DILI, 25 novembru 2019 (TATOLI) – Diretór Investigativu Jeolojia no Minerál, Institutu Petróleu no Jeolojia (IPG, sigla portugés), Elias da Silva Cabral, informa posibilidade ahi-suar manas iha área Ermeta Boot, Aldeia Fatunisu, suku Fahi-Lebo, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Liquiça, termina bainhira udan monu-rai.
“Ami halo ona previzaun katak ahi-suar manas ne’e kauza husi gás monóksida ne’ebé posibilidade sei para bainhira udan monu-rai tanba iha área ne’e tahu ne’ebé rai sei taka”, afirma Elias via telefone ba TATOLI, ohin.
Diretór Elias dehan hafoin uza ekipamentu carbon monoxide meter deteta tipu gás monóksida, IPG halo mós identifikasaun ba rai iha ahi-suar manas ne’e ladún kle’an no tahu ne’ebé udan tuun bele termina ona.
“Ita haree depende ninian fatin akumulasaun tanba rai kle’an uitoan de’it kuandu udan posibilidade tahu sei taka”, katak.
Nune’e, IPG sei kontinua halo monitorizasaun atu rezidente iha área ne’e labele hala’o atividade besik tanba iha venenu.
“Ami kontinua husu nafatin atu abitante iha área refere labele halo atividade besik ba manifestasaun ne’e liu oras tolu no haat tanba perigu ba ema nia saúde”, sujere.
IPG mós koopera ho Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA) atu alerta ba abitante sira atu labele hakbesik aan iha área ahi-suar manas tanba gás ne’e iha venenu.
Hatán kona-ba ekonomikamente gás monóksida ne’e bele halo esplorasaun, Diretór IPG ne’e dehan bele halo depende haree ba depózitu nia kle’an.
“Até agora ami seidauk identifika gás monóksida ninian montante no depózitu ho ninia ekonomikamente viavel ba esplorasaun, ne’ebé ami sei kontinua monitoriza hodi hala’o estudu”, afirma.
Rezultadu identifikasaun IPG ba suar refere ho temperatura ho grau célcius 400 no akumula ho gás monóksida (CO) ho grau entre 160-180 ppm.
Ekipa Jeolojia sira hala’o identifikasaun ba tipu gás husi ahi-suar manas ne’e liuhusi uza ekipamentu teste ho naran carbon monoxide meter.
Gás monóksida ne’e mai husi materiál orgánika hanesan planta ne’ebé uluk mate, depois akumula no depózitu iha kamada arjila ou arenitu nia laran, iha ambiente menus oksijéniu no hetan presaun temperatura ne’ebé aas até altera materiál sira ne’e sai gás.
Antes ne’e, Diretór ne’e dehan gás refere laiha iis no laiha kór ne’ebé ema la sente. Maibé, kauza husi gás monóksida (CO) ne’e rasik fó perigu ba ema nia saúde liuliu afeta ba ulun moras, isin sai fraku, oin halai, laran sa’e no muta, dada iis la di’ak, bele haree rai la moos, no lahatene nia aan.
Ahi-suar ne’e akontese iha 30 outubru 2019, maizumenus tuku 03.00 loraik. Tuir informasaun abitante sira katak la’ós foin akontese ba dahuluk, maibé iha 1985 mós akontese ona iha área refere ho distánsia husi fatin agora maizumenus kilómetru haat, besik estrada Dili bá Ermera nian.
Notísia relevante : Ahi-Suar Manas Iha Fahi-Lebo Kauza Husi Gás Monoksida
Jornalista : Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora