iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI

Governu Lansa Fatuk Dahuluk ba Konstrusaun Biblioteka Nasionál

Governu Lansa Fatuk Dahuluk ba Konstrusaun Biblioteka Nasionál

Ministru Turizmu Arte no Kultura no Sekretária Estadu Arte no Kultura iha lansamentu fatuk dahuluk ba konstrusaun biblioteka nasionál.

DILI, (TATOLI) – Governu Konstitusionál da-neen liuhusi Ministériu Turizmu, Arte no Kultura liuliu Sekretária Estadu Arte no Kultura lansa fatuk dahuluk ba konstrusaun biblioteka nasionál hodi fó espasu aprendizajen ba timoroan.

Biblioteka nasionál ne’e sei sai nu’udar fatin ikóniku, sustentavel no asesivel ba ema hotu.

Sekretária Estadu Arte no Kultura, Maria Isabel Ximenes hatete planu harii biblioteka nasionál ne’e hahú iha 2008, besik tinan 10 ona mak foin bele hahú.

“Biblioteka nasionál ne’e importante tebes no sei sai fatin ikóniku, no oferese espasu ba aprendizajen, lazer no rekreasaun no apoiu mós ba sosiedade ne’ebé bazeia ba koñesimentu, respeitu ba pasadu haree ba futuru atu dezenvolve identidade kulturál ita-nia nasaun nian”, hatete Maria Isabel iha lansamentu fatuk dahuluk ba biblioteka iha Bairru Hudi-Laran, horisehik.

Ho konstrusaun ne’e Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades atribui rai ne’e ho luan mil 27 métru kuadradu iha tinan 2012.

Ba konstrusaun ne’e iha enkontru ne’ebé hala’o tinan hitu liubá no steering committee iha fulan-jullu 2015, aprova konseitu ba biblioteka nasionál ho valór millaun U$10.700.000,00 ne’ebé hetan husi kompañia mina husi Itália, ENI JPDA 06-105 Pty LTD nu’udar operadór ho nia joint ventures sira INPEX Timor Sea Ltd husi Japaun no Talisman Resources husi Kanadá ba kontratu fahe produsaun (JPDA 06-105) hodi hala’o dezenvolvimentu no produsaun ba iha kampu Kitan ne’ebé deskobre iha tinan 2008.

Biblioteka Nasionál nu’udar kompromisu ida husi ENI no nia parseiru sira ba Planu Dezenvolvimentu ba kampu mina Kitan ne’ebé mak Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM) aprova iha tinan 2010.

Maski nune’e iha tinan 2014 kompania ida hala’o tiha ona estúdu jeolójiku iha fatin bá konstrusaun biblioteka ne’e rasik.

“Ita hamutuk iha ne’e hatuur fatuk dahuluk hodi hala’o servisu ne’ebé hanaran site works, kompromisu husi Governu Timor-Leste ho montante um milhão e quinhentos mil dólares ne’ebé Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál mak sei responsabiliza hodi jere halo site works, harii moru haleu no serbisu seluk tan molok no remata konstrusaun Biblioteka Nasionál ne’e”.

Sekretária Estadu husu mós ba autoridade lokál no komunidade  ne’ebé hela besik iha área ne’e atu kontribui no koopera nafatin nomós parte sira seluk ne’ebé fó kontribuisaun maka’as to’o ohin loron bele hahú projetu ne’ebé sei fó benefísiu ba timoroan atu forma-án no sai útil ba aan rasik, ba família, sosiedade no nasaun tomak.

Prezidente ANPM, Gualdino do Carmo da Silva.

Prezidente ANPM, Gualdino do Carmo da Silva hatete ANPM bá oin sei kontinua pró-ativamente hola parte iha diskusaun tomak atu nune’e bele haree lansamentu fatuk dahuluk ba biblioteka nasionál nia rezultadu iha tinan rua ho balun oin mai.

“Antes halo konstrusaun sei iha fulan ualu atubele finaliza engineering procurement construction , kompañia sei presiza oito meses atu hala’o prosesu ida ne’e, ENI mak sei halo prosesu ne’e em nome parseiru hotu. Ita haree katak konstrusaun kuandu hotu ona iha oito meses ida ne’e, molok bá iha fin tinan oin bele halo ona konstrusaun loloos ba planu ne’ebé ita iha sei kusta 18 meses”.

Gualdino hatutan tuir planu bainhira buat hotu la’o di’ak iha prosesu hotu maka iha fin tinan 2019 fulan-novembru, Timor-Leste iha ona biblioteka nasionál foun ida ne’ebé mak moderna no iha andar tolu ne’ebé mak parte hotu bele uza. 

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!