iklan

DILI, MUNISÍPIU

Saku Ida Ai-Hun Ida Sei Apoia Grupu Kuda Ai

Saku Ida Ai-Hun Ida Sei Apoia Grupu Kuda Ai

Sekretáriu Estadu Ambiente Demétrio de Amaral de Carvalho. Imagen Egas Cristovao

DILI, (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, hatete kontribuisaun osan husi komparadór ba kampaña Saku Ida Ai-hun Ida ne’ebé sei distribui ba loja sira ne’e sei apoia grupu sira ne’ebé halo atividade kuda ai.

“Ai-hun sira ne’ebé ita bolu One Bag One Tree ne’e orsida grupu sira ne’ebé halo atividade konservasaun sira maka bá kuda no osan ne’ebé ita halibur husi One Bag One Tree Campaing ne’e maka ita kontribui ba organizasaun ne’ebé halo movimentu kuda ai sira ne’e, pur tantu ai-oan sira-nian”, Demétrio informa ohin iha Parlamentu Nasionál.

Kona-ba grupu sira ne’ebé atu kuda ai ne’e, SEA orsida sei avalia no ida ne’ebé preparadu tanba iha Organizasaun Naun Governamentál, instituisaun no movimentu sira, grupu komunidade hanesan konsellu suku balun ne’ebé iha atividade karik atu apoiu sira.

Tanba ai-hun ne’e grupu sira maka prepara no bainhira iha ona maka fó rekursu ba sira. “Agora halo kampaña ne’e atu halibur rekursu hodi apoiu komunidade sira”.

Demétrio hatete sobre saku sira ne’ebé sei tau iha loja sira tuir grupu sira hatama saku maka balun iha folin dólar ida no balun menus dólar ida entaun iha valór ketak-ketak, maibé hakarak atu saku sira ne’ebé sei distribui iha supermerkadu ne’e ema ida bá hola sasán ne’e nia kontribui ba asaun ida ne’e. “Ne’e bolu responsabilidade sidadaun ba konserva natureza”, katak.

Entantu atu kuda ai ne’e la’ós komparadór saku ne’e maka bá kuda. “Asaun ida kuda ne’e, ha’u bá hola sasán ha’u tau kuarter, ha’u-nia kuarter rai hamutuk ho kuarter sira seluk sai osan boot ida ita fó ba NGO ida halo asaun kuda-ai, ne’e maka ita bolu Saku Ida Ai-hun Ida”.

Iha 30 janeiru ne’e SEA asina nota entendimentu ida ho empreza Heineken Timor-Leste hodi prodús Saku Ida Ai-hun Ida ne’ebé sei distribui ba loja sira ne’ebé la’ós gratuita.

Lee notísia relevante : http://www.tatoli.tl/2019/01/sea-heineken-asina-saku-ida-ai-hun-ida/.

Aleinde ne’e Sekretáriu Estadu mós relata sobre rezolusaun Governu ba polítika zero plástiku hodi halo redusaun ba utilizasaun kímiku ba iha administrasaun públika sira. Tanba ne’e rekomenda atu labele uza plástiku uzu úniku eseptu ba ospitál, servisu militár no polísia.

Hatutan bainhira rezolusaun ne’e hasai tenke implementa ona iha instituisaun públika sira. “Rezolusaun ne’e hanesan polítika Governu nian ba instituisaun públika sira, entaun bainhira simu ona rezolusaun ne’e tenke halo tuir”, katak nia.

“Ne’e ida ba nivel internál administrasaun públika ne’e, ida ba alvu luan ne’e maka dekretu proibisaun importasaun saku uzu úniku, iha fulan balun laran ami sei hasai”.

Posivel iha marsu ka abríl ne’e sei fó sai dekretu lei ne’e hodi bandu importasaun saku uzu úniku ne’e.

Iha aprovasaun ba rezolusaun Governu nian sobre polítika zero plástiku horisehik (30/1), Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Hermenegildo Augusto Cabral Pereira, hatete Governu liuhusi Funsaun Públika atu hahú fó ezemplu di’ak, atu to’o tempu bele jeneraliza área seluk liuhusi SEA.

Polítika ne’e tanba konsidera poluisaun ne’ebé mosu, provoka husi utilizasaun produtu kímiku nu’udar dezafiu prinsipál ba umanidade no ambiente. Polítika ne’e mós oinsá atu bandu regulariza servisu hodi uza plástiku kímiku iha fatin serbisu.

Iha parte seluk sobre kestaun lixu ne’ebé nafatin sai problema, Sekretáriu Estasu Ambiente afirma atu halibur lixu la’ós SEA nia, maibé kada sidadaun nia responsabilidade no ambiente ida fo’er la’ós efeitu ba governante mas ba sidadaun tomak.

“Ita husu ho haraik an kada sidadaun responsabiliza nia atu ho maneja lixu, empreza sira tenke responsabiliza hodi hamenus sira-nia lixu ho di’ak liután”.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!