iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Loron 12 Novembru: Husi trajédia ba símbolu vitória Timor-Leste

Loron 12 Novembru: Husi trajédia ba símbolu vitória Timor-Leste

Selebrasaun 12 Novembru iha Dili. Foto/Digna Serão

DILI, 12 Novembru 2025 (TATOLI) – Povu Timor-Leste komemora, ohin, Trajédia Santa Krús 1991 ba da-34, no Loron Nasionál Juventude ba da-20, ho espíritu unidade no respeitu ba mártir nasaun nian.

Komemorasaun ne’e hahú ho misa agradesimentu iha Igreja Motaél, tuir fali ho marsa ba Semitériu Santa Krús, hanesan tinan-tinan halo hodi komemora akontesimentu istóriku 12 Novembru 1991. Tinan ne’e, selebrasaun ne’e espesiál tanba Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão mós hola parte iha marsa ne’e.

Iha diskursu, Prezidente Interinu Komité 12 Novembru, Filipe Rodrigues Pereira, haktuir katak maski loron 12 Novembru koñesidu nu’udar loron trajédia, maibé tenke komprende mós nu’udar símbolu vitória povu nian iha luta libertasaun nasionál.

“Tinan-tinan ami komemora loron ne’e. Konsidera duni hanesan masakre ida, maibé hanesan mós manifestasaun boot no vitória ida ba luta libertasaun nasaun nian”, Filipe Rodrigues Pereira hateten iha Santa Krús, ohin.

Nia dehan ho luta juventude loriku asu’ain ne’ebé iha husu ba joven sira ne’ebé tuur iha instituisaun Governu atu reflete kona-ba espíritu luta jerasaun sira uluk nian hodi harii dezenvolvimentu polítika sosiál no ekonómika ne’ebé di’ak liu ba povu.

Filipe mós informa katak komemorasaun tinan ida-ne’e diferente ho tinan hirak liubá tanba Governu, liuhusi Autoridade Munisípa Dili, no Uniaun Europeia (UE), liuhusi UCCLA, hahú kompleta projetu jardín Monumentu 12 Novembru.

“Iha tinan hirak ba kotuk, VIII Governu koko atu konstrui Monumentu 12 Novembru, nia prosesu la’o hela iha rate laran, lori Komité 12 Novembru nia naran husu ba Governu bele aselera prosesu konstrusaun momumentu ne’e”, hato’o.

Nia mós fó apresiasaun ba sobrevivente sira, família vítima sira, no jornalista internasionál sira, inklui Max Stahl, ne’ebé luta halo kobertura ba Timor-Leste nia situasaun iha mundu nia matan hodi apoiu ba Timor-Leste hodi hetan ukun rasik an.

Iha biban ne’e, nia parte mós husu ba Estadu, liuliu ba Parlamentu Nasionál atu halo revizaun ba Lei Númeru 33/2004 kona-ba Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, liuliu iha Artigu 32 kona-ba orden Estadu nian ne’ebé atribui ba veteranu sira.

“Ami husu atu armoniza lei ne’e ho Dekretu Prezidente Repúblika númeru 53/2006 iha ne’ebá sita katak iha orden ida mós naran oden ba Loriku Asu’ain. Ami husu Governu bele tau atensaun ba Orden Loriku Asu’ain ne’e”, nia sujere.

Hakotu nia diskursu, Filipe husu espíritu libertasaun atu moris nafatin iha jerasaun foun sira. “Timor-Leste tenke sai di’ak liu ohin, joven sira tenke prepara an, estuda, no sai profisionál, matenek hodi hasoru futuru ne’ebé nakonu ho dezafiu sira”, nia hateten.

Iha biban hanesan, Vise-Primeiru Ministru, Mariano ‘Assanami’ Sabino fó omenajen ba loriku asu’ain, hodi fó hanoin ba jerasaun foun sira atu labele haluha eroi sira-nia sakrifísiu.

“Ita hotu halibur hodi fó onra ba ita-nia kamarada sira ne’ebé tane aas prinsípiu sira luta nian. Husu hatutan espíritu ne’e husi jerasaun ba jerasaun. Liberdade ne’ebé ita goza ohin loron la’ós gratuita, maibé selu ho sakrifísiu. Joven sira tenke estuda ho badinas, serbisu maka’as, no hamutuk hodi harii nasaun ida-ne’e sai di’ak” nia hateten.

Ho sakrifísiu sira ne’ebé juventude loriku asu’ain sira halo l, nia parte mós husu manorin sira hothotu tanke garante katak hananu inu nasionál kada dadeer iha eskola sira, nu’udar forma kompromisu onra ida ba nasaun no erói sira, ida-ne’e Ministériu Koordenadór Asuntu Sosiál koordena ona Ministériu Edukasaun atu aplika.

“Povu hanesan sentrál hodi lori nasaun ne’e ba oin. Ita tenke kontinua tane aas espíritu husi erói sira no moris iha simplisidade, maibé ho orgullu hanesan nasaun independente ida”, nia subliña.

Nia konklui hodi husu ba ministériu idaidak atu hala’o papél ativu hodi hametin soberania nasionál.

Komemorasaun tinan ida-ne’e konklui ho omenajen ba krús boot iha semitériu Santa Krús, ne’ebé partisipa husi sidadaun atus ba atus, veteranu, organizasaun juventude, líder igreja, reprezentante Parlamentu Nasionál, inklui membru Governu balu.

Notísia relevante: Xanana: Masakre Santa Krús hanorin ba interese nasionál presiza la’o hamutuk

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!