DILI, 05 Juñu 2026 (TATOLI) – Governu Timor-Leste, sesta ne’e, ofisialmente lansa ona Website Ekonomia Azúl, koinside ho komemorasaun dahuluk Loron Nasionál Oseanu no Loron Mundiál Ambiente.
Objetivu husi Website ne’e, nu’udar pasu estratéjiku ida hodi hametin governasaun rekursu tasi nian, enkoraja investimentu marítima no apoia diversifikasaun ekonómika nasionál ne’ebé sustentável.
Portál ne’ebé bele asesu liuhusi https://economiaazul.gov.tl/ ne’ebé lansa direitamentu husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Salaun Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Dili, ne’ebé partisipa másimu husi membru governu, korpu diplomátiku, parseiru dezenvolvimentu, akadémiku, organizasaun sosiedade sivíl no seluk tan.
Elizabeth Exposto, Xefe Ezekutivu hosi Gabinete Terrestre no Fronteira Marítima (LMBO, sigla inglés), hateten katak lansamentu hosi portál ne’e marka inísiu hosi kapítulu foun ida iha implementasaun hosi ajenda Ekonomia Azul Timor-Leste nian.
“Ohin ita selebra Loron Nasionál Oseanu nian. Impulsu ida ne’e ho objetivu atu hasa’e konsiénsia kona-ba Timor-Leste nia biodiversidade tasi nian ne’ebé riku, ita-nia espasu marítimu, no dezafiu sira ne’ebé hasoru ita-nia oseanu no ekosistema sira,” Elizabeth Exposto, hateten.
Nia esplika katak, dezde tinan 2019, bainhira Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hetan nomeasaun nu’udar Reprezentante Espesiál Governu nian ba Ekonomia Azúl, Governu iha ambisaun atu harii plataforma ida ne’ebé iha kapasidade atu introdús potensiál mariña Timor-Leste nian ba audiénsia ne’ebé luan liu.
LMBO hala’o ona misaun prinsipál rua mak fó apoiu ba ezersísiu direitu soberania Timor-Leste nian ba nia teritóriu marítimu tuir lei internasionál, inklui kooperasaun marítima ho Austrália no Indonézia, no promove koñesimentu, konservasaun, no apresiasaun ba rekursu tasi nian liuhosi inisiativa no kampaña públika oioin.
Nia hatutan, ho aprovasaun Polítika no Planu Asaun Ekonomia Oseanu Reziliente no Sustentável, Governu agora iha ona diresaun estratéjiku ne’ebé klaru atu transforma potensiál tasi nian ba fonte foun ba kreximentu ekonómiku.
“Portál ida ne’e dezeña atu fornese informasaun ne’ebé klaru, asesivel, no akuntavel atu nune’e públiku bele komprende, utiliza, no partisipa iha dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian,” nia dehan.
Dadaun portál ne’e disponível iha lian Portugés no Inglés, ho versaun Tetun ne’ebé sei aumenta iha tempu badak hodi habelar asesu públiku ba informasaun.
Entretantu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten lansamentu Portal Ekonomia Azúl nu’udar pasu konkretu ida hodi transforma rekursu tasi no tasi Timor-Leste nian ba fonte dezenvolvimentu ne’ebé fó benefísiu ba povu tomak.
“Ho lansamentu ofisial Portál Ekonomia Azúl ita fó tan pasu konkretu ida atu transforma ita-nia rikeza mariña no marítima iha dezenvolvimentu sustentável ba povu timor tomak. Ita país ida ho tasi ne’ebé furak tebetebes, riku iha biodiversidade, iha rekursu peskeiru, iha potensial turístiku no enerjétiku. Maibé rekursu hirak-ne’e, mesak de’it, la garante dezenvolvimentu sustentável,” Xefe Governu hateten.
Nia dehan, Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé hetan bensaun ho tasi ne’ebé riku ho biodiversidade, rekursu peska, potensiál turizmu, no rekursu enerjétiku. Maibé, rekursu sira-ne’e só bele hetan benefísiu bainhira sira jere ho koñesimentu sientífiku, matenek lokál, transparénsia, no vizaun ida ba tempu naruk.
Primeiru-Ministru esplika katak, portál ne’e dezenvolve atu rekolla no fornese dadus no informasaun kona-ba Timor-Leste nia espasu marítimu, apoia formulasaun no monitorizasaun ba polítika públika sira, no hametin kolaborasaun entre Governu, setór privadu, instituisaun peskiza sira, parseiru internasionál sira, organizasaun naun-governamentál sira, komunidade kosteira, no sidadaun sira.
Nia avalia katak, portál ne’e sei sai instrumentu estratéjiku ida hodi proteje ambiente tasi nian, hadi’a literasia marítima no kultura marítima, planeia investimentu sira, no kria empregu ne’ebé dignu, liuliu ba joven sira, feto sira, no komunidade sira ne’ebé nia moris depende ba tasi.
“Ami hakarak kria prosperidade lahó estraga ekosistema tasi nian. Ami hakarak halo inovasaun no utiliza teknolojia lahó neglijénsia kostume sira no tradisaun sira. Ami mós hakarak ezerse soberania tomak iha ami-nia espasu marítimu nasionál hodi mantén nakloke ba integrasaun rejionál no globál,” nia subliña.
Bazeia ba informasaun ne’ebé disponivel iha portál Ekonomia Azúl, plataforma ne’e serve hanesan sentru dadus no informasaun nasionál ne’ebé integra setór ekonómiku tasi nian oioin, inklui peska no akikultura, turizmu tasi nian, konservasaun tasi nian, planeamentu territóriu marítimu, peskiza sientífika, oportunidade investimentu nian, no polítika no programa sira governu nian ne’ebé iha relasaun ho ekonomia azul.
Portál ne’e mós fornese informasaun kona-ba fronteira tasi Timor-Leste nian, rekursu tasi nian, projetu estratéjiku sira, no dokumentu polítika oioin ne’ebé fó apoiu ba implementasaun Polítika Ekonomia Azul Timor-Leste nian 2025–2035.
Governu hein katak portál ne’e sei sai fonte informasaun ida ne’ebé fiar ba peskizadór sira, estudante sira, atór emprezariál sira, investidór sira, no komunidade luan, enkuantu enkoraja mós partisipasaun públika iha dezenvolvimentu ekonomia azul ida ne’ebé inkluzivu no sustentável.
Xanana subliña katak portál ne’e hanesan mós símbolu governasaun di’ak tanba fornese informasaun ne’ebé klaru no fasil atu asesu, promove transparénsia, no hasa’e akuntabilidade iha jestaun rekursu públiku no tasi nian.
Nia konvida ministériu, instituisaun, parseiru dezenvolvimentu, akadémiku, no públiku tomak atu kontinua atualiza no utiliza plataforma ne’e atu nune’e bele dezenvolve sai sentru koñesimentu marítima nasionál.
“Ha’u konvida imi hotu atu serbisu hamutuk ho ami atu Ekonomia Azúl ne’e bele sai hanesan verdadeira avansu dezenvolvimentu Timor-Leste, ba benefísiu jerasaun atuál no futuru,”nia konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Evaristo Soares Martins





