iklan

EKONOMIA, BOBONARU, HEADLINE, MUNISÍPIU, SAÚDE

CCI Bobonaro husu komunidade badinas hakiak manu lokál

CCI Bobonaro husu komunidade badinas hakiak manu lokál

Prezidente Kámara Komérsiu no Indústria (CCI) Munisípiu Bobonaro, Santina Mafalda. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

MALIANA, 02 outubru 2023 (TATOLI) – Prezidente Kámara Komérsiu no Indústria (CCI, sigla portugés) Munisípiu Bobonaro, Santina Mafalda, husu ba komunidade hakiak-na’in sira atu badinas hakiak manu lokál hodi governu bele halakon importasaun na’an manu ayam potong ne’ebé xineza sira fa’an iha territóriu Timor-Leste.

Notísia relevante: CCI-TL hahú mobiliza emprezáriu investe iha setór agrikultura hodi hamenus importasaun

“Ita-nia Primeiru Ministru sempre hateten dehan hapara ona ayam potong ida xineza sira fa’an ne’e, ema Xina rasik hatete ba ita Timor dehan, ami fa’an ayam potong maibé ami nunka haan ayam potong, maibé kada loron ema Timor mak tama sai sosa ayam potong, entaun ita tenke hadi’ak ita-nia manu rasik, karau, atu osan ne’e labele ba fali li’ur,” nia hateten iha edifísiu Sentru Dezenvolvimentu Emprezariál, Munisípiu Bobonaro, segunda ne’e.

Santina mós ho ekipa CCI Munisípiu Bobonaro antes ne’e koordena ho Prezidente Autoridade Munisipál halo  intervensaun ba empreza xinés ida-ne’ebé loja fatin prodús batako iha área Mau-Mali, suku Ritabou, tanba konsidera negósiu refere timoroan sira mós bele halo.

“Ha’u sempre hatete ida-ne’ebé mak sira bele halo sira, halo ida-ne’ebé mak labele halo labele ida. Sé ida-ne’e sira halo beibeik mak imi la haree, la hadi’ak, ita-nia ema sira ne’e aban bainrua sai penontong,” nia hateten.

Kona-ba asuntu badinas hakiak animál, abitante hakiak-na’in manu lokál iha Maliana, Afonso Cardoso Perreira, dehan durante ne’e sira iha inisiativa atu hakiak barak, maibé tanba problema menus ai-haan susar tebes manu atu buras, nune’e labele atende nesesidade merkadu.

“Ami-nia manu sira hakiak ne’e haan loss batar de’it, dalaruma husik nia haan fo’er sira-ne’e mak nia boot araska,” nia hateten.

Afonso observa komunidade barak hakarak konsumu ayam potong tanba folin diferente ho manu-lokál.

“Ami dalaruma ba fa’an iha merkadu ema ladún sosa, tanba manu ida ita fa’an to’o $12, ema mai mak dehan karun los, di’akliu ami ba sosa ayam potong $1,50 de’it,  ne’e mós na’an,” nia haktuir.

Komunidade hosi postu Bobonaro, Casemera Fernandes, dehan sira hola beibeik ayam potong iha mini supermekadu sira, tanba laiha kbiit atu sosa manu-lokál.

“Ami hatene, ayam potong tau iha jeleira sira-ne’e, ita haan beibeik bele moras, maibé terlanjur ita haan tiha ona, labarik sira mós toman haan ida-ne’e. Hakarak ka lakohi sosa de’it ona, tanba atu sosa manu Timor iha merkadu laran ne’e kiik oan mós folin mak to’o lalehan,” nia akresenta.

Nia sujere ba IX Governu liuliu Ministériu Saúde  atu halo sosializasaun ida-ne’ebé mais espesífiku nune’e bele hatene efeitu negativu bainhira konsumu beibeik ayam potong.

Notisia relevante: Deskonfia Ayam Potong “Formalin”, AIFESA-MS Halo Teste

Jornalista: Sérgio da Cruz

Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!