iklan

DILI, MUNISÍPIU

PM Taur Halo Limpeza Jerál Husi Largo To’o Metiaut

PM Taur Halo Limpeza Jerál Husi Largo To’o Metiaut

Xefe governu, Taur Matan Ruak ra’ut hela fo’er sira ne’ebé halibur hamutuk durante limpeza. Foto TATOLI: António Gonçalves

DILI, (TATOLI) – Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hamutuk ho funsionáriu Gabinete PM, Unidade Polísia Marítima (UPM), Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nomós sidadaun balun halo limpeza jerál hahú husi Largo Lecidere to’o Metiaut.

Limpeza ne’e hahú tuku 14:00 to’o 15:00.

“Agradese ba ita-boot sira (jornalista-red), mídia ne’ebé halo akompañamentu ohin loron ba limpeza, ne’ebé rezolusaun governu atu funsionáriu públiku, setór privadu, eskola sira kada fulan ida, iha sesta ikus fulan nian, lorokra’ik tuku rua kontribui halo limpeza iha ita-nia sidade”, afirma Xefe Ezekutivu ba jornalista sira, hafoin halo limpeza.

“Tempu udan, plástiku, fo’er sira iha rai-lolon, uma leet sira lori hotu ba tasi, tasi baku fila mai ba kolam sirania laran. Tanba ida ne’e mak ita agradese ba sira hotu ne’ebé mak ohin partisipa iha loron ida ne’e, dezde oan sira iha eskola, funsionáriu públiku sira, ONG sira, setór privadu i husu para kontinua fó sira-nia kontribuisaun. Ita hakarak fatin moos, furak, tanba liga mós ho ita-nia saúde, ambiente sidade nian”, katak tan.

Kona-ba atividade ministériu  sira, iha sira-nia atividade balun ne’ebé sei uza bee akua hodi fasilita sira nia atividade, PM hatan: “Mudansa ne’e progresivu, ita hakarak tinan ida ne’e ramata, hothotu bele husik, labele uza tan plástiku”.

Taur Matan Ruak akresenta problema lixu ne’ebé akontese iha Timor-Leste ne’e tanba mentalidade. “

Ita halo esforsu atu lori sidade ba foho, ita nian lori fali foho mai sidade. Tanba ne’e, sei lori tempu para ita kombate”.

“Ha’u hanoin ita hahú halo esforsu para que sensibiliza sidadaun, husu sira-nia kontribuisaun. Ha’u espera neneik ita sei iha kontribuisaun di’ak”.

Penalizasaun Forte

“La’ós de’it ida ne’e, iha tempu badak ami sei reforsa ho medida punitiva. Agora husu konsiénsia, mas iha oin, governu sei impoen regra”.

Ezekutivu ne’e kompara, Singapura moos tanba : “Semak soe sumingál, soe lixu, iha penalizasaun tolu; ida, baku (tilun tahan), karik osan la iha para selu. Segundu, se osan iha multa de’it. Terseiru, la iha osan para selu, lakohi ku’u nia tilun tahan, tenke ba tribunál. Ha’u la hatene ita atu uza ida ne’e? Maibé, sei halo penalizasaun ida forte para que impoen katak iha sidade, iha fatin ne’ebé de’it presiza orden, organizasaun”.

“Sidadaun hothotu hatene, hanesan mós iha uma, oan sira tenke iha disiplina, iha sidade mós oan sira tenke disiplina. Sosiedade tenke disiplina, sosiedade tenke kontribui”, friza PM.

Limpeza ne’e aprezenta husi primeiru-ministru rasik no aprovadu ho rezolusaun nú. 8/2019 no anunsia husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), liuhusi konferénsia imprensa.

Notísia relevante; http://www.tatoli.tl/2019/02/rezolusaun-limpeza-jeral-hahu-aban/

http://www.tatoli.tl/2019/02/governu-aprova-rezolusaun-limpeza-jeral/

Jornalista: Rafy Belo

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!