DILI, 30 jullu 2020 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál, ohin (kinta, 30 jullu 2020), aprova ona Projetu-Lei Kódigu Mineiru iha faze jeneralidade nune’e bele regula rekursu minerál sira iha rai-laran.
Komisaun D (Ekonomia no Dezenvolvimentu) aprezenta plenária kona-ba relatóriu no pareser Projetu-Lei Nú 4/V(1a) Kódigu Mineiru. Hafoin diskusaun, Parlamentu Nasionál aprova ho votu a-favór 54 kontra 0 no abstensaun 0.
“Ho nune’e Projetu-Lei Nú 4/V(1a) Kódigu Mineiru aprovadu iha plenária Parlamentu Nasionál, debate espesialidade Komisaun D mak sei haree,” Prezidente Parlamentu Nasionál Ein-Ezersísiu atuál Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento anunsia liuhosi plenária, kinta ne’e.
Proponente ba Projetu-Lei ne’e mak hanesan Deputada Virgínia Ana Belo, Deputadu Duarte Nunes, Adérito Hugo da Costa, Francisco de Vasconcelos, António Nobre Tilman, Maria Fernanda Lay, Maria Terezinha Viegas, Mariano “Assanami” Sabino, António da Conceição no Maria Angelina.
Konteúdu hosi Projetu-Lei Kódigu Mineiru ne’e regula atividade minerál nian presiza halo ezersísiu hodi respeita inklui atividade rekoñesimentu preliminár, prospesaun ba-oin no peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, esplorasaun no tratamentu iha área minerál rai-laran nian.
Nune’e mós transporte no komersializasaun minerál hodi haree fila-fali importánsia ba estadu RDTL, liuliu kuandu atende impaktu no fornesimentu ba materia prima sira, esensiál ba dezenvolvimentu, kresimentu ekonomiku no prosperiedade nasaun nian.
Projetu-Lei Kódigu Mineiru hamutuk artigu 162 ho kapítulu 20 no anexu 3. Artigu 1 define aprovasaun kódigu mineiru, artigu 2 define polítika mineira, artigu 3 define objetivu sira kona-ba estratéjia setór mineiru nian no ikus liu artigu 162 ne’ebé define dispozisaun tranzitória.
Proponente Projetu-Lei Kódigu Mineiru, Deputada Virgínia Ana Belo, fundamenta katak lei ne’e importante hodi subtitui fundu petróleu.
“Razaun tanba saida mak ita konsidera lei ne’e importante tanba ita hakarak kore-aan neineik hosi fundu petróleu, ne’e mak ita-nia objetivu loloos. Kódigu Mineiru ninia kuantia la’ós boot, nia kiik maibé nia ne’e hodi la’o ba tempu naruk, ita bele uza nia iha tempu naruk, nia la hotu lalais hanesan fundu petróleu,” proponente ne’e fundamentu razaun refere liuhosi plenária, Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.
Nia hatutan, objetivu ida tán hosi Kódigu Mineiru tanba fundu petróleu ne’e hanesan rikeza nasionál entaun Komisaun D konsidera katak kódigu mineiru bele sai baze dezenvolvimentu iha munisípiu sira.
“Tanba ita bele deteta kada munisípiu nia rikusoin balun hodi bele dezenvolve munisípiu no restu ita bele fahe ba munisípiu seluk”, dehan nia.
Entretantu, proponente Deputadu Adérito Hugo da Costa hateten, Timor-Leste iha nesesidade iha lei refere tanba rikusoin minerál barak tebes entaun presiza lei ida hodi halo regulamentasaun.
“Ita haree esperiénsia ema suru rai-henek iha mota Comoro no Liquiçá ho de’it diploma ministeriál no kompañia sira ba suru rai-henek maibé la fó kontribuisaun reseita ba estadu. Tanba ne’e mak tempu to’o ona no ha’u brani deside sai hanesan proponente hodi elabora projetu lei ida-ne’e, nune’e ita tama ona ba seriedade atu jere ho didi’ak rekursu minerál sira maibé tenke iha Lei Kódigu Mineiru (undang-udang pertambangan),” nia hateten.
Deputadu Bankada Partidu Demokrátiku, Mariano “Assanami” Sabino, hateten rekursu minerál sira tenke konsentrasaun prinsipál ba estadu Timor-Leste.
“Nu’udar proponente ha’u haree katak estrutura lei ne’e di’ak ona, karik ita aprova depois mak ita ko’alia detallu kada artigu iha laran,” dehan Assanami.
Prezidente Komisaun D (Ekonomia no Dezenvolvimentu), Deputadu Antoninho Bianco, esplika iha aspeitu tolu iha projetu lei ne’ebé diskute faze jeneralidade mak hanesan prinsípiu hosi projetu ne’e la kontra konstituisaun, estrutura mak projetu ne’e ho artigu 6 de’it maibé Kógidu Mineiru ne’e hamutuk artigu 162, ikus liu sistema hosi projetu-lei ne’e la viola konstituisaun.
“Lei Kódigu Mineiru tenke iha se lae rikusoin barak maibé ita la atrai konfiansa hosi ema estranjeiru atu investe iha ita-nia rain,” Prezidente Komisaun D ne’e fundamenta.
Jornalista : Evaristo Soares Martins
Editór : Cancio Ximenes