iklan

OPINIAUN

Problema no Solusaun Karteira Profisionál ba Jornalista Timoroan

Problema no Solusaun Karteira Profisionál ba Jornalista Timoroan

Hakerek nain, Rafael Ximenes de A. Belo.

Karteira Profisionál ne’e nu’udar meiu ida justifika, reprezenta kualidade no kompeténsia jornalista ida nian hodi bele valoriza husi órgaun ka entidade komunikasaun sira, bainhira nia (jornalista) hala’o knaar ka ezekuta nia profisionalizmu ba. Ka, liafuan seluk, ita bele dehan katak Karteira Profisionál ne’e kartaun rekoñesimentu profisionál ho baze kompeténsia.

Hosi:

Rafael Ximenes de A. Belo

Introdusaun

Iha dékada sira liubá, jornalista konsidera hanesan “kuli tinta” ne’ebé halibur, jere no organiza liafuan, númeru; faktu no dadus sira sistematikamente tuir padraun universál ne’ebé iha hodi rezulta notísia ida, nu’udar produtu primáriu jornalístiku, hodi bele informa ba públiku, tuir papél mídia nian hanesan informa, eduka no diverte (menghibur).

Tuir Caetano (2012:235) katak os media (…) desempenham seis funções principais, a saber: vigilância sobre o meio ambiente; difusão de informação; divertemento; transmissão de valóres culturais; oferta de espaços de debate e de formação de opiniões; e, abertura de fluxos comerciais, favorecendo as trocas através do cruzamento entre a oferta e a procura.

Ezekuta no responsabiliza knaar ne’e (papél mídia) mak jornalista. Natureza servisu jornalista nian katak “serbisu ho kakutak”, paradigma konsiderasaun ba jornalista sira hanesan “kuli tinta” iha mudansa no evolui tuir situasaun globál. Signifika, jornalista iha pozisaun, integridade profisionál no prestíjiu hanesan mós profisaun seluk ne’ebé iha. Signifika, jornalista iha prestíjiu mós hanesan médiku, enjeñeiru, profesór/a sira, advogadu, jurista no seluktan. Diferente de’it mak iha vizaun, misaun no objetivu.

Iha kazu ne’e, prestíjiu la’ós sai de’it nu’udar “motivu orgullu” iha profisaun jornalista nian maibé oinsá jornalista liuhusi nia profisaun bele sai ajente “transformasaun karakter sidadaun nian”, sai meiu ba formasaun opiniaun ida “fair play” no respeitu pluralizmu iha sosiedade, sai ajente kontrolu sosiál ba promove transparánsia no akuntabilidade, enkoraja povu atu partisipa iha prosesu foti desizaun no dezenvolvimentu nasionál no influénsia desizaun polítiku sira nian oinsá foti desizaun ida prudente bá interrese Estadu no interrese koletiva sidadaun hotu nian ba moris di’ak no prosperiedade.

Iha artigu ne’e, hakerek-na’in, “ho limitasaun” ne’ebé iha hakarak konvida maluk lee-na’in sira hodi bele husik minutu balun lee norma jerál no mekanizmu balun importante no pertinente liga ho profisaun jornalista nian, liliu kona-ba atribuisaun ka asesu Karteira Profisionál, oinsá nia utilizasaun no oinsá nia valór?

Maske nune’e, ita bá hatene uluk saida mak Karteira Profisionál ne’e? Karteira Profisionál, tuir Infopédia (Dicionários Porto Editora) katak: Documento oficial para identificação e prova de habilitação profissional do seu portador (dokumentu ofisiál bá identifikasaun no prova abilitasaun profisionál husi nia na’in).

Karteira Profisionál ne’e nu’udar meiu ida justifika, reprezenta kualidade no kompeténsia jornalista ida nian hodi bele valoriza husi órgaun ka entidade komunikasaun sira, bainhira nia (jornalista) hala’o knaar ka ezekuta nia profisionalizmu ba. Ka, liafuan seluk, ita bele dehan katak Karteira Profisionál ne’e kartaun rekoñesimentu profisionál ho baze kompeténsia.

  1. Oinsá mekanizmu loloos atribuisaun Karteira Profisionál

Iha istória Timor-Leste nian, iha vijénsia ukun rasik aan nian, atribuisaun Karteira Profisionál ne’e akontese iha iha loron 20 dezembru 2017, iha salaun Delta Nova, Comoro, Díli. Atribuisaun ne’e ba jornalista 200 resin, tuir lei.

Atribuisaun Karteira Profisionál husi Konsellu Imprensa (CI, sigla portugés) ba jornalista sira ne’e tuir mandatu konstitusionál artigu 41. Katak, bazea ba artigu ida ne’e, governu kria no liuhusi Konsellu Ministru aprova Lei Komunikasaun Sosiál, lei nú.5/2014 iha loron 19 novembru.

Tanba ne’e, prevee CI ne’ebé estabelese ho dekretu lei nú. 25/2015, iha loron 5 agostu no aprovadu iha Konsellu-Ministru nu’udar entidade administrativa independente ne’ebé atua ba iha setór komunikasaun sosiál nian no fó responsabilidade ba governu atu kria no aprova ninia estatutu.

Ho nune’e, estatutu CI hafoin tama iha vigór, bazea ba artigu 17 (Eleisaun reprezentante jornalista no órgaun komunikasaun sosiál sira nian) nafatin tuir estatutu CI, nune’e hala’o eleisaun prezidente hanesan define iha artigu 23 (Eleisaun prezidente nian) estatutu ne’e. Hafoin eleitu tiha prezidente CI mak nia sei ezekuta nia kompeténsia tuir artigu 24 (Kompeténsia sira prezidente nian).

Tanba ne’e, bazea ba objetivu prinsipál nian ne’ebé define iha artigu 13 (objetivu sira atividade Konsellu Imprensa nian) mak sei hala’o knaar importante hirak prevee tiha ona iha lei Komunikasaun Sosiál nian.

Iha Lei Komunikasaun Sosiál esplika kona-ba Hala’o Profisaun (Artigu 13), oinsá atu sai jornalista, define iha artigu 14 (asesu ba profisaun) ho kumprimentu ba artigu 15 (Inskrisaun no títulu estajiáriu) no artigu 16 (Estajiu profisionál).

Iha kontestu ida ne’e, tuir hakerek-na’in, rejistu no hetan atribuisaun Karteira Profisionál husi CI buat POZITIVU ida. Atribuisaun ida ne’e, la’ós foin atu akontese iha mundu jornalizmu. Ezemplu iha Indonézia, ema ne’ebé atu sai jornalista tenke tuir UJI KOMPETÉNSIA WARTAWAN ne’ebé hala’o husi LPDS (Lembaga Pers Dr. Soetomo) ho rigoroza no liu (pasa ezame), nia sei hetan kategória tuir rezultadu saida mak nia atinje ka ho grau determinadu ruma.

Nune’e mós Portugal, iha CCPJ (Comissão da Carteira Profissionál de Jornalista): organizasaun independente direitu públiku ne’ebé asegura funsionamentu sistema akreditasaun jornalista, bá jornalista, korrespondente no kolaboradór sira área informativa nian husi órgaun komunikasaun sosiál no halotuir devér profisionál.

Aktu hanesan ne’e mós akontese iha nasaun ASEAN (Organizasaun Sudeste Nasaun Sudeste Áziatiku, sigla inglés), CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa) no fatin seluk iha mundu. Atribuisaun Karteira Profisionál ne’e mós la’ós realiza ka organiza de’it husi instituisaun formál Estadu nian, maibé meius komunikasaun sosiál akreditadu, iha prestíjiu no integridade profisionál iha aspetu organizasaun mós iha poténsia no bele hala’o ezame kompeténsia ba nia jornalista sira husi figura profisionál no kompetente iha nia karreira jornalístika (jornalista puru), tuir idaidak nia grau kompeténsia,  no mós seluk-seluk tan, iha mundu.

Tuir hakerek-na’in, bá jornalista Timor-Leste talvez hanesan buat foun, dalaruma bele admira ka hakfodak bainhira rona ida ne’e. Maibé, loloos ne’e buat di’ak ida ne’ebé jornalista sira tenke kumpre no valoriza. Valorizasaun ida ne’e válidu no tenke rekoñesidu iha ne’ebé de’it no bainhira de’it, bainhira ezerse funsaun no ezekuta responsabilidade.

Ba jornalista (sira ne’ebé hetan ona Karteira Profisionál), hakerek-na’in hanoin sei hanesan PRIVILEJIU IDA tanba seidauk liuhusi prosesu normál ida. Enkuantu, tuir prosesu loloos, ne’e hanesan “dezafiu” tanba TENKE prenxe buat ka rekizitu importante seluk tuir aspetu legál no prosedur normál no universál atribuisaun Karteira Profisionál ba jornalista sira nian.

Se mak la iha no iha tiha ona Karteira Profesionál, bainhira desobediente bá lei Komunikasaun Sosiál, kódigu konduta ka étika deontolójiku sira inklui norma sira ne’ebé mak eziste iha mundu jornalizmu maka, iha kontestu Timor-Leste nian, CI sei uza nia poder hodi aplika ba pesoál relevante tuir nia Kompeténsia (Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 44).

Biar nune’e, atribuisaun Karteira Profisionál, espesífikamente, la’ós no la permite hodi loke ba públiku enjerál (komunidade media ka seluk tan) atu konkorre de’it maibé bazea ba rekomendasaun husi media ida ne’ebé jornalista ida haknaar aan bá ka ema ne’ebé ativamente hala’o atividade jornalístika, iha indústria pers ida akreditadu, iha redasaun ida no iha kartaun identidade jornalista (ID card) válidu no serbisu iha redasaun ida bazea ba estatutu editoriál empreza media ida nian no produtu ne’ebé nia prodús públika ka transmite iha meiu komunikasaun sosiál ida.

Atribuisaun Karteira Profisionál ba komunidade media, tuir hakerek-na’in iha oin tolu:

1) ba jornalista sira;

2) ba órgaun komunikasaun sosiál;

3) ba asosiasaun jornalista;

Ida, ba jornalista sira, kategória ba oin tolu: 1) jornalista foun, 2) jornalista médiu (klarak) no 3) jornalista prinsipál.

  • JORNALISTA FOUN ne’e katak sira ne’ebé tuir estájiu iha mídia hodi hetan kredibilidade sai jornalista.

Iha Timor-Leste, tuir ita-nia lei Komunikasaun Sosiál artigu 14 (Asesu ba profisaun) katak asesu ba profisaun jornalista nian hahú husi estájiu obrigatóriu ida no ramata ho aproveitamentu:

  1. Ema ho nível edukasaun sekundária (SMA) tuir estájiu fulan 18.
  2. Ema ho nível edukasaun lisensiatura maibé la’ós komunikasaun sosiál ka gradua iha área seluk tuir estájiu fulan 12 ka tinan ida no
  3. Ema ne’ebé ho nível edukasaun lisensiatura iha Komunikasaun Sosiál (L.CS) tuir estájiu fulan ne’en.
  • JORNALISTA MÉDIU (KLARAN) mak kompostu husi redaktur, koordenadór/a kobertura, no/ka xefe redasaun.
  • JORNALISTA PRINSIPÁL mak kompostu husi xefe redasaun seniór, vise-xefe redasaun no redasaun (ezekutivu).

Ba órgaun komunikasaun sosiál no asosiasaun jornalista mak haree husi estatutu editoriál eh redasionál kada media (imprensa, elektróniku, online) nian, rejistu komérsiu ka prosesu administrativu no tékniku tuir dalan legál. Iha ámbitu ida ne’e, CI nu’udar órgaun reguladora independente, tuir lei (Lei Komunikasaun Sosiál Artigu 13 alinea b), iha dever halo sertifikasaun ba sira nu’udar órgaun realizadór ba ezame kompeténsia ho priense termu no kondisaun sira ne’ebé regula separadamente ka KETAK-KETAK iha regulamentu no/ka Dekretu husi CI ne’ebé kompostu husi kritériu no prosedimentu nu’udar órgaun ezaminadór Ezame Kompeténsia.

Normalmente órgaun ne’ebé bele halo ezame kompeténsia mak:

  • Ensinu superiór ne’ebé iha programa estudu komunikasaun/jornalístiku (Akademia).
  • Órgaun komunikasaun sosiál (media) ka indústria pers;
  • Organizasaun ka asosiasaun jornalista;

Katak órgaun sira ne’e TENKE iha ona kredensiál ka akreditadu no kredibilidade (Administrativu, tékniku no jurídiku no mós seluk tan). Ezemplu, LPDS iha Indonézia no CCPJ iha Portugal, hanesan mensionadu iha paragrafu anteriór.

Ezame kompeténsia ne’e bazea ba padraun ida. Padraun ne’e hanaran PADRAUN EZAME KOMPETÉNSIA. Padraun ne’e nu’udar sasukat ida oinsá bele sukat kompeténsia jornalista ida nian. Padraun ezame kompeténsia ne’e oioin, maibé iha artigu ida ne’e hakerek-na’in hakarak sumariza de’it kompeténsia xave sira ne’ebé jornalista bele iha nu’udar profisionál mak:

  • Komprende no banati Kódigu Étika Jornalístika.
  • Identifika problema ne´ebé relasaun no iha valór notísia.
  • Harii no asegura rede serbisu no lobi (lobby).
  • Halibur no análiza informasaun hanesan faktu no dadus matéria notísia.
  • Forma/hakerek notísia.
  • Edita notísia.
  • Monta rúbrika ka pájina notísia ka slot programa notísia.
  • Jestaun redasaun.
  • Deside polítika no modelu notísia.
  • Uza ekipamentu teknolojia informasaun notísia.

Biar nune’e, tuir observasaun hakerek-na’in nian durante ne’e, órgaun ne’ebé iha kompeténsia bele organiza no fasilta ezame kompeténsia seidauk halo ida ne’e ezetu formasaun, organiza ho apoiu husi parseiru. Formasaun ne’e mós, maioria partisipa husi Estudante Komunikasaun Sosiál, ne’ebé seidauk iha profisaun hanesan jornalista (iha kartaun identidade, serbisu iha media ida). Nune’e mosu pergunta, oinsá efetividade husi formasaun ne’e no rezultadu husi formasaun ne’e? Ita refleta hamutuk.

Iha artigu simples ida ne’e, hakerek-na’in hakarak hateten de’it katak bainhira órgaun tutela hala’o knaar ho másima, iha kooperasaun intensiva ho jornalista sira  ka liuhusi Asosiasaun jornalista sira, nu’udar parseiru mútua no prinsipál ida, sei iha benefísiu mútua ka resiproka, iha prestasaun serbisu tuir idadaik nia misaun ba interrese koletiva ida.

Katak, CI hala’o knaar tuir nia estatutu, jornalista sei hala’o knaar tuir nia kódigu étika deontolójiku no prinsípiu universál jornalizmu nian ho baze KOMPETÉNSIA, hodi presta informasaun ida ho kualidade, rigór, krítiku no analítiku. Oinsá bele hatene kompeténsia jornalista nian? Ezame kompeténsia nu’udar meiu ida.

Objetivu husi ezame kompeténsia mak hodi hasa’e kualidade no profisionalizmu jornalista sira nian. Objetivu seluk (Raja Agam, 2011) mak: hodi kuidadu integridade jornalista sira nian hanesan profisaun espesífiku hodi prodús obra intelektuál, evita sala utiliza profisaun jornalista no mós hatuur jornalista iha pozisaun estratéjika jornalista nian iha indústria media.

Maske nune’e, parte ne’ebé envolve iha ekipa ezame kompeténsia presiza komprende no hatene kona-ba MODELU NO KATEGÓRIA ba ezame kompeténsia ne’e. Formulasaun Ezame Kompeténsia uza Modelu no Kategória hanesan: 1) KONSIÉNSIA (AWARNESS): étika, lei, sensibilidade jornalístiku, rede no lobby (diplomásia); 2) KOÑESIMENTU (KNOWLEDGE): teória no prinsípiu jornalístiku, koñesimentu jerál no espesífiku; 3) ABILIDADE (SKILLS): Rekolla informasaun sira, halo peskiza no investigasaun, análize (rásiu, empíriku no sientífiku), análize media (Analiza konteúdu ka content analisis no analiza diskursu eh discourse analysis, analiza framing (modelu analiza framming, aplikasaun modelu analiza framming) no semiotika (semiotika audio, vizuál no audio-vizuál).

Inklui, etnografia, estudu korelasionál (simples ka multipla) no selseluk tan liga ho jornalizmu no komunikasaun aplikada sira no prediksaun, komprensaun kona-ba utiliza teknolojia ka evolusaun ferramenta teknolojia sira nian hanesan iha kapasidade oinsá bele utiliza ferramenta multimedia, multikanál, multiplataforma no multitarefa (kapasidade téknika).

Simplesmente, ekipa ezaminadór, hahú ba modelu no kategória tolu ne’e, kompostu husi profisionál ne’ebé maihusi REDASAUN no iha ESPERIÉNSIA REDASIONÁL: iha kompeténsia no karreira profisionál nu’udar jornalista puru ho karreira no reprezentante husi instituisaun akadémika tenke iha grau akadémiku própriu no espesífiku ba iha área komunikasaun sosiál, iha méritu no integridade profisionál no mós kredibilidade nu’udar akadémiku.

Jornalista sira ne’ebé tuir ona ezame kompeténsia sei hetan avaliasaun husi autoridade avaliadora sira/painel independente bazea matéria ezame ne’ebé mak iha, tuirmai sei fó valór kumulativu ba kada jornalista sira ne’ebé tuir ezame hodi hetan KARTEIRA PROFISIONÁL. Simplesmente, jornalista sei hetan grau profisionál ho kategória A, B, C, E no seluk tuir eskala avaliasaun (eskala nominál, ordinál, intervál no rásio).

Jornalista profisionál, tuir hakerek-na’in nia hanoin, importante bele prenxe kategória tolu mensionadu iha paragrafu anteriór katak KONSIÉNSIA, KOÑESIMENTU no ABILIDADE no la’ós tanba serbisu kle’ur iha instituisaun media ida. Nune’e mós, jornalista profisionál la’ós tanba konsege elabora notísia 5W+1H (Hard news, soft news no feature)–prosesu, hodi bele públika ka transmite iha media ida; imprime (la inklui jornál parede), elektróniku no online (la’ós blogger). Jornál parede no blogger la inklui tanba la’ós konsideradu nu’udar profisaun hanesan Jornalista. Nune’e, hakerek-na’in halo sinteze katak jornalista profisionál tanba KOMPETENTE, la’ós tanba durasaun determinada ruma iha profisaun ne’e.

Nafatin haktuir ba kompeténsia jornalista; iha kontestu Timor-Leste ninian, hahú Atribuisaun Karteira Profisionál to’o ohin loron, Karteira Profisionál ne’e la iha eh seidauk iha ka SEIN DEFINISAUN GRAU KOMPETÉNSIA, ne’e problema ida. Tanbasá?

Razaun, tuir observasaun hakerek-na’in nian nota katak órgaun tutela seidauk iha Padraun Ezame Kompeténsia hodi bele halo ezame kompeténsia ba jornalista sira, rekursu umanu ho integridade profisionál ka méritu no kompetente iha nia karreira, iha área determinada limitadu, rekursu materiál no finanseiru. Nune’e mós biar órgaun tutela iha nia estatutu maibé seidauk iha iha regulamentu no/ka Dekretu ruma ne’ebé kompostu husi kritériu no prosedimentu nu’udar órgaun ezaminadór Ezame Kompeténsia no seluk tan.

Nune’e, bazea ba problema sira mensionadu maka hakerek-na’in halo KONKLUZAUN katak:

  • Atribui karteira profisionál seidauk bazea padraun ezame kompeténsia;
  • Seidauk iha kolaborasaun “trilaterál” formalmente entre CI, instituisaun akadémika no mós asosiasaun jornalista sira hodi define padraun Ezame Kompeténsia mínima sira ka kurríkulu, hodi bele hala’o ezame kompeténsia ba jornalista sira;
  • Atribuisaun Karteira Profisionál ba jornalista sira husi CI maibé la iha grau profisionál ka kompeténsia jornalista sira nian;
  • Envolvimentu jornalista iha atividade sira ne’ebé mak CI organiza, ho natureza jornalístika, partisipasaun seidauk másimu;

Haktuir bá konkluzaun sira ne’e, hakerek-na’in hakarak SUJERE ba CI atu:

  • Halo kooperasaun másima ho jornalista no/ka asosiasaun jornalista sira no media sira nu’udar parseiru prinsipál CI nian ba garante kualidade no kompeténsia jornalista nian no mós dezenvolvimentu media iha Timor-Leste;
  • Define padraun ezame kompeténsia mínima sira ka kurríkulu, tuir grau profisionál jornalista sira nian ho serbisu hamutuk ho instituisaun akadémika ne’ebé iha Kursu Komunikasaun Sosiál inklui asosiasaun jornalista sira;
  • Atribui Karteira Profisionál ba jornalista sira tuir méritu no kompeténsia ho klasifika grau profisionál jornalista nian bazea ba rezultadu ezame kompeténsia, ho rigór no izenta;
  • Define no hala’o knaar de’it tuir mandatu estatutu CI nian no lei Komunikasaun Sosiál, nu’udar baze fundamentál hamutuk ho jornalista sira hodi defende liberdade imprensa no espresaun ida ho responsável, dignu no integridade, iha sosiedade iha nível nasionál, rejionál no internasionál;
  • Iha mandatu daruak CI nian, iha tinan haat tuirmai, hahú kria regulamentu, kritériu no prosedimentu Ezame Kompeténsia ba jornalista sira no estabelese eh formaliza kooperasaun “trilaterál”, liuhusi Nota Intendimentu ida, hodi elabora no define Padraun Ezame Kompeténsia liuhusi kria esbosu, halo konsultasaun, aprovasaun no tama iha vigór;

“Jornalizmu ne’ebé kualidade, promove sosiedade ne’ebé justa no responsável”

BIBLIOGRAFIA

 Lei Komunikasaun Sosiál (2016), 3o Edição, fevereiro;

  1. Pedoman Uji Kompetensi Wartawan (2012), Cetakan Kedua,  Penerbit: Lembaga Pers Dr. Soetomo,  Jl. Kebon Sirih No.32-24, RT.11/RW.2, Gambir, Kota Jakarta Pusat.
  2. Riduwan dan Akdon et. All (2013). Rumus dan Data Dalam Analisis Estatistika, Penerbit Alfabeta, cetakan kelima.
  3. https://www.ccpj.pt/, asesu iha loron tersa (28/07/2020).
  4. https://www.infopedia.pt/dicionarios/lingua-portuguesa/carteira profissional, asesu iha loron tersa (28/07/2020).

Nota: Artigu opiniaun ne’e responsabilidade pesoál!

Hakerek nain alumni Departamentu Komunikasaun Sosiál, UNTL

E-mail:rafael.enf009@gmail.com

Facebook: Rafy Belo ATL

iklan
iklan

2 Comments

  1. ha’u agradese no Orjulho ho maun nia hakerek literaria nebe bele fo hanoin no fanu ami joven sira oinsa kriativu no Artivista ba Knaar nbe ami rasik Hala’o ba.👏👏💪💪💪 Kontinua nafatin hodi hakerek💪💪💪

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!