DILI, 30 agostu 2019 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, afirma referendu 1999 akontese tanba timoroan hotu hakarak hakotu konflitu ho Indonézia liuhosi dalan diálogu, tanba akordu hatún kilat iha Larigutu, Ossu, 1983 la la’o.
Tuir mai diskursu kompletu iha selebrasaun tinan 20 loron referendu no prezensa misaun forsa internasionál iha Timor-Leste (INTERFET-sigla inglés) ne’ebé akontese iha Tasitolu, kalan ne’e.
Señor Prezidente Parlamentu Nasionál
Señor Primeiru-Ministru
Señor Prezidente Tribunal Rekursu
Señores Eis-Titulares husi Órgaun Soberania
Señores Deputadus no Membrus VIII Governu
Señor Prezidente Asembleia Repúblika Portugeza
Señor Primeiru-Ministru Austrália
Señor Primeiru-Ministru Vanuatu
Señor Primeiru-Ministru Repúblika Sentru-Afrikana
Señor Ministru Obras Públikas no Habitasaun Indonézia
Señor Ministru Kultura no Indústrias Kriativas Cabo Verde
Señor Ministru Estadu Negósius Estranjeirus no Defeza Singapura
Señor Ian Martin, Reprezentante Sekretáriu-Jeral Nasoins Unidas,
Señores Reprezentantes Governu husi paízes amigus
Liurai Duke-de-Bragança, Xefe-da-Kaza Real Portugeza
Señores membrus korpu diplomátiku
Belun hotu-hotu husi solidariedade internasionál
Senhores Eis-Membrus UNAMET
Señores Líderes konfisoins Relijiozas
Veteranus husi Frente armada, klandestina no esterna-diplomátika
Povu doben Timor-Leste namkari iha Timor-Leste tomak no iha tasi-balun
Nu’ udar Xefe Estadu, ha’u sente previléjiu boot bele ko’alia ba Povu Timor-Leste tomak no ilustre konvidadu sira.
Iha Timor-Leste tomak, ita selebra tinan rua nulu Referendu ba Autodeterminasaun.
Iha fatin istóriku ida ne’e, Tasi-Tolu:
– mate timoroan barak ne’ebé hakarak ukun rasik-an.
– akontese primeira manifestasaun, públika no organizada, bainhira Amo Papa S. João Paulo II remata halo misa, iha loron 12, fulan Outubru tinan 1989.
– iha 20 maiu 2002, ita restaura independénsia ne’ebé FRETILIN proklama iha 28 Novembru 1975, molok invazaun indonézia.
– ita asiste Primeiru Prezidente Parlamentu Nasionál, ha’u rasik, fó pose ba Primeiru Prezidente Segunda Repúblika nian, señor Xanana Gusmão.
Nune’e, ohin ita selebra hamutuk loron istóriku ida, iha fatin istóriku ida ne’e, kahur momentu moruk ho midar, laran-taridu ho laran- haksolok.
Povu doben Timor-Leste
Importante liu hanoin, iha loron espesiál ida ne’e, ita-nia hahalok boot ida. Katak ita selebra ita-hotu nia aten-barani hakaat ba fatin-votasaun no vota ba Independénsia! Loron ida ne’e nu’udar loron reafirmasaun ba korajen no dedikasaun ita-nia Povu nian, loron ba ita hotu fó memória no omenajén ba ita-nia Erói sira. Loron ba Ukun Rasik An!
Ha’ u hakarak fó-hanoin ohin katak , Referendu 1999 akontese tanba, ita timoroan mós hakarak hakotu konflitu ho Indonézia, liuhusi dalan diálogu. Ita buka solusaun negosiada.
Hahalok uluk liu ne’ebé Rezisténsia Timorense hatudu vontade ida ne’e, akontese, iha tinan 1983, bainhira Komandante Xanana Gusmão hasoru malu ho Komandante Purwanto, iha Ossú, Lariguto, no asina akordu hatún kilat, iha 23 marsu 1983. Akordu hatún kilat la la’o ba oin tanba parte ida hakotu tiha iha fulan Agostu. Maibé lideransa timorense buka nafatin solusaun negosiada.
Iha tinan hanesan, FRETILIN hato’ o Planu-de-Páz ba komunidade internasionál ho supervizaun Nasoins Unidas nian.
Iha tinan 1989, Amu Bispu D. Ximenes Belo haforsa liután Rezisténsia no Povu tomak nia hakarak, bainhira hakerek ba Nasoins Unidas no husu ba organizasaun internasionál halo Referendu, iha Timor-Leste.
Iha 1992, CNRM hato’o mós Planu-de-Páz ba komunidade internasionál.
Entretantu, ho polítika diplomátika iha forun internasionál sira no husi timoroan sira-nia luta, iha rai-li’ur, solidariedade internasionál sa’e babeibeik ho grupu sira ne’ebé harii iha fatin-fatin. Kauza Timor-Leste nian sai koñesidu liután hafoin imájen Masakre Santa Kruz to’o iha rai-li’ur, iha 1991.
Fatór ida seluk ne’ebé fó dalan ba mudansa mak Krize Asiátika no evolusaun husi polítika iha Indonésia laran rasik. Iha ne’e, ha’u tenke fó liafuan espesiál ida ba ita-nia joven sira ne’ebé, ho matenek no aten-barani, transfere ita-nia luta ba Indonézia no loke frente ida tan, bainhira sira harii RENETIL, ho lideransa husi saudozu Fernando Lasama de Araújo, FECLETIL, no organizasaun sira seluk ne’ebé moris iha Indonézia.
Apoiu ba kestaun Timor-Leste sa’e liután ho apoiu husi grupu solidariedade oioin, no iha Indonézia laran rasik.
Iha 1999, presaun internasionál aumenta ba kestaun Timor-Leste no iha mudansa polítika iha Indonézia rasik.
Konjuntura ida ne’e tomak mak loke dalan ba Referendu iha Timor-Leste, nu’udar instrumentu ida hodi hetan solusaun pasífika ida, no salvaguarda interese husi parte hotu-hotu.
Nune’e, ita konsege Referendu 1999 ho esforsu husi ita rasik, timoroan, no mós husi komunidade internasionál, iha área diplomátika, liuliu husi saudozu Kofi Annan, Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas, iha tempu ne’ebá, no husi Portugal, nu’udar poténsia administrante.
Ita la haluha País sira ne’ebé ko’alia lian portugés, iha Áfrika, ne’ebé sai retaguarda estratéjika ba ita-nia luta diplomátika, iha ita-nia luta libertasaun nasionál. País sira ne’e mak tanen ita-nia mehi Ukun-an husi kedas 1974, bainhira ita hahú organiza-an.
Ho esforsu sira ne’e hotu, haforsa mós husi grupus solidariedade oioin, liuliu iha tinan 1999, mak kestaun Timor-Leste tama fila fali iha Nasoins Unidas, ho kbiit boot liután.
Organizasaun Nasoins Unidas, hatuir nia Karta Magna rasik, hetan solusaun pasífika ba kestaun Timor-Leste, ho Portugal no Indonézia, liuhusi, Akordu 5 Maiu 1999, asina iha Nova Iorke, Amérika.
Ita konsege duni afirma fila fali nu’udar Povu Timor-Leste, ho identidade rasik, bainhira ita harii segunda Repúblika, husi 20 maio 2002. Ita hetan rekoñesimentu husi komunidade internasionál, husi ONU.
Ita aproveita loron ohin hodi fó onra boot ba memória Kofi Annan ne’ebé husik hela ita tinan ida ona; ba ita-nia belun di’ak Sérgio Vieira de Mello ne’ebé mate trajikamente iha Bagdad, Irake, tinan sanulu-resin-neen ona; ita fó mós omenajen ba ita-nia kompatriota sira, funsionáriu, voluntáriu no kolaboradór internasionál-sira husi ONU, ne’ebé lakon sira-nia moris iha momentu istóriku ida importante tebes ba ita-nia istória.
Sra. Carolina Lariera, faluk Señor Sérgio Vieira de Mello nian, hamutuk ho ita ohin, no bele sente oinsá ita haksolok ninia memória, ne’ebé naran tama mós iha ita-nia istória Ukun-Rasik an.
Povu Doben Timor-Leste
Ho haksolok mak ita simu dignísimu reprezentante sira husi parte tolu ne’ebé halo parte Akordu 5 Maiu, Akordu ida ne’ebé hametin dalan ba Referendu 99.
– Sr. Eduardo Ferro Rodrigues, Prezidente Asembleia-da-Repúblika, reprezenta Prezidente Repúblika Portugeza.
– Sr. Basuki Hadimuljono, Ministru Obras Públikas no Habitasaun, reprezenta Prezidente Repúblika Indonézia.
Hamutuk mós ho ita, reprezentante Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas nian, Sr. Ian Martin, ne’ebé ita hotu koñese. Sr. Ian Martin halo parte prosesu referendu no, iha kuarta-feira tuir mai, sei hato’o mai ita, iha eis-Hotel Makhota, Hotel Timor ohinloron, saída mak akontese iha loron 4 setembru 1999 – loron ne’ebé ONU fó-sai rezultadu referendu.
Lori Povu Timor-Leste nia naran, Prezidente Repúblika agradese Portugal, Indonésia no ONU tanba buka dalan ba ita timoroan hili rasik ita-nia destinu.
Povu doben Timor-Leste!
Ho orgullu, nu’udar timoroan, mak ita hahú ita-nia luta libertasaun nasionál ho rezisténsia organizada, barani no determinada, hasoru forsa boot ida.
Ita hahú luta armada ho karáter konvensionál. FALINTIL, ho diresaun FRETILIN nian, halo funu hasoru forsa okupasaun ho guerra-de-pozisoens ho populasaun sivíl nia apoiu tomak, iha Bazes-de-Apoiu.
Bazes-de-Apoiu sira ne’e mak sai eskola boot ida ba populasaun aprende organiza-an hodi fó apoiu loroloron ba frente polítiku-militar no reziste iha susar-laran.
Ita labele haluha katak iha períodu susar, 1975-1978, mak ita hametin liután solidariedade entre timoroan sira no hametin liután unidade no konxiénsia nasionalista.
Tanba eskola boot ne’e, mak ita-nia luta libertasaun nasionál la mate, bainhira kampaña serku no anikilamentu harahun ita-nia Bazes-de-Apoiu.
Ho orientasaun husi Comité Central FRETILIN nian, populasaun tun mai vilas okupadas hodi buka moris maibé ho mós misaun atu kontinua apoia luta armada. Biar iha mate laran, maluk sira ne’e habrani-an nafatin ho espíritu Bazes-de-Apoiu nian. Hamutuk ho maluk sira ne’ebé reziste hela iha sidade no vila, neineik-neineik, apoiu klandestinu ba ai-laran hametin liután.
Apoiu sira bá ai-laran liuhusi Kaixa Klandestina. Liuhusi organizasaun metin ida ne’e, mak kombatente klandestinu sira hato’o apoiu beibeik ba asu’uain sira, iha frente armada no hasai informasaun ba rai-li’ur.
Organizasaun masas, harii iha tempu oioin, hala’o mós knaar klandestinu, hanesan OPMT, OJETIL, OPJELATIL, SAGRADA FAMÍLIA, ASU’AIN LEMORAI, ÓRGAUN 8, FITUN, OJUMATIL no seluk tan.
Manifestasaun públika dahuluk, iha 1989, iha Tasitolu, hatudu katak kombatente klandestinu sira harii tiha ona forma foun rezisténsia, iha vilas okupadas.
Povu doben Timor-Leste
Husi 1981, Rezisténsia organiza-an fila fali iha rai-laran ho lideransa Komandante Xanana Gusmão nian. Iha 1987, ho kompromisu FRETILIN nian, FALINTIL hamriik, nu’udar brasu armadu Povu Timor-Leste nian, ho komandu husi Señor Xanana Gusmão.
Importante fó-hanoin katak, tanba Bazes-de-Apoiu rahun, FALINTIL adopta fali tátika guerrilla móvel, katak grupu-kiik asu’ain sira mak movimenta-an, ho asoens de guerrilla, iha fatin hotu-hotu.
Ho reajustamentu estruturál, FRETILIN deside hamriik nu’udar komponente polítika prinsipál Rezisténsia Timorense nian, hamutuk ho forsa nasionalista sira seluk.
Ho faze foun luta ida ne’e, lideransa luta nian soe dadaun fini atu haburas liután liberdade espresaun no liberdade asosiasaun, ne’ebé ikus mai, fó dalan ba demokrasia multipartidária, iha ita-nia Timor-Leste independente.
Unidade Nasional hametin liu-tán wainhira Timoroan-sira, husi frente interna no esterna, hasoru malu iha Konvensaun Peniche, iha Portugal, iha 1998 no deside katak Konsellu Nasional Rezistênsia Maubere nakfilak ba Konsellu Nasional Rezistênsia Timorense.
Iha frente interna, aleinde fó omenájen ba sira ne’ebé fó sira-nia an tomak, iha Frente Armada no Frente Klandestina, ha’u hakarak mós hahi’i espesialmente knaar importante Igreja Katólika nian, nu’udar instituisaun ida ne’ebé sempre hamriik, iha Povu Timor-Leste nia sorin. Aleinde halo esforsu internasionál, Igreja Katólika, liuhusi eskola katólika iha Timor-Leste tomak no, hahalok loroloron nian, ajuda hametin língua nasionál sira no, lisan timoroan sira-nian no, nune’ e, ajuda hametin rezisténsia kulturál – riin metin ida ne’ebé garante ita-nia moris, nu’ udar Povu, ho identidade rasik. Povu doben Timor-Leste
Bainhira tempu okupasaun hetok naruk no, hafoin bazes-de-apoiu rahun, maioria lideransa hetan mate, rai-hamlaha, Rezisténsia hasoru tempu ida ke difísil tebetebes.
Iha tempu difísil ne’e duni, mak ita haree liután katak, ita labele manán funu ho frente armada mesak. Ita buka dalan oioin atu kore-an maibé, hanesan ha’u hatete ona, ita la halo luta ne’e mesamesak.
Tanba ne’e, iha loron espesiál ida ne’e, Estadu Timor-Leste labele haluha belun sira husi rai oioin, instituisaun, organizasaun sira, ne’ebé fó kontribuisaun maka’as ba haforsa presaun, atu kore Povu Timor-Leste husi domíniu koloniál, terus no mate.
Estadu Timor-Leste, sei hahi’i ohin belun nain sanulu resin haat, instituisaun rua no organizasaun ida, liuhusi kondekorasaun aas ida: Ordem Timor-Leste.
Ita aproveita mós okaziaun ida ne’e hodi entrega ohin kondekorasaun Ordem Timor-Leste ba personalidade rua agrasiadu husi Prezidente Ramos-Horta.
Solidariedade internasionál metin ne’e akontese tanba ita iha frente esterna-diplomátika ne’ebé fó-an tomak ba ita-nia luta libertasaun nasionál.
Kestaun Timor-Leste nian mantein tanba Nasoins Unidas, liuhusi Rezolusaun 37/30, aprova iha tinan 1982, fó mandatu ba Señor Javier Pérez Cuéllar, nu’ udar Sekretáriu-Jeral Nasoins Unidas nian, hodi ko’ alia ho Portugal no Indonézia, ho Nasoins Unidas nia supervizaun, no buka solusaun polítika-diplomátika ba konflitu. Ida ne’e akontese tanba ita-nia ema servisu maka’as iha ne’ebá ho apoiu husi País belun no ita-nia amigu sira, husi kedas Dezembru 1975.
Kestaun Timor-Leste permanese iha Nasoins Unidas no tama maka’as iha Komisaun Direitus Umanus no iha fórun internasionál sira seluk tanba timoroan sira fó an-tomak ba knaar diplomátiku no kampaña iha rai oioin.
Iha oportunidade ida ne’e, ha’u hakarak hahi’i knaar importante tebes husi frente externa-diplomátika, ne’ebé lidera hosi Mari Alkatiri no Ramos Horta. Sira na’in rua, hamutuk ho Sr. Rogério Lobato, sai husi Timor-Leste, iha 4 Dezembru 1975, ho mandatu husi Nicolau Lobato, Vise-Prezidente FRETILIN nian, iha tempu ne’ebá, atu sira hala’o knaar diplomátiku hodi buka-hetan rekoñesimentu internasionál ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste.
Hamutuk ho líder no maluk sira seluk, iha rai-liur, kampaña ne’e lapara to’o ita ukun-an. Tanba sira na’in tolu sai molok invazaun tama Timor-Leste, ida ne’e hatudu katak líder sira, iha tempu ne’ebá, iha tiha ona vizaun polítika boot no haree dook liu ona, ba ita-nia independénsia.
Kona-ba mandatu ne’e, ha’u fó hanoin naran murak ida, iha ita- nia kampaña internasionál: Samora Machel, Prezidente FRELIMO no Prezidente Moçambique. Bainhira hetan malu ho Prezidente Nicolau Lobato, iha Juñu 1975, Prezidente Samora oferese kedas Moçambique, nu’ udar baze prinsipál ba ita-nia atividade diplomátika no formasaun kuadrus.
Lideransa barani hahú kampaña ne’ e tanba hetan kedas apoiu husi ita-nia belun Samora Machel. Hamutuk ohin ho ita, Reprezentante Governu Moçambique, ita-nia belun Embaixador Belmiro José Malate.
Povu doben,
Ilustre konvidadu sira,
Bainhira ita hili UKUN RASIK-AN, iha referendu 1999, Povu Timor-Leste reafirma nia kompromisu no vontade soberana ba rekonstrusaun ita-nia Estadu.
Ita la’o daudauk dalan hodi hadi’ak liután funsionamentu efikáz husi órgaun-sira ne’ebé eleitu husi Povu no hodi hasa’e liután koñesimentu no kompreensaun kona-ba valor aas husi ita-nia Estadu no Nasaun. Valor aas sira ne’e tenke tuir no submete ba lei, ba separasaun poderes no ba kooperasaun entre instituisaun-sira.
Ita hakaat ho firmeza pasajen husi FALINTIL ba Forsas Defeza Timor-Leste – FALINTIL-FDTL – liuhusi kualifikasaun ba militar sira, harii sistema ba komandu no ba komponente terestre no mariña, profisionaliza no moderniza ita-nia forsa.
Ita dezenvolve ona ita-nia Polísia Nasionál iha nia komponente barak, hodi asegura órden no seguransa públika, no mós polísia komunitária.
Ita-nia Sektór Justisa, sei iha hela faze konstrusaun, merese atensaun espesiál ida ne’ebé bele garante no asegura kualidade no independénsia husi desizoens jurisdisionais ba sidadaun hotu-hotu.
Ita hahú ona prosesu desentralizasaun, maibé sei iha dalan naruk ida hodi la’o. Rejionalizasaun, liuhusi rejiaun espesiál-sira, hanesan Oe-Cusse Ambeno, sei presiza lei ne’ebé klaru no konsistente husi governu sentral hodi garante dezenvolvimentu seguru ba Zonas-de-Ekonomia Sosiál no Merkadu.
Iha ámbitu desentralizasaun no poder lokál, ita sei presiza hadi’ak liután prosesu munisipalizasaun, hodi harii munisípiu-sira ho autonomia finanseira no administrativa loloos, ho funsionamentu efikáz, transparente, partisipativu no demokrátiku.
Ita sei iha duni dalan naruk ida, hodi la’o atu kontinua harii no dezenvolve ita-nia Demokrasia no ita-nia Estadu, hodi garante katak ita-nia Povu bele espresa no dezenvolve ita-nia kultura no, vontade polítika bele afirma nafatin ita-nia identidade nasionál. Buat sira ne’e hotu ita sei hetan, bainhira ita bele garante sidadaun sira-nia partisipasaun demokrátika, iha prosesu tomak no, bainhira ita bele hetan rezultadu ekonómiku no sosiál, ne’ebé fó benefísiu no lori progresu ba ita hotu-hotu.
Povu doben,
Ba oin, ita tenke mós tau hanoin ida de’it no hetan konsensu liuhusi kompromisu ida ne’ebé klaru, atu hasoru dezafiu-sira ne’ebé boot tebes iha ita hotu nia oin. Dezafiu boot sira ne’e mak:
. Oinsá bele hasa’e reseitas doméstikas atu Estadu labele depende de’it ba minarai no gáz?
. Oinsá mak finansiamentu Orsamentu Estadu ho reseitas husi minarai bele tun husi pursentu 80 ba pursentu 60, no tuir kritériu ba rasionalidade despezas husi rendimentu sustentável estimadu?
. Oinsá ita bele diversifika ita-nia ekonomia no alkansa kreximentu ida ke ita bele sustenta ba tinan naruk ne’ebé mai husi sektór produtivu hanesan agrikultura, peskas, turismu, otelaria, indústria ai-han no bele loke oportunidade empregu barak liután ba ita-nia foinsa’e sira?
Oinsá ita bele halakon ona malnutrisaun ne’ebé sei afeta labarik no inan-sira?
Oinsá garante feto no mane nia direitus hanesan?
Iha komunidade internasionál nia oin, ita promete ona bainhira ita adere ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável no, ita rasik integra tiha ona Objetivus hirak ne’e, iha ita-nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030. Adere ba Objetivus-sira ne’e no, integra tiha, iha Planu Estratéjiku, la’ós de’it kompromisu mamuk ida, maibé mós obrigasaun Estadu nian, atu fó resposta konkretu ba dezafius oioin, ne’ebé ita-nia sidadaun no Nasaun sei enfrenta loroloron.
Sidadaun barak mak luta ba libertasaun Pátria ida ne’e maibé, ohinloron, sira sei iha problemas ho bee moos, saneamentu, laiha empregu ida ke di’ak, atu sira mós bele moris di’ak, tuir ita-nia Konstituisaun haruka. Ita hotu tenke luta hasoru impedimentus oioin no loke oportunidade luan ba sidadaun-sira ne’ebé desde uluk kedas moris iha kiak no mukit. Retratu ida ne’e ita tenke muda ona.
Retratu kiak ne’e, tuir loloos, ita halakon tiha ona, husi ita-nia rai ho tulun husi parseiru-sira. Maibé, ita tenke rekoñese katak, bainhira ita hetan reseitas husi mina-rai no gáz, ita la hili dalan ne’ebé fó atensaun ba ema no dezenvolvimentu umanu.
Ita labele haluha katak iha nasaun barak, minarai nakfilak ba “malisan” ida! Atu hasees-an husi malisan ida ne´e, ita tenki hatene oinsá hasa’e rendimentu Fundu nian no, uza ho matenek, osan mina-rai nian, atu divesifika ita-nia ekonomia atu, nune’e, alkansa kreximentu sustentável.
Sidadaun mós tenke kontribui, liuhusi servisu no selu impostu no taxa. Produtividade servisu nian mós tenki aas. Atu halo kompetisaun ho ekonomia rai sira seluk nian, ita tenke hadi’ak liután ita-nia ekonomia.
Hanesan ne’e, mak ita bele hadi’ak ita-nia moris no iha asesu ba edukasaun no saúde ho kualidade aas, iha mós protesaun sosiál no servisu ka empregu la falta.
Maluk sira,
Situasaun ida ne’ebé sai preokupasaun ba ita hotu mak dezempregu. Ita-nia ekonomia hakdasak hela, ka iha resesaun, hahú iha tinan 2017. Situasaun hanesan ne’e hetok hamenus oportunidade ba empregu, nune’e, obriga ema barak, liuliu foinsa’e sira, husik sira-nia rai hodi ba buka servisu no moris di’ak iha nasaun-sira, hanesan Austrália, Irlanda, Koreia no Inglaterra.
Besik 60 pursentu husi ita-nia populasaun mak iha idade ativa, maibé, pursentu 19 de’it mak hetan servisu. Husi sira ne’ebé konsege hetan servisu, pursentu 8 de’it mak servisu iha sektór públiku no sektór privadu; barak liu mak moris husi sektór informál.
Ita hatene katak, servisu iha sektór informál lafó garantia ba traballadór-sira tanba saláriu kiik, servisu liuhusi kontratu laiha prazu, ne’e duni, sira bele lakon sira-nia servisu teki-tekir de’it no kondisoens servisu la dignu. Situasaun ne’e tenke muda.
Dezempregu reprezenta desperdísiu rekursu ne’ebé País ida iha. Bainhira taxa dezempregu aas, ita-nia ema la iha kbiit atu sosa sasán ne’ébé tama iha merkadu nasionál.
Dezempregu bele halo ema lakon fiar ba nia an-rasik (auto-estima). Bele halo ema monu iha depresaun, liuliu sira ne’ebé iha otas foinsa’e. Populasaun liu pursentu 70 mak ho tinan 34 mai kraik. Ba sira ne’e, mak ita tau ita-nia fiar atu dezenvolve Nasaun ida ne’e, nune’e, ita tenke prepara sira, no prepara ho di’ak.
Ita laiha dalan seluk. Ita tenke transforma ita-nia ekonomia ne’ebé ladún dezenvolvidu ne’e ba ekonomia ida ne’ebé bele fó servisu, atu nune’e, ita bele halakon kiak.
Tanba ne’e, Prezidente Repúblika apela ba konsensu nasionál hodi halakon kiak husi Timor-Leste. Ne’e tenki sai programa nasionál. Ita labele lakon konfiansa ba ita-nia an rasik!
Ita tenki kontinua habiit-an nafatin atu konkretiza mehi ba Nasaun ida ne’e, mai husi ita-nia fundadór-sira no sira ne’ebé luta atu rai ida ne’e bele hetan liberdade no independénsia. Atu ita labele rona tan liafuan-sira hanesan: “Ita nia sakrifísiu sira hotu iha tempu uluk, iha folin ka lae?” mak programa nasionál atu halakon kiak husi rai ida ne’e, tenke la’o lais.
Ha’u fiar katak ita bele, tanba ita sei iha osan, iha Fundu Minarai, atu halo. Ita presiza de’it vontade, dedikasaun no konsisténsia, atu habiit ita-nia Povu, hodi sai husi kiak.
Povu doben,
Ba foinsa’e sira, Prezidente Repúblika hakarak hatete nune’e: Ohin, Timor-Leste, País ida livre no independente ona! Prepara imi-nia an ba futuru. Prezidente Repúblika hatene katak foinsa’e-sira barak mak mai husi família kiak, ho nível edukasaun fórmal ladún aas no, moris iha kondisoins simples tebes.
Maski nune’e, fiar ba buat ne’ebé sei akontese iha imi-nia moris, iha futuru oin mai.
Maibé lato’o mehi de’it. Tenke hamosu hanoin no mentalidade foun hodi hatene saída mak moris di’ak. Muda imi-nia hanoin ne’e importante tebes, molok hanoin ne’e nakfilak ba realidade.
Atu fó oportunidade ba sidadaun-sira, Governu tenke harii infraestrutura sira ne’ebé bele haburas ekonomia, atu nune’e, empreza-sira ho kategoria kiik no médiu bele buras, iha País ida ne’e.
Kontribuisaun ba ita-nia ekonomia, importante mós mai husi investimentu nasionál no estranjeiru. Liuhusi empresa sira, kategoria kiik, médiu, no investimentu ba prioridades ita-nia rain nian, mak bele halo ekonomia sai buras no, halo mós ita-nia komunidade hetan moris di’ak liután.
Ilustre konvidadu sira,
Timor-Leste, nu’udar membru ida husi komunidade internasionál, preokupa ho dezafius barak,ne’ebé mundu tomak hasoru dadaun.
Alterasoins klimátikas sai realidade ida ne’ebé ita hotu labele sees. Kestaun ida ne’e mak ohin loron, kondisiona ajenda polítika internasionál. Ita-nia rai lokaliza iha rejiaun ida ne’ebé iha País barak husi Pasífiku, illa barak, ne’ebé daudauk ameasa atu lakon.
Karik ita la kuidadu agora kedas iha risku boot ida katak, nasaun kiik sira ne’e hetan kondisaun hodi lakon, ka mo’ut, iha tasi okos. Atu enfrenta dezafiu ida ne´e, ita-nia hakarak mak komunidade internasionál hametin kooperasaun efikáz ho komunidade sira ne´ebé vulnerável.
Tanba la iha diálogu atu rezolve konflitu, mosu funu ne’ebé obriga ema sai husi hela-fatin no hetan terus oioin. Demokrasia tama iha risku atu naksobu. Lejitimidade tama iha krize laran. Ita presiza ko’alia ba malu.
Ita moris dadaun iha mundu globalizadu. Maibé, urjente tebes hodi ita hanoin fila-fali globalizasaun ida ne’e. Ita hakarak globaliza solidariedade. Iha globalizasaun nia laran, ita tenke hatene valoriza ema, nu’udar umanu.
Ita labele fó dalan hodi trata ema hanesan sasán ida. Tanba ne’e, urjente tebes ba ita hotu hanoin ho sériu kona-ba signikadu saída mak ita fó, ohinloron, ba identidade. Nune’e, koñesimentu no matenek importante tebes iha mundu ohin nian. Ita tenke hatene uza matenek no koñesimentu, atu halo desizaun ba buat ne´ebé pertense ba ita hotu, iha mundu globalizadu.
Ba ida ne’e, líder sira maka iha responsabilidade hodi harii polítikas públikas ne’ebé nia objetivu prinsipál mak ema ka sidadaun nia bein-estar.
Povu doben,
Ilustre konvidadu sira,
Ita la’o ona dalan naruk ida. Ita exerse ita-nia direitu Ukun Rasik-an, tinan ruanulu liu ona! Ho espíritu guerreiru, responsável, persistente, husi fiar metin no aten-barani husi ita-nia bei’ala sira, ita-nia funu-nain sira, ita-nia erói sira, feto no mane, ne’e mak ita to’o iha ohinloron! Ita iha responsabilidade boot ba ita-nia Povu rasik no mós responsabilidade iha komunidade internasionál nia oin!
Mai ita hotu hamutuk selebra loron ida ne’e, ho haksolok, hodi fó onra ba ita-nia pasadu no, husi ne’e, aprende hateke ba oin!
Maibé, iha loron haksolok ne’e, ita labele haluha Povu ida ne’ebé sei luta hela atu ukun-an: Sahara Osidental, iha Áfrika. Sira sei moris iha terus laran. Sira luta tinan rua nulu resin ualo ona. ONU rekoñese sira-nia direitu atu hili rasik sira-nia futuru maibé to’o ohinloron, Povu Sahara Osidental, seidauk hetan sira-nia direitu.
Timor-Leste sei fó-liman nafatin ba Sahara Osidental. Ne’e mak Povu Timor-Leste. Povu ida ne’ebé solidáriu, lata’uk luta ba direitus ema nian, iha ne’ebé de’ it! Brane luta ba hatuur justisa no páz iha rai laran no, iha rai sira seluk.
Ikus liu, ho Povu Timor-Leste nia naran, ha’u hakarak agradese komunidade internasionál no grupus solidariedade oioin iha mundu tomak.
Ba imi hotu, belun Timor-Leste nian, ha’u hato’o hako’ak boot ho amizade no estima. Ho imi-nia apoiu mak, ohin loron, ami moris livre no independente.
Hako’ak boot liu ba Povu doben Timor-Leste tomak.
PARABÉNS POVU TIMOR-LESTE!
VIVA SOLIDARIEDADE INTERNASIONAL!
VIVA TIMOR-LESTE!
Obrigadu wain.