AILEU, 13 jullu 2020 (TATOLI)–Comissão Comissão Antí Corrupção (CAC), konsidera Komisaun A Parlamentu Nasionál (PN) halo esforsu estraordináriu hodi konklui diskusaun no aprova lei númeru 1/V/I–Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun iha faze espesialidade.
Notísia Relevante: Projetu Lei MPCC Sei Kriminaliza Mós Emprezáriu Ne’ebé Prátika “Subornu”
Konsiderasaun ne’e hato’o husi Komissáriu CAC, Sérgio Hornai, iha liafuan agradesimentu, hafoin halo konkluzaun ba diskusaun espesialidade iha Mukit Guest House Aisirimou iha Aileu.
“Obrigado ba Deputadu sira, observadór sira ba vontade politika mai hosi polítiku sira liuliu hosi Komisaun A Parlamentu Nasionál. Reuni enerjia tomak iha tinan ida ba kotuk hahú primeira ronde diskusaun iha Lauhata Beach Likisá, to’o mai agora bele prodús polítika lejislasaun ida kontein. Ita halo politika lejislasaun ida ba prevensaun Kapítulu I, Kapítulu II ita ko’alia kona-ba Deklarasaun Bens e Intereses. Kapítulu tuir mai ita ko’alia kona-ba kriminalizasaun, no ohin ita tama ba iha dispozisaun finál. Ida ne’e esforsu ida. Ba ha’u hanesan estraordinária ida ne’ebé polítiku sira amostra ona iha ita-boot sira-ninia polítika, iha luta kontra korrupsaun,” dehan Komissáriu CAC, Sérgio Hornai, iha diskusaun LAC foin lalais ne’e.
Komissáriu ne’e esplika, iha dispozisaun tranzitóriu ida-ne’e, konserteza bele hateten katak hanesan memória ida pezadu tebe-tebes, hahú kedan iha kapítulu primeiru ko’alia kona-ba planu estratejiku.
“Ida-ne’e, ita ko’alia kona-ba pensamentu estratéjiku nasionál rai ida-ne’e, estadu ida-ne’e ninian ba iha polítika kriminalizasaun iha ezersísiu funsionalizmu públiku ninian atu hasa’e ita timoroan hadomi povu no nasaun doben ida-ne’e ninia integridade ba iha boa governasaun ida di’ak. At hametin estadu direitu atu halo rejeisaun ba iha kombate kriminalidade korrupsaun ninian,” líder másimu CAC esplika tan.
Ho lei ne’ebé iha, Sérgio hateten, CAC nu’udár autoridade kompetente iha kbiit ka lae atu implementa, liuliu kona-ba ema, tenki iha duni kbiit natón ba iha ekipamentu, espasu atu halo sensibilizasaun, envolve ema hotu-hotu iha polítika prevensaun nian. Katak, parseiru sira bele sente partense ba iha prosesu lejislasaun ida ne’ebé sei prodús.
“Ita presija halo harmonizasaun ba iha lejislasaun balun iha parte CAC ninian no Lei Kriasaun CAC refere ba iha kódigu penál. Ho aprovasaun projetu lei ida-ne’e, konserteja sofre alterasaun ba iha artigu ida-ne’e. Ba iha politika prevensaun ninian, saida mak ita halo liuliu ba iha Kapítulu Deklarasaun Bens, ema sira ne’ebé mak sai hanesan deklarante no sujeita ba iha lei ida-ne’e, mínimu nia tenke iha koñesimentu atu nune’e nia bele kolabora ho instituisaun CAC.
Nune’e nia bele presta deklarasaun ida liu hosi formuláriu, formatu sira ne’ebé mak prepara tiha ona,” Sérgio dehan tan.
Aleinde ne’e, CAC mós prepara prosedimentu ne’ebé bele fó biban ho beran ba funsionáriu sira bele kaer hanesan guia ida iha ninia servisu loro-loron maski lori tempu.
“Atu operasionaliza presiza iha informasaun ida-ne’ebé mak pezadu. Tanba, ita ko’alia ona kona-ba segredu, dadus, no ema ninia privasidade. Entaun, iha ne’e presiza iha sistema-aparelu ida ne’ebé mak natón atu nune’e bele salvaguarda direitu sira-ne’e ema bele hetan ka ema bele tama ba foti ita ninia sasán sira-ne’e. Ita ko’alia kona-ba protesaun seguransa ba iha informátika ninian,” nia dehan.
Atu operasionalija sasan sira nee, CAC presija ema, entaun ema ne’e tenki kapas no atu kapas nia tenke iha formasaun ida atu nia bele iha koñesimentu ida hodi halo operasaun, ikus mai bele prodús mós rezultadu ida satisfas ba ema hotu espesialmente ba iha deklarante sira.
“Ida ne’e sai hanesan preokupasaun ida iha ha’u nia observasaun no ba iha kolega Komisáriu Adjuntu no estrutura tomak. Iha diskusaun preparasaun molok atende diskusaun, kuaje kalan-kalan ami preokupa. Hare ba iha sekuénsia sira atu nune’e kuandu lei ne’e tama iha vigór, Ita (CAC) nian pozisaun iha ne’ebé. Ba iha kriminalizasaun ninian, ha’u hanoin ita halo adaptasaun de’it tanba servisu sira ne’e ita halo dadaun ona, servisu tátika ba investigasaun ninian ba iha Ministériu Públiku no entidades sira hanesan PSIK, karik ita halo investigasaun konjunta ruma sei la iha problema. Tamba, ita (CAC) prepara tiha ona ita nia rekursu ida, tantu prokuradores, investigadores, investigasaun PSIC kuadrus pesoál”, nia dehan tan.
Ba iha deklarasaun bens, Sérgio konsidera ne’e buat ida foun, CAC foin halo modernizasaun, introdús ida-ne’e sai hanesan dijitalizasaun informátika maski iha konvensionál ho dijitalizasaun, maibé presiza tempu ruma.
“Ita hare iha polítika rai laran oras ne’e daudaun, ita sujeta hela ba iha Dotasaun Orsamentu Temporária (DOT). Ita presiza halo reajustamentu ba iha orsamentu sira atu demanda ba iha kompra ekipamentu, bolu ema sira mai halo formasaun ba iha ita nia tékniku sira. Sosa ekipamentu atu suporta servisu. Ha’u hanoin, ba iha kapitál menór la iha tinan 2020. Iha de’it mak saláriu ho bens no servisus. Maibé, depois halo ajustamentu labele halo kobertura ba iha ezijénsia boot ne’ebé mak agora daudaun ita prodús iha lei ida-ne’e,” nia esplika.
Nia nforma, iha tinan ida ne’e CAC halo harmonizasaun hodi halo leitura ida kle’an ba iha kapítulu ho artigu sira ne’ebé mak iha atu halo planifikasaun ida di’ak.
Planifikasaun ne’e, nia dehan, mai kedan ona ho orsamentu, nune’e iha tinan 2021, deputadu sira karik husu CAC bele dehan halo daudaun servisu sira-ne’e.
“Ami hanoin katak, prazu fulan neen(6) karik hosi agora ba oin, ne’e mós difísil uitoan. Normalmente ita-nia OJE sei tama iha vigór, ezekusaun sei la’o entre fulan Fevereiru ho Marsu. Komesa halo preparasaun iha ne’ebé pelu menus iha ona lei atu to’o iha Abril ka Maiu 2021, ita iha ona prakondisaun ida nune’e, ita bele implementa lei sira-ne’e,” nia hateten.
Ikus liu, nia rekoñese katak Timor-Leste oras ne’e daudaun hasoru hela situasaun ida saúde públiku, entaun movimentu mós sai hanesan barreira ida ne’ebé tenke enfenta no tama duni iha situasaun ida-ne’e.
“Tanba ne’e, Deputadu sira ami ho objetivamente naklekar sasán sira-ne’e iha meza atu ita hateten fulan neen (6) ita bosok tanba realidade ida. Ami husu nafatin ba Deputadu sira atu bele haree iha artigu dispozisaun finál ho entrada iha vigór ne’e atu iha situasaun ida agora ne’e bele fó prazu ida tranzitóriu razoavel,” Komissáriu Sérgio sujere.
Entretantu, durante diskusaun ba ‘Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun’, Komissáriu Sérgio Hornai akompaña hosi Komissáriu Adjuntu na’in tolu Augosto Castro, Luis Sampaio, no Alexandre Freitas, hamutuk ho Asesora Jurídika Komisaun nian Mariman Oliveira.
Notísia Relevante: Komisaun A Konklui Ona LAC, Aban Hatama Relatóriu Finál ba PN
Jornalista : Cipriano Colo
Editór : Cancio Ximenes