EKONOMIA, HEADLINE

Governu Husu Investidór Sira atu Investe ba Área Peska iha Teno

Governu Husu Investidór Sira atu Investe ba Área Peska iha Teno

Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Joaquim Jose Gusmao dos Reis Martins. Imajen/ Jogerjo Guterres

DILI, 16 dezembru 2019 (TATOLI) – Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, husu ba investidór internasionál no nasionál atu serbisu hamutuk hodi investe iha área peska nian, liuliu iha Teno, Munisípiu Lautem, Postu Administrativu Lautem.

“Ita agresivu nafatin hodi halo kampaña atu empreza sira bele mai halo investimentu ba área peska nian, maski empreza hosi Japaun nian ho Koreia hetan ona disputa no hapara atividade peska”, ministru ba Ajénsia TATOLI iha nia knaar fatin, Comoro, ohin.

Maibé antes ne’e, empreza barak maka mai ko’alia ona ho ministru, mas to’o agora seidauk submete proposta ba ministériu atubele fó lisensa hodi halo atividade peska nune’e fó rendimentu ba nasaun.

“To’o agora ita seidauk hetan empreza ne’ebé di’ak ho nia kapasidade di’ak, maski barak mak mai ko’alia no ita husu atu submete proposta mai, maibé to’o agora ema la mai”, katak.

Tanba ne’e, buat hotu tenke liuhosi proposta mai ministériu hafoin lori bá Konsellu Ministru atu aprova, maibé kompañia tenke iha interese no iha kompromisu atu investe, tanba Governu sei garantia ba investimentu bainhira empreza sira hakarak mai investe.

“Ita labele husik ita-nia tasi hodi ema na’ok ita-nia ikan, maibé ita mós tenke iha atividade peska nian hodi ita hetan rendimentu ba nasaun”, salienta.

Nia hatutan tan empreza sira ne’ebé hakarak halo atividade peska nian, tenke sériu duni no iha osan atu halo atividade atubele serbisu hamutuk ho empreza timoroan sira, sira tenke hatama sira-nia proposta hodi aprova hafoin bele hala’o atividade iha ne’ebá. Maibé prosesu ne’e, tenke harii fábrika jelu nian hafoin sira bele prosesa ikan iha rai-maran depois bele esporta ikan produtu Timor-Leste nian bá rai-li’ur.

Entretantu, ró tolu ne’ebé paradu iha Teno, ministru klarifika katak ida ne’e la’ós ministériu nian, maibé empreza Japaun ho Koreia nian ne’ebé la funsiona tanba iha problema disputa.

Iha Teno, MAP iha laboratóriu peska nian ne’ebé ladauk utiliza tanba seidauk iha atividade peska no bainhira iha ona atividade maka ikan sira ne’ebé hakail atu halo prosesamentu ka esporta tenke halo teste liuhusi laboratóriu ne’ebé MAP iha ona ne’e.

Laboratóriu ne’e halo ho ideia ida katak investimentu hahú iha parte Lautem nian no iha kompañia rua husi Japaun no Koreia ne’ebé hamutuk halo investimentu.

“Maibé, to’o klaran sira iha disputa, sira fahe malu tiha, tanba ne’e maka buat sira ne’ebé maka sira halo iha tasi-ibun ne’ebá ne’e mós abandonadu”, ministru katak.

Governante ne’e relata kompañia rua ne’e maka iha governasaun uluk fó lisensa ba sira atu halo sentru prosesamentu ikan, maibé tanba iha dezentendimentu sira husik tiha fatin ne’e no seidauk iha kontinuasaun fali.

“Agora daudaun, ita tenta para iha fali eskolla ba kompañia sira ne’ebé mak iha duni kapasidade atubele halo atividade peska ne’e iha ita-nian tasi. Tanba ita tenke kuidadu ho esperiénsia ne’ebé maka ita iha, tenke kuidadu liu halo selesaun ba kompañia sira”, dehan.

Tanba ne’e, MAP kontinua prezerva fatin ne’e, kuandu aban-bainrua iha atividade peska ona, fatin ne’e sei halo fábrika ikan lata ka esporta, sei halo teste liuhusi laboratóriu ne’e.

“Ida ne’e maka MAP iha ona intensaun ba oin sei hadi’a fatin sira ne’e no sei la abandona fatin ne’e tanba fatin ne’e potensialidade investimentu”, ministru afirma.

Tuir Xefe Suku Parlamentu, Postu Administrativu Lautem, Munisípiu Lautem, Ângelo Calvão Silva, dehan laboratóriu ne’e seidauk utiliza to’o agora hafoin harii iha 2007 no finaliza iha 2009.

Tuir observasaun autoridade lokál ne’e katak ekipamentu balun iha laboratóriu laran hanesan jeleira (kulkas) no iha seguransa sivíl ne’ebé kontrata atu kontinua asegura hela laboratóriu ne’e.

“Ami rona informasaun de’it katak sei halo diplomasia hela ho empreza internasionál balun atu mai investe no loke fábrika iha tasi-ibun área Teno, Suku Parlamentu nia”, afirma nia foin lalais ne’e.

Aleinde ne’e, autoridade lokál mensiona mós ró tolu ne’ebé maka MAP sosa no daudaun atraka iha portu Com maibé kondisaun mós la di’ak ona. “Ró sira ne’e dodok hotu ona no iha tasi-ibun portu Com nian”, salienta.

Ró tolu ne’e ho objetivu atu halo operasaun ka tula ikan sira mai iha laboratóriu hodi teste no análize molok ba fábrika hodi halo ba ikan-lata, nune’e ró sira ne’e halo operasaun dala lima ona, maibé ikan ne’e la mai prosesa iha laboratóriu, mas transfere ba kedas Japaun.

Hatán ba kestaun ne’e, Ministru Agrikultura dehan ró tolu ne’e la’ós MAP nian, maibé empreza nian ne’ebé mak uluk hetan lisensa atu loke sentru prosesamentu ikan.

Jornalista : Zezito Silva
Editora : Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!