DILI, 04 marsu 2024 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), liuhusi Sekretáriu Estadu Floresta bandu komunidade tesi ai-bubur no ai-ru hodi fa’an tanba plantasaun rua ne’e tama iha lista ai protejida.
Tanba ne’e, hahú iha marsu, MAPPF hakarak halo intervensaun hodi halo kontrolu ba atividade tesi ai rua ne’e ho ilegál no fa’an, nune’e sira bele iha konsiénsia hodi hapara hahalok refere.
Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Vieira, informa katak, molok atu halo intervensaun, sira sei serbisu hamutuk ho instituisaun relevante hanesan Polísia Nasionál Timor-Leste hodi halo atuasaun hamutuk ba atividade ilegál sira ne’e.
“Ai sira ne’ebé hetan bandu ona husi governu, tanba ai rua ne’e la’ós ema mak kuda, maibe moris naturál. Ne’e duni, Governu iha obrigasaun no devér atu fó protesaun ba ai ne’e”, governante hatete iha Comoro, ohin.
Sekretáriu Estadu salienta katak ai-bubur no ai-ru ne’e moris iha territóriu no maioria iha foho-lolon sira, maibé hahú menus tebes. Tanba ne’e, Governu sei halo intervensaun hodi atua atividade ilegál sira ne’e atu iha futuru labele akontese tan.
Governante mós admite katak maioria husi populasaun ne’ebé hela iha foho depende ba fa’an ai hodi sustenta nesesidade família nian, maibé nia husu atu labele tesi ai protejida sira ne’e tanba iha lei bandu ona.
“Ita iha lei Rejime Jerál Floresta no lei númeru 5/2000 kona-ba Sistema Nasionál sai ona baze fundamentál ida hodi haforsa ita atu halo atuasaun ba atividade ilegál sira. Tanba ne’e, agora presiza de’it vontade atu implementa lei sira ne’e hodi kriminaliza atividade ilegál sira”, esplika.
Tuir nian, bainhira atividade ilegál ne’e maka governu la trava, ba futuru nasaun ho povu ne’e sei simu konsekuénsia husi dezastre naturál ho volume ne’ebé boot liu.
Vendedora ai-bubur iha merkadu Taibessi Joana Monteiro hatete nia iha karta lisensa kona-ba negósiu ai, maibé kuandu Governu iha ona hanoin atu halo intervensaun hodi labele fa’an, entaun bele orienta sira atu tesi ai ne’ebé maka la bandu hodi fa’an..
“Ami mós hatene katak durante ne’e tesi ai protejida sira, maibé ami husu labele hamate ami-nian negósiu. Karik iha ai ne’ebé la bandu bele orienta ami tesi, narak katak ami la’o tuir prosesu legál”, nia sujere.
Notísia relevante: Floresta alerta ba populasaun labele tesi ai iha fatin risku ba inundasaun
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora





