DILI, 17 Marsu 2026 (TATOLI)-Komisaun F iha Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Saúde, Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál sujere ba Ministériu Saúde (MS) no Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV, sigla portugés) atu reforsa kapasidade ba resposta moras dengue.
Deputada Komisaun F, Lúcia Taeki, hato’o sujestaun ne’e bainhira aprezenta relatóriu iha reuniaun plenária, ohin, relasiona ho fiskalizasaun Komisaun nian iha HNGV ne’ebé hala’o iha loron 04 fulan-Fevereiru.
Iha fiskalizasaun, Komisaun observa direta atendimentu saúde iha HNGV relasiona ho kazu dengue ne’ebé kada loron aumenta no sai preokupasaun públiku iha Timor-Leste.
Nia relata katak husi Janeiru to’o 04 Fevereiru tinan ne’e HNGV rejista kazu dengue ho klasifikasaun kaman, moderadu no grave hamutuk 457, ne’ebé inklui pasiente adultu no labarik, iha óbitu lima, no identifika kondisaun saúde iha mós moras seluk. Komisaun identifika katak HNGV iha jestaun ne’ebé di’ak hodi fó atendimentu saúde ba pasiente sira.
“Komisaun rekolla informasaun ba kazu dengue iha HNGV mak kazu moderadu, severe, infesaun iha kakutak no sangramentu. Pasiente ne’ebé menus husi idade tinan ida identifikadu husi teste dengue pozitivu evakua baixa ho razaun iha risku boot atu hetan dengue severe no komplikasaun”, nia hato’o.
Komisaun observa iha unidade Emerjénsia Pediatria, profisionál saúde halo triajen no bainhira identifika pasiente ne’ebé ho kazu kaman diretamente halo transferénsia bá izolamentu iha Tasi-Tolu, pasiente kazu moderadu no grave mak internadu iha HNGV.
“Kama ne’ebé disponivel iha emerjénsia hamutuk 30, Komisaun observa katak, iha movimentasaun ne’ebé maka’as iha unidade ne’e no profisionál saúde kontinua fó atendimentu ba pasiente sira ho profisionál”, dehan.
Iha sala Pediátria, iha kama ne’ebé dizponivel 43, maibé iha situasaun emerjénsia obriga HNGV okupa korridór sira hodi akomoda kama to’o 60. “Taxa rekuperasaun pasiente ka ho moras dengue kada loron rejista ema 20-resin. Iha nivel territóriu nasionál, munisípiu sira ne’ebé rejista kazu dengue ho númeru aas mak Dili, Ermera no Líkisá”, nia relata.
Iha fiskalizasaun ne’e nota katak HNGV iha kolaborasaun serbisu di’ak ho Laboratóriu Nasionál Saúde no laiha problema ho stock reajente, infus pamp ka soru ne’ebé disponivel hamutuk 14 ho operasionalizasaun izolamentu Tasi-Tolu presiza reforsa disponibilidade infus pamp hodi atende kazu emerjénsia.
HNGV rekoñese katak moras dengue hanesan surtu ne’ebé akontese kada tinan, liuliu iha fulan-Janeiru to’o Marsu. Hodi halo intervensaun ba moras dengue, estabelese ona ekipa integrada kompostu husi HNGV, Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste, Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médiku no Serbisu Nasionál Ambulánsia no Emerjénsia Médika, Banku de Sangue, ne’ebé hala’o atividade doasaun raan iha terrenu hodi asegura stock atu atende, liuliu pasiente ho dengue emorrájiku.
Komisaun observa katak laiha problema no disponibilidade rekursu umanu, ekipamentu médiku, medikamentu konsumivel no reajente iha unidade referida.
Maski nune’e, HNGV iha limitasaun ba disponibilidade ekipamentu médiku hanesan infus pamp atu apoiu administrasaun medikamentu ba pasiente no enfrenta dezafiu iha manutensaun ba ekipamentu médiku ne’ebé halo akizisaun liuhusi dotasaun Orsamentu Jerál Estadu no ekipamentu sira ne’ebé hetan apoiu husi parseiru dezenvolvimentu.
Komisaun rekomenda ba MS no HNGV atu reforsa kapasidade respota iha sentru saúde, sentru internamentu no ospitál referénsia sira atu iha treinamentu ba kazu dengue hodi garante prestasaun servisu saúde adekuadu no redús númeru transferénsia pasiente bá HNGV.
Sujere ba MS no INFPM atu tau konsiderasaun hodi reforsa disponibilidade ekipamentu médiku hanesan infus pamp iha HNGV atu hasa’e kapasidade resposta iha atendimentu saúde.
“Ba serbisu saúde munisípiu reforsa atividade promosaun saúde no sensibilidade informasaun ba komunidade, kona-ba medida prevensaun no asesibilidade ba instalasaun saúde. Ba HNGV asegura prátika di’ak ijiene husi familiár sira ne’ebé akompaña pasiente, kontinua asegura disponibilidade alimentasaun ne’ebé ekilíbriu no saudavel ba pasiente sira”, nia hato’o.
Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, sei envia rekomendaun sira ba membru Governu no entidade tutela hodi tau tau atensaun.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





