DILI, (TATOLI) – Banku Sentrál Timor-Leste (BSTL), ohin, ofisialmente hahú divulga informasaun sobre moeda sentavu 200 ne’ebé iha dezeñu osan ne’e kontein elementu sira ne’ebé mak parte husi povu nia istória no kultura ne’ebé mak sei lansa iha 13 setembru 2017.
Sentavu 200 mak moeda ba dahituk nian ne’ebé foin introdús husi BSTL no iha nia imajen espesífika no karaterístika téknika espesífika mak foho Matebian nu’udar fatin ida ne’ebé reprezenta luta ba independénsia no iha imajen karau-timur no natar ne’ebé reprezenta timoroan hotu nia moris loron-loron.
Governadór BSTL, Abraão de Vasconselos informa ekipa BSTL sei hahú servisu hodi vizita munisípiu hotu no iha loron 13 setembru mak BSTL ofisialmente halo lansamentu ba moeda ne’e.
“Ideia atu lansa sentavu 200 ne’e atu permite Banku Sentrál no Estadu, ita halo efisiénsia no poupansa. Osan dólar Amérika ita importa husi Amérika mak mai no kada importasaun nia kustu relativamente boot tanba aleinde ita selu selu kustu ba transporte no seguransa nomós ba asuransi, ita mós selu ninian pezu ne’ebé mak ita importa no Banku Sentrál asumi kustu ida boot tebes”, Governadór hatete iha Avenida Bispo de Madeiros, Dili, ohin.
Introdusaun moeda foun ho denominasaun aas atu gradualmente troka osan tahan dólar amérikanu lima (USD 5) tanba osan tahan aat lalais iha iklima trópiku, liuliu bainhira ema utiliza barak.
“Ida ne’e reprezenta poupa mai husi nasaun ne’e. Hanesan iha 2013 bainhira Banku Sentrál introdús sentavu 100 iha redusaun kustu ne’ebé mak boot tebes no agora ita iha de’it mais de três milhões um dólar de’it mak iha sirkulasaun no restu Banku Sentrál haruka filafali. Agora ita iha sentavu 100 denominasaun ne’ebé mak iha sirkulasaun agora ho montante ida ne’ebé sufisiente”.
Ho sentavu 200 espera katak dólar lima (USD 5), BSTL sei gradualmente hamenus importasaun to’o iha momentu ida bainhira nesesidade permite sei lahalo tan importasaun ba dólar lima no ida, no programa ida ne’ebé hala’o daudaun ne’e depois lansamentu sei iha programa atu rekolla dólar lima no ida no um dólar hahú tiha ona dezde 2013 no ita iha notas millaun tolu mak iha sirkulasaun.
Sentavu 200 nia sasukat boot liu uitoan sentavu 100 no osan moeda ne’e bele dura to’o tinan 30. Moeda foun ne’e nia materiál no kór kontráriu ho moeda sentavu 100. Parte ninin ho kór osan-mutin (cupro-nickel) no parte klaran ho kór osan-mean (alumíniu bronze).
Osan ne’e prodús iha Austrália husi kompañia Royal Austrália ne’ebé manán iha konkursu internasionál ba produsaun osan sentavu 200.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida