iklan

NASIONÁL, JUSTISA, DILI, HEADLINE

CAC sei aplika rejime deklarasaun rikusoin ba uluk instituisaun balun

CAC sei aplika rejime deklarasaun  rikusoin ba uluk instituisaun balun

Ekipa konjunta kompostu hosi CAC, PDHJ no CFP halo intervensaun direta ba prosesu rekrutamentu traballadór Timor-oan ba SWP Australia. Imajen/CAC

DILI, 30  janeiru 2021 (TATOLI) – Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) diskute hela    mapeamentu atu   aplika  rejime deklarasaun rikusoin no bens ba uluk instituisaun Estadu balun.

Adjuntu Komisáriu CAC ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis Oliveira Sampaio, sesta (29/01), informa, rejime deklarasaun rikusoin no bens hosi lei foun  Medida Preventiva no Kombate Korrupsaun (MPKK) kompleksu tebes tanba ne’e CAC halo diskusaun hela hodi halo mapeamentu sei aplika uluk ba instituisaun Estadu balun  bainhira lei MPKK ne’e  tama iha vigora iha loron 26  fevereiru 2021.

Notísia Relevante : Kargu xefia sira sei aprezenta deklarasaun rikusoin iha CAC

Nia dehan, ideálmente rekursu CAC la to’o maibé ida ne’e mak ezijénsia públiku nian no hosi lei  ninia kobertura  no forsa boot liubá CAC atu hala’o servisu.

“CAC iha rekursu ka la’e agora lei iha ita labele dehan labele, maibé ita lao ba depois tenta ajusta tuir kapasidade rekursu ne’ebé disponivel,” Luis Oliveira Sampaio afirma, hodi responde Agência TATOLI iha Edifísiu CAC, Dili.

Nia esplika, iha lei foun  balun bainhira vigora automatikamente,  maibé balun kompleksu tanba ne’e presiza ajusta durante fulan neen nia laran atu konsolida esperiénsia ho fazeadamente.

Diskusaun CAC seidauk to’o finál atu  deside instituisaun Estadu hira mak  bele aplika uluk rejime deklarasaun rikusoin no bens interese.

Luis Oliveira Sampaio, klarifika lei ne’e inovasaun foun ne’ebé prátika iha nasaun barak hanesan ninia sistema avansadu atu prevene no kombate korrupsaun mak hanesan deklarasaun bens interese nu’udar rezultadu ida hosi ezijénsia públiku nian.

Nia dehan, CAC halo ezersísiu durante ne’e atu interpreta lei hodi bele hatán ba rekizitu ne’ebé iha hanesan formuláriu, gia esplikativu no standar operational procedure (SOP).

Nia hatutan, kombate korrupsaun la’ós konta iha tinan ida ka rua nia laran, maibé ezersísiu ba tempu naruk ne’ebé envolve kompromisu ema hotu-hotu nian.

Jornalista   : Nelson de Sousa

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!