iklan

BOBONARU, HEADLINE

Governu investe iha plantasaun ai-kameli iha rai ektare 225

Governu investe iha plantasaun ai-kameli iha rai ektare 225

Selebrasaun Loron Nasionál Ai-Kameli no Floresta ba Dasiak, iha Plantasaun Ai-Kameli, iha Manduki, Atabae. Foto/Sergio da Cruz

BOBONARU, 15 Janeiru 2026 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF), dezde 2017, kuda ona ai-kameli hun rihun 100-resin iha área ektares 225.

Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira, hateten plantasaun ai-kameli ne’e lokaliza iha Manduki, suku Aidabaleten, postu administrativu Atabae, munisípiu Bobonaru iha rai ektare 175 no iha Zulo, postu administrativu Zumalai, munisípiu Kovalima iha rai ektare 50.

“Governu deside suku Aidabaleten sai hanesan fatin ba investimentu ai-kameli. To’o ohin loron ita kuda por-volta rihun 100 iha área ektare 175. Ita-nia tékniku sira nafatin troka sira ne’ebé mate, tanba naturalmente kuda la 100% moris. Balun ita kuda iha Zulo, iha ektare 50. Totál área ne’ebé Governu investe ba iha plantasaun ai-kameli ne’e hamutuk ektare 225”, governante ne’e dehan iha ámbitu selebrasaun Loron Nasionál Ai-Kameli no Floresta ba Dasiak, iha Plantasaun Ai-Kameli, iha Manduki, Atabae, ho tema “Mai ita hamutuk konserva no prezerva Ai-Kameli hanesan asaun hodi dignifika Ai-Kameli nu’udar identidade no rikusoin nasaun Timor-Leste”.

Notísia relevante: SEF halo inventariasaun ba tipu ai-kameli iha territóriu

Fernandinho Vieira esplika katak komemorasaun ne’e nia objetivu mak atu kontinua promove ai-kameli, aleinde hanesan identidade nasaun nian, sai nu’udar ekonomia alternativa ba país.

“Ai-kameli ita kuda ne’e hanesan investimentu, entaun ita sura ona ba ekonomia. Maizumenus to’o tinan 20 to’o 25 ne’e nia retornu hira mak ita sei hetan, tanba nia valór ekonomia sei multiplika ba osan hodi hadi’a ekonomia nasaun nia ba aban bainrua”, dehan.

Biban ne’e, Ministru Agrikultura Pekuária, Peska, no Floresta, Marcos da Cruz, reforsa katak komemorasaun Loron Nasionál Ai-Kameli tenke sai hanesan pontu de partida ba asaun hodi kontinu kuda no oinsá atu kuída ho responsablidade koletiva atu moris to’o boot.

“Ita hakarak hatudu katak ai-kameli mós importante ba ita-nia nasaun. Husu ita hotu nia partisipasaun, ita hotu nia kontribuisaun hodi dezenvolve ai-kameli”, dehan.

Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Planeamentu, Semedo Laco Costa, konsidera komemorasaun loron ne’e marka tan pasu importante hodi hamorin beibeik Timor-Leste nia identidade.

Nia dehan Autoridade Munisípiu Bobonaru mós durante ne’e aloka orsamentu natoon ba Servisu Munisipál Agrikultura hodi prepara fini ai-horis, inklui ai-kameli atu distribui ba komunidade hodi kuda iha to’os no rai privadu.

Lembra katak, iha Sestu Governu Konstitusionál, liuhusi reuniaun Konsellu Ministrus hili ona 13 Janeiru nu’udar Loron Nasionál Ai-kameli no Floresta nian, ho objetivu atu fó atensaun liu ba knaar sentrál floresta nian iha manutensaun ba ambiente ida ne’ebé saudavel, iha konservasaun diversidade balada no ai-horis sira-nian, no iha dezenvolvimentu ekonómiku. Liuliu ba ai-kameli, rekoñese ona hanesan ai-horis emblemátika ne’ebé ho valór nasionál nian.

Notísia relevante: Timor-Leste oferese prezente ai-kameli oan iha ámbitu aniversáriu Singapura ba dala-60

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!