iklan

EKONOMIA, BOBONARU, HEADLINE

Festivál Fronteira 2023: Grupu Artezenatu promove sasán kulturál iha Maliana

Festivál Fronteira 2023: Grupu Artezenatu promove sasán kulturál iha Maliana

Negosiante Produtu Lokal iha ambitu festivál interkambiun kultural tinan 2023 hodi hamtin rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonesia, iha Jináziu Maliana, tersa (14/11). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Bobonaro, 14 novembru 2023 (TATOLI)– Grupu Artezenatu sira promove sasán kulturál iha eventu Festivál Fronteira 2023 ho tema jerál “Interkambiu Kulturál ba Hametin Rekonsiliasaun” ne’ebé realiza iha postu administrativu Maliana, munisípiu Babonaro.

Biban ne’e, Reprezentante Grupu Homan Feto Maubara,Munisípiu Liquiça, Maria da Costa Cabral, sente kontente tanba partisipa iha feira ida ne’e hodi tanba  promove sasán kulturál liuhosi produtu artezenatu  atu kria lasu amizade entre munisípiu ho munisípiu no mós komunidaade sira balun hosi nasaun Indonézia.

Negosiante Produtu Lokal iha ambitu festivál interkambiun kultural tinan 2023 hodi hamtin rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonesia, iha Jináziu Maliana, tersa (14/11). Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Produtu sira ne’ebé lori mai fa’an iha feira ida ne’e mak hanesan kakehe, luhu makerek,  lafatik,  pasta,  karteira no produtu sira ne’e ami halo rasik ho tais  ne’ebé sai hanesan identidade kultura Timor-Leste nian”, hatete nia ba Agência TATOLI, iha Zináziu Maliana-Bobonaro.

Nia konta produtu artezenatu hirak ne’e iha tinan 2008, konsege lori ona ba nasaun sira hanesan Xina,  Bandung, Jog-Jakarta-Indonézia no hala’o mós promosaun no estudu komparativu.

“Ami nia  grupu mós foin daudaun lori produtu sira ne’e ba nasaun India hodi hatudu ba mundu katak, Timor-Leste mós iha nia produtu rasik no sai hanesan ita nia identidade kulturál”, katak nia.

Liuhosi festivál fornteira ne’e, nia husu ba Timor-oan hotu atu labele tau odiu no vingansa ba malu nafatin, maibé hahú hadomi malu hanesan umanu,  sai família ida de’it hodi hamutuk dezenvolve nasaun Timor-Leste.

“ Nune’e, mai ita hamutuk hari fali Timor-Leste hanesan nasaun ida unidu entre nasaun sira seluk no nafatin tane Timor-Leste nia dignidaade. Akontesimentu pasadu entre Timor-Leste ho Indonézia ne’e liu ona,  funu maka halo ita fahe malu no agora independensia ona, Timor o’an hotu mai ita hamutuk atu hadia fali ita nia rai”,

Iha fatin hanesan,  Reprezentante Rede Suku Na’in-Marobo,  Angelina dos Santos, afirma promove produtu tais ne’ebé modifika ba pasta,  karteira,  sapeu no luhu sira.

“Produtu sira ne’ebé ami produs iha ne’e la’ós fa’an iha feira sira hanesan ne’e de’it, maibé produtu sira ne’e agora ami fa’an ona iha Dili hanesan Loja Pateo,” nia afirma.

Tanba ne’e, nia husu ba grupu feto maluk sia sira hotu iha Bobonaro laran tomak atu mai parsisipa iha feira ida ne’e hodi hatudu kretividade no promove kultura Timor-Leste.

Entretantu, Juventude Bobonaro, Nelson Rui Maubere, husu ba Bobonaro-oan atu garante pás no estabiliade duarante selebrasaun festivál froteira 2023 hodi hametin rekonsiliasaun.

“Ha’u haree feira ida ne’e kategoria internasionál tanba envolve mós maluk balun hosi Indonézia. Maibé haree ba infrestrutura hanesan kondisaun estrada maka ladun di’ak hodi hatudu imajen Timor-Leste nian ba ita nia bainaka sira hosi Nasaun Indonézia”, nia sujere.

Festivál Fronteira 2023 “Interkambiu Kulturál ba Hametin Rekonsiliasaun”

Festivál Fronteira 2023 nu’udár instrumentu pas ho objetivu atu hametin lasu amizade entre Timoroan sira ne’ebé fahe malu tanba konflitu pasadu hosi tinan 1974 no hakotu iha tinan 1999 no hametin lasu amizade entre estadu rua.

Negosiante Produtu Lokal iha ambitu festivál interkambiun kultural tinan 2023 hodi hamtin rekonsiliasaun entre Timor-Leste ho Indonesia, iha Jináziu Maliana, tersa (14/11). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Festivál Fronteira 2023 projeta promosaun ba dame, fraternidade umana, valoriza diversidade no pluralidade kultura entre Timor-Leste no Indonézia, promove konetividade no empodera komunidade ka sosiedade sira liu hosi aspeitu kulturál no Istória ne’ebé refleta no inspira interasaun sosiál, bazeia ba prinsípiu respeita direitus umanus, toleransia no solidariedade umana no harii hikas kultura dame ne’ebé nia abut mai hosi fiar, matenek lokál, tradisaun, kultura no arte ne’ebé kontribui ba respeita valores umanu.

Eventu ne’e sai nu’udár Plataforma ba Múziku sira, grupu ka komunidade teatru, kuradores, eskritór, fotografer, Jornalista, peskizadór no estudante sira iha Timor-Leste no Indonézia nomos sai prosesu interkambiu kulturál hodi hamosu komprensaun mútua no valorizasaun ba istória no diversidade kultura.

Objetivu Formatu Festivál Fronteira 2023:

Dahuluk, Rekonsiliasaun no Interkambiu Kulturál ho objetivu atu enkoraja jerasaun foun Timoroan hosi Timor-Leste no Timoroan sira iha Indonézia hodi hanoin krítiku ba tópiku sira ne’ebé relasiona ho memória konflitu polítiku sira iha pasadu, fraternidade umanu, rekonsiliasaun no interkulturalidade iha rejiaun espesifikamente iha área fronteira Timor-Leste no Indonézia.

Daruak, Promove kultura diálogu entre jerasaun foun sira iha Timor-Leste no Indonézia liu hosi produsaun konjunta ba kontiúdu sira istória no kultura liu hosi obra arte no literatura sira.

Ikus liu, Promove interkambiu sai espasu ba kolaborasaun konjunta entre nasaun rua hodi kontribui ba balansu narativu istória.

Rezultadu Espetativa

Centro Chega! I.P no SEAK iha esperansa katak wainhira realizasaun Festivál Fronteira implementa haktuir objetivu sira iha leten, mak sei hamosu rezutadu espetativa sira hanesan tuir mai ne’e:

Dahuluk, Forma ona pensamentu krítiku ba jovens ka jerasaun foun sira relasiona ho kultura hametin dame liu husi rekonsiliasaun. Iha ona koñesimentu mútua entre jerasaun foun sira hosi nasaun rua hodi hamosu produsaun konjunta ba kontiúdu sira kona-ba kultura no istória liu hosi obra arte literatura.

Daruak, bainhira liu hosi interkambiu kulturál, Foin sae sira iha ona koñesimentu kona-ba istória tuir perspetiva parte hotu-hotu nian sei kontribui ba balansu narativu istória no kontribui iha prosesu simu malu no hari’i dame.

Formatu

Festivál Fronteira 2023 sei realiza durante loron 4 (haat) iha loron 15 to’o 18 novembru 2023 no hala’o iha munisipiu Bobonaro. Festivál ne’e sei hala’o liu husi palestra, kolókiu hatudu performa ka aprezentasaun arte ho karater kontemporaniu ho nia tema Rekonsiliasaun.

Atividade

Festivál Fronteira 2023 sei priénse ho atividade mak hanesan tuir mai ne’e: Semináriu ka Kolókiu iha atividade ida ne’e, lider istóriku sira husi Timor-Leste hanesan Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru no mos lider partidu polítiku istóriku sira sei halo palestra ba partisipante sira. Iha Semináriu ka Kolókiu ne’e, sei sai nu’udár:

Dahuluk, Realiza diseminasaun kona-ba Istória pasadu, fraternidade umana no rekonsiliasaun ba dame entre Timoroan sira;  daruak, Konferénsia kona-ba interkulturál Timor-Leste – Timor Osidentál, Indonézia

Vizita Sítiu Istóriku

Atividade ida ne’e sei fasilita partisipante interkambiu kulturál hodi visita fatin sítiu istóriku sira ne’ebé identifikadu nune’e iha koñesimentu kona-ba patrimoniu kultura no istóriku. Organiza direta hosi Centro Chega! no Sekretariu Estadu Arte no Kultura.

Desportu Rekonsiliasaun

Amizade Desportiva nu’udár jogu amigavel entre delegasaun hosi Timor-Leste no delegasaun husi Timor Osidentál, Indonézia ne’ebé realiza iha Fronteira nu’udar faze ida hodi promove paz, estabilidade, entre Juventude husi Nasaun rua. Atvidade desportiva ida ne’e sei responsabiliza hosi Ministériu Juventude Desportu, Arte no Kultura.

Performa Arte (Art Performance)

Demonstra diversidade kulturál no produsaun konjunta kontiúdu istória no kultura liu hosi obra arte mak hanesan tuir mai ne’e: Konsertu Muzika: partisipa hosi múziku sira hosi Timor-Leste no Indonézia, Sound Experimentál mistura ho teatru (Music theatrical) no projection, oreografi ka dansa kontemporaniu ne’ebé mistura hosi kultura Nasaun rua ne’ebé sei aprezenta hosi Komunidade Arte kontemporaniu ho tema Rekonsiliasaun no Dame no Street Art (Mural Painting): kolaborasaun komunidade Arte hosi Timor-Leste no Indonézia halo kampaña ba dame no rekonsiliasaun liu hosi ilustrasaun graffiti iha dalan.

Partisipante

Festivál Fronteira 2023 sei envolve parte sira mak tuir mai ne’e: , Juventude Timor osidentál selesionadu (Joven ne’ebé iha ligasaun istória no kulturál), Reprezentante Juventude hosi munisipiu sira husi Timor-Leste, Múziku Timoroan no Indonézia, Komunidade Arte kontemporaniu (Sanggar seni) hosi Timor-Leste no Indonézia, Digital Creator (Youtubers, Video Makers, Graphics designer, Fotografers), Peskizadór no Akadémiku, Hakerek nain obra literature no Jornalista, Reprezentante organizasaun sosiedade sivíl sira no Komunidade tomak iha área fronteira

Jornalista : Francisco Sony

Editór         :  Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!