DILI, 16 agostu 2019 (TATOLI)—Dili hananu haksolok. Dili hamnasa ho domin. Dili hakfuik ho ai-knanuk no dadolin funu nian be furak. Dili no Xanana mout iha istória funu ida-nian be kmanek tebes. Dili no Xanana, nanesan tasi no laloran, mout hamutuk iha kór istória funu ida-nia be nia sabór sei la mate no la mate tan.
Dili no Xanana nia lian “TATOLI”=Tama To’o Lidun timoroan sira-nia fuan be hatene hadomi nia istória funu husi 1975 to’o 1999. Iha komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala-20 (30 Agostu 1999-30 Agostu 2019), Xanana nia lian “TATOLI”=Tama To’o Lidun sira be nakukun sai hikas lidun ne’ebé nakonu ho “roman” no “naroman”.
Forsa Ilegal Rezime Soeharto Invade Timor-Leste
“Iha loron 7 de Dezembru tinan ne’e duni, 1975, ami hadeer hotu halai mai liur hodi buka haree avioens boot de’it mak liu husi ami-nia leten, hodi mai soe parakedista iha Dili. Iha loron ne’e, mak inimigus sira oho ema barak, inklui Francisco Borja da Costa, Rosa Muky Bonaparte, jornalista Roger East,” Kay Rala Xanana Gusmão informa.
Xanana haktuir, populasaun sa’e daudauk ba foho, lalin sasán no kous oan sira, la’o ho terus boot, kole no hamlaha. Ami na’in rua Juvenal Sera Key, husu lisensa ba Nicolau Lobato hodi mai to’o Hospital, iha Lahane, atu buka ami-nia famílias, maibé la hetan. Husi Lahane, rona tiru malu makaas hela iha Dili. Husi Portu (ponte kais), ró-ahi funu nian hurlele foho-lolon iha Dili nia kotuk.
“Liu tiha loron lima (5) hanesan ne’e, Nicolau Lobato bolu ha’u ho Fera Lafaek, haruka ami-na’in rua ba fali Tibar hodi fó apoiu ba forsas sira, atu bele tahan inimigu hakarak avansu ba Ermera. Maibé, ho inimigu nia presaun ho tankes-de-guerra, Komita Sentral Fretilin (CCF) mós husik Laulara, ba liu Aileu,” dehan Xanana.
Maluk sira hotu…
Iha loron hirak ne’e, ita sei hamutuk selebra loron boot ida iha ne’ebé, tinan ruanulu liu ba, povo tomak mak hamrik, deteminadu tebes atu ba tú iha urnas, hodi hadau tiha Ita nia Rain husi invazores no okupantes sira.
Iha loron hirak ne’e, mak loloós ita hotu tenke halo reflesaun kona-ba funu naruk ne’ebé ita hasoru ho terus no susar barak tebes unilateral ba independénsia hodi hamosu RDTL iha 28 de Novembru tinan ne’eba.
Maibé, forsas Indonézia tama ona iha Balibo, Maliana no tama liu ona mai Atabae, hakbesik-aan mai Mota Loes. Iha reuniaun Komite Sentral Fretilin (CCF), deside katak membrus CCF balun tun uluk ona ba linha de kombate, hodi asiste ita-nia forsas sira, ne’ebé Komandante Hermenegildo Alves mak komanda, iha Mota Loes nia sorin mai. Iha grupu ne’e, Vicente “Sahe” Reis, Juvenal Sera Key, Má Hunu, António Carvalho Fera Lafaek no ha’u (Xanana Gusmão) mak ba, hamutuk ho forsas.
Iha loron 7 de Dezembru tinan ne’e duni, 1975, ami hadeer hotu halai mai liur hodi buka haree avioens boot de’it mak liu husi ami-nia leten, hodi mai soe parakedista iha Dili. Iha loron ne’e, mak inimigus sira oho ema barak, inklui Francisco Borja da Costa, Rosa Muky Bonaparte, jornalista Roger East.
Ami hotu fila, maibé labele tama iha Dili, sa’e fali Kailaku (Maliana) ba Aileu mak tun mai Laulara. Iha Laulara, membrus Nicolau Lobato ho Komite Sentral Fretilin (CCF) no Komandantes Superior balun iha ne’eba hela.
Populasaun sa’e daudauk ba foho, lalin sasán no kous oan sira, la’o ho terus boot, kole no hamlaha. Ami na’in rua Juvenal Sera Key, husu lisensa ba Nicolau Lobato hodi mai to’o Hospital, iha Lahane, atu buka ami-nia famílias, maibé la hetan. Husi Lahane, rona tiru malu makaas hela iha Dili. Husi Portu (ponte kais), ró-ahi funu nian hurlele foho-lolon iha Dili nia kotuk.
Liu tiha loron lima (5) hanesan ne’e, Nicolau Lobato bolu ha’u ho Fera Lafaek, haruka ami-na’in rua ba fali Tibar hodi fó apoiu ba forsas sira, atu bele tahan inimigu hakarak avansu ba Ermera. Maibé, ho inimigu noa presaun ho tankes-de-guerra, Komita Sentral Fretilin (CCF) mós husik Laulara, ba liu Aileu.
Husi tempu ne’eba, iha fatin hotu-hotu hala’o hela rezisténsia, maibé tuir de’it komandantes sira ida-idak nia inisiativa. Iha ona fulan Maiu 1976, mak akontese reuniaun iha Soibada, hodi organiza Estrutura Rezisténsia no Luta Armada nian, tuir setores militáres no Komisariadus Politikus.
Iha Dili, rezisténsia husi populasaun mak maka´as, maibé labele halo hotu.
Iha fulan Maiu, tinan 1977, depois de reuniaun Komita Sentral Fretilin (CCF), iha Laline, mosu problemas iha nivel nasionál, ne’ebé hada’et ba rai laran tomak. Maibé, inimigu mós hahú kedas ona ninia operasoens boot, hanaran Operasaun Serku no Anikiliamentu ba Bazes de Apoiu, iha ne’ebé ezije ba populasaun no forsas hakiduk no halo movimentu makaas hodi mate hamlaha, moras no mós, ho deskontrolu boot, ema barak mate tanba inimigu oho. Inimigu hahú sobu husi Setór Fronteira Norte, mai Setor Sentru Norte, ne’ebé unklui Dili, Setor Sentru Sul no Sentru Leste, hodi liu ba Ponte-Leste.
Sektores hotu-hotu naksobu tutuir malu, ho situasaun defisil ne’e hotu mak halo populasaun tomak, iha nivel nasionál rende ka ema kaptura hotu. Populasaun ema kaer hotu, forsas mós rende, nune’e mós kuadrus politikus no militares, balun mate no balun rende. Inimigu bele hetan kontrolu total ba vilas tomak.
Neineik, atividade klandestina bele book-aan daudauk, liliu husi Dili, hodi fornese informasoens ba ai-laran no bele simu informasoens, hodi haruka liu ba rai-liur.
Iha 1980, husi Ponta-Leste, kompañia ida, ne’ebé hanaran Destakamentu Ligasaun Nasionál (DLN), esforsu-aan mai to’o iha Sentru no Fronteira, hodi buka tuir kuadrus no forsas ne’ebé namkari. Maibé, la konsege hakat liu ba Fronteira Norte, hodi to’o de’it Fronteira Sul hodi hetan komandantes balun no forsas.
Nune’e, mak bele duni hala’o Konferénsia Nasionál, iha Laline, iha fulan Marsu tinan 1981, atu reorganiza fali Frente Armada no Rezisténsia tomak, hodi kria Conselho Nacional de Resisténsia Maubere (CNRM).
Maibé, inimigu mós komesa kaptura no oho kuadrus barak, no ema barak lori ba dadur iha Ataúro. Rede Klandestina komesa metin daudauk, iha Sidade Dili, ho ligasaun ne’ebé di’ak ba rejioens sira tomak.
Maluk barak rona ona kona-ba “kontak dame” ka Sesar Fogo iha tinan 1983. Husi Ponta-Leste ha’u hakat ba Sentru hodi hasoru membru Komite Sentral Fretilin (CCF) atu bele aprova kontaktu ho Ofisiais Militares no konkorda kona-ba objetivus Rezisténsia nian.
Objetivu ne’ebé aprezenta ba governu Indonezia, liu husi Koronel Purwanto, mak negosiasoens ba Solusaun Pasifika, hodi resolve problema Timor Leste nian.
Dalan ba negosiasoens ne’e komandu da luta propoen; (1) Envolvimentu nasoens unidas nian, hodi buka halibur Portugal, nudar pótensia administrante, ho Indonézia nu’udar pótensia okupante; (2) Envolvimentu fórsas politikas hotu-hotu iha Timor-Leste, atu partisipa iha negosiasoens; (3) Referendu fó ba povu oportunidade atu fó sai ba mundu kona-ba sira-nia direitu; (4) Husu mós envolvimentu internasional iha prosesu ne’e.
Iha 1982, ho tulun organizasaun klandestina moris, Dom Martinho Lpes ba to’o Tutuala, hodi bele hasoru ho Komando da Luta (Xanana Gusmão), iha Mehara. Amo Luigi Prieto, SDB, no amo Afonso Maria Nacher, SDB, no tan Raja (liurai) Miguel sai fundamentu tebes iha enkontru ida ne’eba.
Ita mós labele haluha Amu Papa João Paulo II, mai to’o Dili (19 Outubru 1989), hodi fó bensaun ba ita-nia rain no ba ita-nia luta. Jovens sira ho brani bele halo manifestasaun hodi hatudu katak funu la’os de’it iha ai-laran maibé iha vila laran sira hotu, ho partisipasaun hudi Juventude Lorico Asswa’in.
Ha’u tun mai Dili, ho aten-brani husi Gilman Santos no polísia Augusto [Sra. Alainça nia laen-kaben], ne’ebé ba lori ha’u husi Ainaro, mai to’o Lahane. Família tomak, husi Aliança Araujo no ninia saudoza Mamá, ne’ebé brani tebes hodi subar ha’u iha uma, hanesan mós saudozu Acácio, iha Kakaulidun, nomós família Belmiro Henrique. Nune’e mós, família saudozu mestre Duarte, ho família tonak ne’ebé simu ha’u no lori ha’u ba subar iha forno, liu semana ida, to’o ha’u bele halai tiha ba Same, iha kaixa ida-nia laran, ho militares Indonézius sira iha leten, hodi hatudu aten-brani tebes husi Aqui Leong.
Ha’u mós labele haluha Pe, Sancho ne’ebé lori ha’u husi Dili to’o Ossu (Viqueque), hodi ba hasoru Komandante Falur Laek sira nomós aten-brani husi Saudozu Kamaleão, ne’ebé lori ha’u, ho motor, husi Ossu to’o fali Dili. Husi Dili, Pe. Mario Belo kostuma lori ha’u ba Ermera no lori fila, hanesan mós husi Dili bele to’o Lospalos, atu kontakta komandantes no kuadrus sira iha ne’eba.
Nune’e mós, saudozu enfermeiru Matias, iha Taibessi, ne’ebé simu ha’u iha uma hodi halo entrevista ho jornalista Portugués Mario Robalo. Nia Subriñu Mateus mak sai ha’u-nia kondutór iha Dili, to’o mate iha masakre 12 Novembru 1991.
Tenke temi mós determinasaun no partisipasaun husi Loriku Asswa’in sira, hdo hala’o manifestasaun boot iha 12 de Novembru 1991, ne’ebé jornalista Max Sthall konsege filma no doko mundu tomak. Manifestasaun ne’e husu ka halo apelu ba mundu kona-ba solusaun pasifika ba kazu Timor-Leste.
Kuadrus barak, hanesan Constáncio Pinto, nomós saudozu Tuloda, dezempeña papel importante tebes iha organizasaun no koordenasaun atividades husi Dili ba rejioens sira tomak.
Conselho Nacional Resisténsia Maubere (CNRM) hala’o nia kaar to’o 1998, hodi muda ba CNRT (Conselho Nacional da Resisténsia Timorense), iha Paniche , Portugal, halibur Fretilin, UDT no Partidus seluk.
Tinan 1983 too tinan 1999, povu maubere hein kedan TINAN SANULU RESIN NEEN!
Ohin, iha Metinaro ho Ataúro, ita halo selebrasoens ba Konsulta Populár, ne’eb’e hahú husi Munisípiu Lautem, iha loron 31 fulan Jullu 2019, ho hanoin katak povu tomak bele haksolok no halo reflesaun ba eventu boot ne’e, husi kedas Funu hahú!
Ha’u hakruuk ba Rai-lulik no Matebian sira hotu, lahaluha ita-nia Eroi sira hotu, ne’ebé ha’u labele temi ida por ida, Kuadrus Militantes no poltikus nomós kombatentes Falintil Asswa’in nian, barak tebe-tebes ne’ebé maluk sira, imi rasik, labele haluha.
Hako’ak boot ba maluk sira tomak!
Kay Rala Xanana Gusmão
Notísia relevante:Xanana Nia Lian “TATOLI” (V)
Jornalista: Cancio Ximenes
Editór : Rafy Belo