iklan

NASIONÁL, JUSTISA, DILI, KAPITÁL, LEI

TDD adia julgamentu ba kazu abuzu podér ho pekulatu

TDD adia julgamentu ba kazu abuzu podér ho pekulatu

TDD. Imajen Tatoli /Dok

DILI, 02 fevereiru  2021 (TATOLI)-Tribunál Distritál Dili (TDD), tersa ne’e, adia julgamentu  ba arguidu na’in-13 nu’udar ajente Funsionáriu Públiku (FP) hosi ministériu balun  ne’ebé deskonfia  komete krime abuzu podér ho pekulatu.

Juiza titulár, Albertina Neves, hateten prosesu ne’e atu rona deklarasaun arguidu sira nian, maibé la bele realiza tanba arguidu na’in-rua la marka prezensa. Tanba tuir regra prosesuál julgamentu ida atu la’o presiza prezensa arguidu sira hotu nian.

“Deside adia fila-fali julgamentu ne’e ba iha loron  20 abríl,  tinan ne’e, iha tuku 9:00 dadeer,” pronunsia Juiza Albertina Neves iha sala audiénsia TDD.

Antes ne’e iha julgamentu Tribunál rona ona deklarasaun arguidu ida no sira seluk seidauk rona no prosesu ne’e Ministériu Públiku (MP) notifika arguidu na’in-13 ho inisiál hanesan  ALT, FP, OFV, JFHSS, RM, LA, GCA, MATP, ND, FCM, LS, AB, APCO.

Ministériu Públiku (MP) ho defeza husu Tribunál  atu bele marka ona loron ajenda julgamentu ne’e atu bele aselera prosesu refere tanba kleur ona.

Tuir  faktu akuzasaun hosi MP katak, iha indísiu sufisiente iha  loron 21 marsu 2016 iha Diresaun Ministériu balun ne’ebé arguidu sira haknaar ba kria  programa  workshop ka treinamentu ida iha Laclo-Munisípiu Manatuto, Lequi Doe-Munisípiu Aileu, Atsabe-Munisípiu Ermera no Maubara-Munisípiu Liquiça.

Proposta programa iha kada munisípiu hala’o ho durasaun tempu loron rua no  proposta programa atu halo  hetan aprovasaun hosi  superior ministériu ne’e nian iha loron 18 abríl 2016 no  iha loron 14  juñu 2016, arguidu ALT  emite karta konvida ho ajenda workshop ne’ebé  hala’o iha Laclo, Munisípiu Manatuto ho durasaun loron ida ne’ebé sei realiza iha loron 17  juñu 2016.

Iha loron 16 juñu 2016, arguidu ALT  hatún orden servisu ida kona-ba dezlokasaun ba Munisípiu Manatuto atu halo workshop durante loron-rua (2) no deside arguidu JFSS mak hanesan  xefe ekipa no ekipa hamutuk ema na’in-sia (9) au-mezmu tempu arguidu ALT orienta arguida OFV atu prepara guia de marsa loron-rua nian ba funsionáriu nain-sia ne’ebé  hala’o workshop refere no prepara mós guia de marsa ba arguidu  CC, AB, FP maske sira la ba partisipa.

Iha loron hanesan arguida prepara duni guia de marsa ba funsionáriu tékniku na’in-sia ne’ebé atu ba hala’o workshop iha Laclo-Munisípiu Manatuto no prepara mós guia de marsa ba funsionáriu na’in-tolu seluk ne’ebé la partisipa iha workshop ho objetivu atu troka sira nia guia de marsa ne’ebé lakon no arguidu AB  hanesan ajuda tanba  AB funsionáriu voluntáriu no  iha loron hanesan mós arguidu  sira asina guia de marsa.

Iha loron 17 juñu  2016,  ekipa tékniku  hosi Dili ba Manatuto no depois  workshop termina no prosesu administrasaun ba guia de marsa hotu, arguidu sira ne’ebé hala’o workshop mós fila hikas mai Dili  iha lokraik.

Bainhira to’o tiha mai Dili mak arguidu sira simu osan subsídiu (perdiam) inklui  arguidu nain-tolu seluk maske sira la partisipa iha workshop refere no lista simu osan subsídiu rasik.

Arguidu ALT hanesan diretór simu subsídiu kada loron ida $60.00,  nune’e simu ba loron-rua osan hamutuk $120.00 no  arguidu sira seluk simu  perdiam kada loron $40.00  no loron-rua $80.00  nune’e total osan subsídiu $ 750.00.

Tuir dekretu lei n. 20/2010 kona-ba Regime Suplementu Remuneratóriu Administrasaun Públiku nian artigu 1 katak, sei konsidera hanesan loron ida tomak hodi simu subsídiu $60.00  ba kargu  xefia no $40.00 ba sira ne’ebé la’ós xefia kuandu toba kalan ida, maibé se la toba kalan ida konsidera loron sorin, kargu xefia simu subsídiu $30.00  no $20.00  ba sira ne’ebé la’ós kargu xefia.

Konsekuénsia nesesária hosi arguidu sira-nia hahalok  fó prezuiju ba Estadu  maske hala’o viajen lokál  loron sorin mós simu subsídiu kompletu no la’o loron ida, maibé simu loron rua, inklui  arguidu na’in-tolu  la partisipa mós simu hotu subsídiu.

Arguidu no arguida sira simu tiha osan viajen (perdiam) ba viajen lokál bainhira prosesu kriminál lao ona mak sira devolve fila-fali.

Arguidu no arguida  sira halo ho forma livre, deliberada no konsientemente katak konduta ne’ebé sira halo kontra lei maibé sira atua nafatin.

Ho nune’e arguidu sira hanesan ko-autoria material ho forma konsumada komete krime abuzu podér ne’ebé previstu no punidu tuir artigu 297 númeru    1, krime pekulatu ne’ebé previstu  iha artigu 295 númeru 1 hosi kódigu penal  Timor-Leste.

Jornalista   : Nelson de Sousa

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!