka mós katak laiha dame sustentavel bainhira la hapara inimigu sira no diálogu inkluzivu.
Nia husu ba komunidade internasionál atu dezenvolve planu ida ne’ebé komprensivu no konkretu ba rezolusaun pasífika no sustentavel ida ba krize Rohingya nian.
Krize Rohingya maka trajédia umanitária ida ne’ebé kompleksu liu iha era modernu, ne’ebé envolve persegisaun sistemátika ba minoria étnika musulmanu Rohingya iha Myanmar, liuliu iha Estadu Rakhine.
Krize ida-ne’e halo ema rihun atus-resin sai barak ba nasaun viziña sira no bolu ona atensaun no kondenasaun internasionál.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





