iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Governu hein paresér legál MP solusiona projetu 44 laiha kontratu

Governu hein paresér legál MP solusiona projetu 44 laiha kontratu

Governu defende Proposta OJE 2020 iha debate faze espesialidade loron datoluk, iha sala plenáriu, kuarta (07/10). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 07 outubru 2020 (TATOLI)—Relasiona ho projetu 143 ne’ebé Kosellu Administrasaun Fundu Infraestrutura (KAFI) aprova iha 19 jullu 2017, iha projetu 44 maka Ministériu Obra Públika (MOP) identifika laiha kontratu, tanba ne’e Governu deside hein paresér legál hosi Ministériu Públiku (MP) hodi solusiona.

Ministru Obra Públika, Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, hateten Governu tenta atu rezolve to’o Tribunal das Contas (TdC) husu atu halo tuir lei aprovizionamentu artigu 92 no 93 ne’ebé hateten katak promove projetu emerjénsia sira kuandu situasaun aposta risku ba seguransa no saúde públika ba povu.

Infelizmente ami la hetan ida ne’e no Komisaun Inkéritu Parlamentár (KIP) ne’ebé halo infelizmente laiha. KAFI mós deside husu paresér legál hosi Ministériu Públiku atu fó solusaun ba projetu 44 ne’ebé laiha kontratu,” tenik Ministru Salvador iha ámbitu diskusaun proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ba faze espesialidade loron datoluk, iha sala plenáriu, kuarta ne’e.

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hateten projetu ne’ebé iha problema karik la’ós 143 de’it maibé sei iha seluk, tanba ne’e Governu presiza parte hotu ninia kooperasaun atubele hadi’a no rezolve problema ne’e.

“Ida ne’e la’ós kama’an ba Governu rasik maibé ami mós lakohi soe, tanba ne’e ami presiza apoiu,” dehan Xefe Governu.

Deputadu Bankada CNRT, José virgílio, konsidera Governu tenke iha kontinuidade hodi rezolve problema ne’ebé iha.

“Governu foun tenke kontinua problema Governu tuan, agora problema nia hun maka se? Ita forma komisaun atu ajuda prosesu atu dezenvolvimentu no ajuda setór privadu sira,” dehan Deputadu bankada opozisaun ne’e.

Deputada bankada CNRT, Carmelita Caetano Moniz, hateten relatóriu KIP ne’ebé harii atu invertiga projetu 143 la konsege diskute no aprova tanba la akumula opiniaun hosi parte hotu.

“Relatóriu komisaun labele bazeia de’it ba opiniaun deputadu balun maibé tenke bazeia ba deputadu hotu ninia hanoin depende ba verifikasaun ne’ebé sira hetan. Projetu 143 ne’ebé lori ona ba Ministériu Públiku husik sira maka rezolve, karik ita la selu entaun projetu sira ne’ebé halo ona ita lalika uza atu ita bele iha konsisténsia,” Deputada bankada opozosaun ne’e fó hanoin.

Deputadu bankada KHUNTO, António Verdial, dehan projetu iha ka laiha kontratu Governu tenke rezolve.

Do que dudu malu bebeik ho emprezáriu sira, husu kanaliza prosesu hotu ba Ministériu Públiku no husu prosesu ne’e la’o ho emerjénsia, nune’e  bele defende ita hotu ninia direitu iha Tribunál tanba dalan ne’e maka viável liu,” nia akresenta.         

Deputadu bankada PD, Adriano do Nascimento, dehan kriasaun KIP hodi investiga projetu bazeia ba pedidu Primeiru-Ministru.

“Di’ak liu ita labele fó sala ba kotuk ka ba oin tanba komisaun inkéritu ne’e halo tanba Primeiru-Ministru maka husu iha debate orsamentu tempu ne’ebá maibé ami halo tia ami maka la aprova,” nia realsa.

Deputadu bankada KHUNTO, Luís Roberto, louva serbisu VIII Governu tanba hatuur prosesu tuir dalan.

“Dala ruma ema sempre kestiona kona-ba projetu sira ne’ebé seidauk selu maibé ha’u hakarak apresia Governu tanba serbisu tuir lei loloos, tanba nasaun ne’e presiza trata ho di’ak no buat hotu tenke bazeia ba lei,” dehan Deputadu bankada Governu ne’e.

Nia hatutan, projetu ne’ebé iha kontratu no prienxe rekezitu, Estadu iha dever morál atu selu maibé balun ne’ebé maka la preinxe rekezitu no laiha kontratu presiza haree didi’ak.

“Kompañia sira halo serbisu laiha kontratu mós hakarak atu ba halo, depois la selu ita ensiste Governu tenke selu, buat hotu tenke bazeia ba legalidade,” nia akresenta.

Iha tinan 2018 to’o 2019, Governu liuhosi MOP halo ona pagamentu projetu hamutuk pakote 94 ho kustu $11.295.645,69 (porsentu 46,50) hosi totál orsamentu iha kontratu ho kustu $245.811.682, ne’ebé kompostu hosi projetu estrada 72, kontrolu cheia ka barrajen iha mota hamutuk 22 no projetu ponte haat.

Hosi totál projetu 142, ida iha kontratu hamutuk 98, maibé projetu estrada tolu maka seidauk hatama ba kontratu, tanba ne’e projetu estrada halo ona pagamentu hamutuk 69, barrajen hamutuk 22 no ponte tolu tanba ponte ida muda ona kontratu.

KIP estabelesse iha loron 29 outubru 2018 hafoin simu pose hosi Prezidente Parlamentu Nasionál.

Komisaun ne’e kompostu husi membru na’in-11 deputadu efetivu no lidera husi Deputadu Antoninho Bianco hosi bankada FRETILIN, Deputadu Adriano do Nascimento hosi bankada PD hanesan Vise-Prezidente no Deputada Maria Anabela Savio husi Bankada FRETILIN hanesan Sekretária, inklui membru suplente sira.

Iha loron 22 marsu 2019 KIP konklui serbisu inkéritu ba projetu 143 no dokumentu inkéritu parlamentár hamutuk 60 pájina, iha konkluzaun 34 no rekomendasaun 31.

Durante mandatu KIP, konsege realiza reuniaun 21 ho rezultadu votu unanimidade maibé ikus mai laiha konsensu entre bankada opozisaun no bankada Governu ne’ebé iha komisaun ne’e, hodi aprova no lori ba plenáriu hodi debate.

 Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!