BAUKAU, 17 Marsu 2026 (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, husu ba komunidade, liuliu autoridade lokál sira iha Baukau atu tau-matan ba fatin protejidu sira liuliu área floresta nian.
“Favór ida, ema labele tama [floresta] hodi taa estraga ai iha área protejida sira, tanba importante tebes ba ita-nia meiu ambiente ba futuru”, Xanana Gusmão apela bainhira halo diálogu ho komunidade munisípiu Baukau hodi haree besik serbisu munisipál liga ba rezultadu Avaliasaun Kondisaun Mínima ne’ebé realiza iha Sentru Konvesaun Munisipál Baukau.
Xefe Governu dehan bainhira kuidadu floresta iha futuru bele sai fatin turizmu. “Favór ida, tenke proteje tanba bainhira ita la estraga nia sei fó benefísiu di’ak mak proteje ita husi buat oioin ne’ebé akontese daudaun iha mundu. Imi tenke hatene katak iha fatin ne’ebé dehan área protejida favór ida impede sé de’it atu tama bá ne’ebá sein lisensa”, Xanana dehan.
Tuir nia, bainhira povu hothotu iha konxiénsia proteje floresta maka la’ós de’it atu asegura ámbiente, maibé ba iha illa Timór tomak. “Ita illa ki’ikoan ida iha Indonzia hon Austrália nia klaran mak ita la kuidadu ambiente buat ruma akontese iha ne’ebá nia impaktu mós ba ita”, Xanana afirma.
Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Viera da Costa, subliña mensajen ne’ebé Primeiru-Ministru fó ba komunidade iha Baukau atu proteje ambiente ne’e importante tanba dalabarak balun la hatene no kontinua estraga ai-horis iha fatin protejida sira.
“Timor-Leste tomak ita iha área protejida terrestre 44, no área protejida mariña rua. Ba Baukau de’it ita iha área protejida hanesan matebian iha ektare rihun 24, aleinde ne’e iha mós área protejida Legomau pur volta ektare 17.882. Ne’ebé iha área judikatura munisípiu Baukau nian, kompostu husi postu administrativu Laga, Baguia, nomós Kelikai nian”, dehan.
Tuir nia bainhira Primeiru-Ministru dehan tenke kuidadu área protejida ne’e di’ak, tanba Governu deklara ona fatin sira ne’e sai hanesan patrimóniu Estadu nian.
“Patrimoniu Estadu ne’ebé maka ita tenke defende no kuidadu, nune’e bele fó sustentabilidade ba dezenvolvimentu nasionál ne’ebé ita hala’o iha nasaun, tanba ita haree katak área protejida ne’ebé iha, área balun ne’ebé furak tebes-tebes, ida ne’e sai hanesan poténsia ida hodi ita bele dezenvolve sai hanesan fatin ba ekoturizmu hodi bele atrai turista”, nia realsa.
Kona-ba ema ne’ebé kontinua estraga ai-horis iha fatin protejida sira iha Dekretu-Lei númeru 6/2020 kona-ba rejime jurídiku protesaun no konservasaun ba viodivesidade ne’ebé hateten kuandu sidadaun balun ne’ebé envolve estraga biodivesidade no mós área protejida lei ne’e bele kondena sira hodi atua sira-nia krime ne’ebé halo. Aleinde ida ne’e iha mós Dekretu-Lei númeru 5/2016 kona-ba sistema nasionál área protejida.
Xefe Suku Osoala, husi postu administrativu Venilale, Francisco Gama, hateten hanesan líder komunitáriu nafatin fó hanoin ba komunidade oinsá atu kuidadu área protejida, inklui ambiente hanesan labele sunu rai no tesi ai arbiru.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




