iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Xefe Governu otismista OJE 2021 bele mobiliza rekursu signifikativu

Xefe Governu otismista OJE 2021 bele mobiliza rekursu signifikativu

Diskusaun proposta OJE 2021 iha sala plenária Parlamentu Nasionál. Imajen TATOLI/Egas Cristovão

DILI, 30 novembru 2020 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, otimista Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 bele mobiliza rekursu signifikativu hodi investe iha país, maski nia rekoñese sei la rezolve buat hotu dala-ida.

“Ita-nia ekonomia sei la rekupera totálmente hosi situasaun atuál, tanba ne’e akontese kuaze iha nasaun hotu ne’ebé lori tempu barak atu rekupera fali situasaun ne’e, ita-nia setór turizmu no ótelaria sei kontinua sofre impaktu boot,” Xefe Estadu hateten iha diskusaun Proposta OJE 2021 loron dahuluk iha faze jeneralidade, iha sala plenária, Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.

Xefe Ezekutivu nota presu petróleu sei kontinua tuun sa’e, tanba movimentu merkadoria internasionál seidauk la’o ho di’ak inklui iha interupsaun oferta no prokura sei nafatin eziste.

“Ita projeta Produtu Internu Brutu (PIB) la’ós petrolíferu iha tinan 2021 sei sa’e 3,9%, katak investimentu privadu no konsumu família sei normál filafali. Mudansa diresaun balun sei akontese tanba estímulu orsamentál ne’ebé anunsia ona iha orsamentu Estadu, ne’ebé taxa kreximentu karik akontese boot liu dezde tinan 2014,” nia akresenta.

OJE 2021 ho totál bilian $1,895, ne’ebé besik biliaun 1,9 hamutuk ona ho kontribuisaun parseiru dezenvolvimentu sira, tanba ne’e orsamentu 27% boot liu kompara ho orsamentu 2020.

“Jerálmente, Governu sei gasta $1.400 ba kada sidadaun, tanba ne’e saida mak ita gasta tenke iha retornu ne’ebé iha valór tanba tenke restaura ekonomia no tenke hatán ba nesesidade no espetativa sidadaun sira,” nia fó hanoin.

Orsamentu 2021 la hanesan tinan antes sira

 Xefe Governu argumenta, OJE ba tinan fiskál 2021 la hanesan orsamentu liubá tanba Timor-Leste nu’udár nasaun foin-sa’e tenke kontinua harii nasaun no presiza ajuda prevene dezaselerasaun ekonómika ne’ebé kle’an no naruk.

“Kapasidade atu estimula ekonomia sei permite rekuperasaun kompletu, moris di’ak no kreximentu reziliente. Ita hakarak resposta ekonómika forte, ne’ebé aumenta prokura no oferta ekonomia hodi ajuda empregu bainhira ekonomia iha hela depresaun nia laran,” nia akresenta.

Xefe Ezekutivu konsidera presiza konsentra-an no muda lalais rekursu adisionál ne’ebé estratéjiku hodi lori filafali ekonomia ba nível PIB molok Coronavírus mosu no tuirmai ba dalan kreximentu ne’ebé reziliente no sustentável.

“Investimentu públiku iha área infraestrutura sei presiza rekupera ita-nia ekonomia hodi fó ba setór privadu rekursu barak liután no insentiva empreza sira hodi investe iha osan no bele kontrata traballadór barak liután,” nia hatutan.

Tinan 2021 sei gasta millaun $474 ba investimentu kapitál, ne’ebé hanesan aumentu ida kuaze millaun $271 kompara ho tinan kotuk.

Aleinde ne’e, Xefe Ezekutivu konsidera, risku signifikativu saúde, ekonomia no sosiál sei eziste nafatin no prevee katak xoke ekonómiku sei kontinua durante tinan 2020 tomak.

“Ita hasoru resesaun ekonómika iha tinan tolu nia laran hosi tinan haat ikus ne’e, iha tinan 2017, 2018 no 2020, tanba ne’e tenke lori ho kuidadu no lalais ita-nia nasaun ba kreximentu pozitivu. Ita la hanesan nasaun seluk, tanba ita-nia kaixa ferramenta monetária sira limitada tebes tanba uza dolar amerikanu no ita tenke konfia ba estímulu orsamentál,” nia fó hanoin.

Nia dehan, bainhira defende investimentu públiku, maka iha aumentu 1% PIB ba investimentu públiku, iha merkadu avansadu no emerjente, iha potensiál atu iha tinan rua nia laran bele  aumenta PIB iha 2,7%, investimentu privadu iha 10% no kria empregu entre millaun 20 to’o 33, direta no indiretamente.

Aleinde ne’e, Governu konsidera presiza kontinua garante rede seguransa sosiál ne’ebé forte iha tempu difísil, hanesan OJE 2021 iha planu hodi aumenta númeru labarik vulnerável sira atu hetan apoia, ne’ebé hosi 101.393 ba 146.527, liuhusi programa Bolsa da Mãe.

“Lahó estímulu orsamentál ida, ita sei la’o neineik nafatin atu halo rekuperasaun no inverte fali progresu sira ne’ebé iha dezde re-estabelesimentu dame. Ita-nia polítika sei halais rekuperasaun, aumenta prokura agregada, no restabelese konfiansa konsumidór sira,” nia subliña.

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!