iklan

NASIONÁL, MUNISÍPIU

“Ha’u-nia Prezidente iha Ai-laran”

“Ha’u-nia Prezidente iha Ai-laran”

Estatua Proklamadór Repúblika Demokratiku Timor Leste, Francisco Xavier do Amaral hafoin inagura husi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres iha rotunda merkadu munisipál. Foto Tatoli/Antonio Goncalves

DILI, (TATOLI) – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo haktuir bainhira inimigu kaptura saudozu Proklamadór Francisco Xavier do Amaral, Indonézia obriga saudozu atu halo asinatura integrasaun ba Indonézia maibé lakohi no dehan katak nia la’ós prezidente.

“Ha’u La’ós prezidente, ha’u-nia prezidente Nicolau Lobato hela iha ai-laran”, hatutan prezidente Lú-Olo hodi haktuir saudozu nia afirmasaun iha rotunda merkadu antiga, Dili, sábadu (20/5).

Hodi kontinua hateten katak ne’e pasajen istórika ida. “Ha’u sei lembra hela”, akresenta xefe estadu ne’e.

Tanba ne’e, prezidente ne’ebé nu’udar kandidatu forte husi partidu FRETILIN (Frente Revolucionário de Timor-Leste Independente) hodi sai nu’udar prezidente repúblika ba povu tomak ne’e husu atu ita hotu kaer liman hamutuk hodi hametin unidade no estabilidade.

“Atu hala’o dezenvolvimentu ba ita-nia rain, hodi kontinua hahí ita-nia eroi sira nia luta ba Timor-Leste”, akresenta figura númeru ida, estadu Timor-Leste nian ne’e.

Kona-ba inagurasaun monumentu ne’e, prezidente ne’ebé hanesan mós eis-veteranu no kombatente nasionál ne’e afirma nu’udar omenajen ida no monumentu ne’ebé reprezenta mós liberdade no demokrasia ba Timor-Leste.

“Monumentu ne’ebé boot tebes maibé la boot liu hahalok no kna’ar ida ne’ebé mak proklamadór Saudozu Francisco Xavier do Amaral halo tiha ona no lasukat ho serbisu tomak ne’ebé mak saudozu halo ba rai ida ne’e”, haktuir.

Hodi hatutan katak ita hamriik metin, hodi halo komprímisu atu hatutan ba nafatin demokrasia iha Nasaun.

“Ha’u hanoin katak estatua ita harii dadaun ne’e la’ós hanesan omenajen ba ema ida maibé hanesan bee-matan ida ne’ebé fó inspirasaun no lisaun moris nian ba timoroan tomak”, akresenta tan prezidente dahaat.

Prezidente Republika ne’e akaresenta, ita la moris de’it iha pasadu, maibé momentu sira hanesan ne’e fó hanoin hikas fali mai ita buat barak ne’ebé saudozu halo ona no fó dalan ba ha’u no ba sidadaun sira hotu hodi hala’o moris ida, soi no di’ak ba idaidak no ba ita hotu.

Nune’e, soi terus atu hanoin hikas fali sira ne’ebé luta, sira ne’ebé saran aan tomak ba rai ida ne’e, sira ne’ebé aten brani no neon moos hodi halo serbisu maka’as no se oin hodi hasoru dezafiu oioin.

Nune’e la merese bainhira ita hanoin hikas fila fali faktus balun husi faktu barak ne’ebé ita hatene, hateke fila fali ba kotuk ha’u hanoin hikas fila fali momentu istóriku Saudozu Francisco Xavier Amaral ninian ne’ebé sai mós momentu istóriku iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

Ita orgullu tan, ita bele halo duni ida ne’e to’o rohan. Ha’u hein katak ita hotu la to’o iha ne’e de’it maibé kontinua fó omenajen ba eroi nasionál sira seluk.

Nune’e ha’u fiar katak ba timoroan tomak ne’e orgullu boot. Nu’udar omenajen referénsia istórika boot, marka identidade Timor-Leste nian, monumentu ida, memória ida ba ita no memória ba ita-nia jerasaun foun.

Loron ida ne’e, ita sei la haluha tan no sei hela metin iha povu Timor-Leste fuan no sei hanoin ba nafatin hahalok ne’ebé ita hotu rekoñese tebes saudozu Francisco Xavier do Amaral. “Merese duni ita aplaus, ita hotu hakru’uk ba ita-nia eroi”, hakotu.

Jornalista: Rafy Belo

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!