DILI, 04 outubru 2019 (TATOLI) – Prezidente Empreza Estatál Timor-Leste, TIMOR GAP, EP, Francisco Monteiro, hatete dezenvolve kampu Grater Sunrise fó benefísiu ekonómiku no moris di’ak ba povu.
“Produsaun iha kampu Greater Sunrise ne’e fó benefísiu tolu direita iha setór ekonomia ba povu no fó rendimentu ba Estadu, ba fundu petróleu ho previzaun kada tinan biliaun $1.2 to’o $1.5″, Prezidente TIMOR GAP, EP afirma bainhira halo aprezentasaun iha Simeira Internasionál Mina no Gás iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.
Nune’e, Prezidente TIMOR GAP garante sei fó impaktu pozitivu ba sósiu-ekonómiku ida ne’ebé boot, liuliu kria postu traballu, kria atividade ekonómika, komérsiu no infraestrutura sira, setór turizmu, agrikultura, prinsipalmente nia benefísiu ne’e iha efeitu multiplikativu ona.
Nia afirma, Estadu Timor-Leste orienta ona atu TIMOR GAP, EP tenke fa’an ona mina no líkidu iha 2026.
Prezidente TIMOR GAP ne’e dehan hakarak dezenvolve lalais kampu Greater Sunrise ne’e tanba kampu ida ne’e deskobre ona iha tinan 40 liubá no empreza estatál ne’e iha ona asaun porsentu 56.56 iha laran.
“Agora, TIMOR GAP iha asaun 56.56% ne’e ho orientasaun Governu Timor-Leste nian no maun boot Xanana Gusmão rasik dehan tenke prodús sedu, posivel iha 2025 no 2026 fa’an ona mina no líkidu, ne’ebé ami tenke servisu maka’as para bele dezenvolve lalais estudu sira ne’ebé nesesáriu hamutuk ho parseiru sira buka investimentu no finansiamentu para bele implementa projetu ne’e iha tinan oin mai liuliu iha marine facility nian”, katak.
Antes atinje serbisu 2026, Francisco Monteiro afirma : “Ami-nia previzaun atu prodús cerca de rihun 800 kúbiku barríl gás, depois a cerca de rihun 20 to’o 40 barríl pur dia tanba iha komponente rua mak, ida gás no líkidu nian mak 20 to’o 40 barríl pur dia no agora, gás nian mak ita atu halo LNG mak rihun 800 standard kúbiku”.
Ba kustu preparasaun no infraestrutura, nia dehan iha tanba Timor-Leste nia partisipasaun liuhusi buka mobilizasaun finansiamentu, sei selu kustu hirak ne’e hotu, maibé produsaun iha futuru bele hetan tan serka biliaun $1.5 ba tinan naruk ba fundu petróleu nian.
Orsamentu Timor GAP atu gasta ba setór infraestrutura ne’e kuaze millaun $700 to’o $800.
“Ba setór infraestrutura nia preparasaun la’o di’ak liu-liu ba downstream nian, ein termu de pipeline, estudu to’o ona iha fonte engineering designs ne’ebé hatudu katak designs ikus atubele dezenvolve. Agora, ita hein halo de’it otimizasaun ba designs sira ne’e para bele hatún nia kustu ne’e uitoan tan”, nia afirma.
Depois iha planta LNG, nia dehan sei presiza servisu ida tan ba tinan ida nian, tanba marine facility halo hotu ona no agora iha kontratu para atu halo ezekusaun servisu hamutuk.
Jornalista : Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora