DILI, 19 Maiu 2026 (TATOLI) – Bankada parlamentár sira reflete trajetória dezenvolvimentu Timor-Leste durante tinan 24 Restaurasaun Independénsia, ne’ebé hatudu progresu konsolidasaun Estadu no demokrasia, maibé seidauk hakotu dezafiu. Iha kontestu ida-ne’e, parlamentu apela ba unidade entre timoroan hodi hamutuk lori dezenvolvimemtu ba moris-di’ak povu nian.
Reflesaun ida-ne’e hato’o iha ámbitu komemorasaun Loron Restaurasaun Indepedénsia ba da-24 (20 Maiu 2002-20 Maiu 2026).
Xefe Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Maria Angelina Sarmento, kongratula Timor-Leste nu’udar país ida ne’ebé hetan nia restaurasaun indepedénsia iha 2002, liuhusi luta rezisténsia durante tinan barak no prosesu konsulta populár fasilita husi Organizasaun Nasaun Unida (ONU).
“Atu reflete ezisténsia Estadu RDTL durante tinan 24 restaurasaun indepedénsia, ita bele haree instituisaun demokrátika sira hamriik ona, ho nia órgaun soberania haat – Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál – ne’ebé Konstituisaun fó dalan atu halo check and balance, kontrolu no verifikasaun”, nia hateten ba jornalista Tatoli sira iha Parlamentu Nasionál, ohin.
Nia hateten katak instituisaun sira hanesan Tribunál no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL, sai profisionál liután ho tina ne’ebé aumenta no kontinua kontribui ba Estadu direitu demokrátiku.
Maski nune’e, nia konsidera instituisaun Estadu balun sei frájil no presiza nafatin estimula no promove diálogu entre líder nasionál sira atu iha vizaun ida unida kona-ba libertasaun
Tuir nia, libertasaun pátria liu ona, maibé libertasaun povu atu hetan oportunidade ekonómika sei iha dezafiu barak. Nia destaka katak iha ekonomia iha tinan 20-resin kontinua dependénsia ba Fundu Petrolíferu, tanba seidauk halo investimentu boot iha setór produtivu, nune’e nia husu atu halo diversifikasaun iha agrikultura, turizmu ne’ebé iha ninia sustentabilidade.
Iha sorin seluk, deputadu Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Xavier Malik, observa katak durante tinan 24, Governu ida ba Governu seluk konsege konstrui país, liuliu pás no estabilidade hodi hametin soberania Estadu no fortalese instituisaun sira atu serbí povu durante ukun.
Nia iha esperansa katak husi timoroan no líder sira hotu nia kontribuisaun fó kontinuidade ba konstrusaun Estadu no hametin soberania hodi garante futuru ne’ebé di’ak ba jerasaun sira.
“Bankada konsidera buat hotu iha nia dezafiu no susesu. Dezafiu sira ne’e hanesan teste ida mai ita no motivasaun oinsá mak fanu nafatin timoroan hotu ne’ebé hola parte iha ukun no dezenvolvimentu, para enkoraja no esforsu an oinsá konkretiza mehi funu-na’in sira-nian”, dehan.
Nia apela ba timoroan sira presiza hamutuk, iha konxiénsia, vontade, konsertasaun polítika atu hakat dezafiu atuál ne’ebé iha, hamutuk iha unidade ida, konsentra ideia, planu, polítika hodi dudu dezenvolvimentu ne’e ba oin.
Deputadu Frente Revolusionaria Timor-Leste Independente (FRETILIN), David Dias Ximenes ‘Mandati’, dehan nasaun sempre hasoru difikuldade iha kualkér etapa. Tinan 24 restaurasaun haree duni progresu no estabelese duni instituisaun Estadu no órgaun soberania ne’ebé adota sistema polítika semiprezidensiál.
“Agora, ita buka forma kumprimentu ba saida mak ita estabelese. Ohin loron ita haree ita-nia tribunál sira atu la’o loos, soke intervensaun sira mós barak hanesan nomeasaun sira ne’e la tuir ona Konstituisaun. Tanba ne’e, haree fali ba kotuk, halo referénsia saida mak sala hadi’a no loos halo di’ak liu ba futuru”, nia hateten.
Xefe Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), António Verdial, husu atu iha kontinuidade serbisu sira husi governasaun troka malu no fó liman ba malu atu hamutuk bele hala’o dezenvolvimentu sustentavel.
Nia defende alokasaun orsamentu iha área saúde, edukasaun, infraestrutura bázika, atu lori dezenvolvimentu besik ba povu, tanba durante ukun-an ida-ne’e povu balun sei halerik hela, liuliu iha área rurál.
Xefe Bankada Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés), Patrocínio dos Reis Fernandes, dehan iha dezafiu lubun maibé susesu ne’ebé atinje mak konsege harii ona Estadu mezmu to’o ohin loron presiza nafatin konsolidasaun.
Nia nota progresu ida kona-ba soberania tasi nian mak delimitasaun fronteira entre Timor-Leste no Austrália konklui ona, mezmu ohin loron seidauk kompleta totál ho Indonézia.
Husi aspetu seluk dezenvolvimentu infraestrutura, administrasaun públika, asisténsia sosiál, edukasaun, saúde, relasaun polítika esterna, mezmu iha ezijénsia públiku oioin, ida-ne’e sai nu’udar dezafiu Estadu bele kontinua buka solusaun hodi rezolve faze pur faze.
“Agora, konsolida unidade iha pensamentu, asaun sira atu hateke ba projesaun Timor-Leste ba oin. Ida-ne’e hanoin parte ida sai dezafiu, liuliu polítiku sira tenke buka aposta lori Timor-Leste ba projesaun ida tuir ita hotu hakarak’’, nia dehan.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora





