iklan

NASIONÁL, HEADLINE

PR Lú Olo: “Ita hotu tenke valoriza ita-nia kultura”

PR Lú Olo: “Ita hotu tenke valoriza ita-nia kultura”

Imajen/Media PR.

DILI, 26 novembru 2020 (TATOLI)–Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten Timor-Leste nia rikusoin boot liu mak ema no ohin timoroan sira fó-sai sira nia-hanoin, sentimentu, hakarak no mehi, liuhosi arte no kultura, liuhosi lala’ok oioin, tanba timoroan hotu valoriza Timor-Leste nia kultura.

“Ita hotu tenke hatene valoriza ita-nia kultura tanba ita-nia kapasidade edukativa no sosiál maibé mós tambá it-nia kapasidade atu reforsa ita-nia identidade nasionál no kria unidade ba Povu liuhusi diferensa ida-idak-nian,” PR Lú Olo hato’o ninia mensajen liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência TATOLI asesu, nakait ho Fsetival Nasionál Arte no Kultura ne’ebé realiza iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru-Píte, Dili, kuarta ne’e.

PR Lú Olo hateten, ohin halibur hamutuk iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, hodi asiste Festival Nasional Arte no Kultura, nu’udár eventu ida-ne’ebé hakarak halibur iha fatin ida de’it, halibur ema otas oioin hosi munsípiu hotu-hotu atu fó dalan ba interkámbiu kulturál no kompetisaun.

Aman ba nasaun ne’e hateten, kultura hanesan parte hosi timoroan sira no saída mak timoroan sira reprezenta. Tanba, nia dehan, iha kultura mak timoroan sira bele hetan buat ne’ebé regula ida-idak ninia konvivénsia no komunikasaun ba malu iha sosiedade ida-nia laran.

PR Lú Olo hatutan, iha kualkér sosiedade nia laran kultura pasa hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk liuhusi edukasaun, manifestasaun artístika sira no forma seluk hosi koñesimentu, komportamentu hosi sidadaun ka hosi ema ida-idak sei depende hosi aprendizájen kulturál ida-ne’e.

“Ohin ita halibur malu iha fatin ida-ne’e hodi asiste faze ikus liu ba Kompetisaun Nasionál Arte no Kultura. Preparasaun ba Grande Finál ida-ne’e hala’o durante fulan ida. Partisipante sira hatudu katak sira mós promove no prezerva tradisaun no kultura hodi asegura katak patrimóniu kulturál ita-nia Povu nian moris nafatin,” PR Lú Olo hateten.

Nia dehan, hosi ne’e bele identifika sira-nia talentu liuhusi aprezentasaun dansa kulturál no múzika rezisténsia, nu’udar parte patrimóniu kulturál ne’ebé kontribui atu hametin Identidade Nasionál timoroan nian no fó-hanoin ba beibeik kona-ba nasionalizmu no patriotizmu.

“Prezidente Repúblika nia hakarak katak povu moris iha Timor-Leste livre no independente ho identidade rasik,” nia dehan.

Imajen/Media PR.

Dansa kulturál, tuir nia, hanesan dalan ida hodi promove no prezerva obra tradisionál sira nu’udar identidade rasik hosi munisípiu ida-idak. Nia dehan, múzika rezisténsia sira ne’ebé kanta hosi joven sira, hanesan mós dalan ida hodi kontinua hatutan valor sira-ne’ebé erói funu-nain sira husik hela.

Valór sira ne’ebé orienta sira-nia hahalok durante tempu luta naruk to’o hetan independénsia, hanesan espíritu sakrifísiu, dedikasaun, barani, determinasaun, onestidade, domin ba Pátria no Povu no mós espíritu solidariedade ba malu. Valór sira-ne’e mak tenke kontinua nafatin dada dalan ba timoroan hotu, liuliu ba joven sira, iha prosesu ba dezenvolvimentu nasionál.

“Ha’u haksolok tebes ho imi hotu nia partisipasaun iha festival ida-ne’e. Ha’u hakarak agradese imi hotu no ida-idak ne’ebé, ho inisiativa rasik, mai partisipa, ajuda promove no divulga ita-nia kultura. Imi nia partisipasun no entuziasmu mak halo eventu ida-ne’e sai importante no espesiál tebes,” PR Lú Olo agradese.

Ba Komisaun Organizadora, membru hosi juri, no hotu-hotu ne’ebé servisu ba susesu festival nian, Prezidente Repúblika labele temi ida-idak nia naran, maibé hato’o de’it obrigadu barak. Prezidente Repúblika hein katak ohin hotu-hotu  bele haksolok-aan ho aprezentasaun dansa tradisionál hosi ferik, katuas no joven sira.

Imajen/Media PR.

Iha dansa kultural, timoroan hotu haksolok tebes haree jerasaun rua kahur malu, hanesan ne’e mak sei garante tradisaun husi jerasaun ba jerasaun no nune’e, relasaun entre timoroan sira sei bele hariku liután. Múzika rezisténsia hosi finalista joven sira ho otas 14 to’o 25, sei hamanas nasionalizmu no patriotizmu ohin kalan.

“Ha’u hein katak partisipante sira, husi munisípiu oioin sei haburas sira-nia relasaun amizade, ho interese komún atu haburas ita-nia kultura ba beibeik. Tanba iha kompetisaun iha Festival ida-ne’e, balun sei simu Tasa Prezidente Repúblika no balun seluk, Tasa Primeiru-Ministru, nu’udar rekoñesimentu ba sira-nia talentu espesiál,” Xefe estadu ne’e hateten.

Maibé, nia hatutan, laiha ema ida ne’ebé lakon iha Festival ida ne’e maibé hotu-hotu manán ho esperiénsia ida-ne’e. Ho partisipasaun iha Festival Nasional ida-ne’e, ida-idak bele hadi’ak liután ninia talent ni hetan mós oportunidade atu koñese maluk sira seluk ho interese hanesan no bele haburas talentu babeibeik.

Jornalista: Cipriano Colo

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!