DILI, 04 marsu 2021 (TATOLI)–Diretór Jerál Empregu hosi Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Paulo Alves, informa partisipasaun traballadór feto timor-oan serbisu iha Austrália atinje 50%.
“Ita-nia programa rua ba empregu esteriór mak iha Aústralia ho Korea Súl. Austrália iha programa rua hanesan Seasonal Worker Programme ho durasaun fulan-neen no Pasific Labour Scheme (PLS) ho durasaun tinan-tolu, ne’ebé partisipasaun feto barak liu kompara ho nasaun sira hosi pasífiku. Ita-nia feto nia partisipasaun ba koopersaun ho Austrália to’o 50%,” Diretór Jerál ne’e informa ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, edifísiu SEFOPE, Caicoli, kintane’e.
Nia esplika, partisipasaun feto iha programa rua iha Austrália barak liu kompara ho traballadór feto iha Korea.
“Agora traballadór timor-oan feto iha Korea menus tebes tanba serbisu ne’e iha área peska no fábrika, enkuantu uluk iha área agrikultura feto sei iha pur volta 10% to’o 15%. Ita-nia feto barak liu partisipa iha programa Austrália ba fulan neen ka tinan-tolu,” nia akresenta.
Tuir responsável ne’e, iha dezafiu bainhira haruka feto ba serbisu iha Korea Súl iha área peska tanba rekezitu serbisu todan liu.
“Entaun ita la enkoraja feto sira tuir konkursu, di’ak liu haruka sira partisipa serbisu iha área agrikultura no fábrika, maski nia númeru menus nafatin,” nia hatutan.
Parte SEFOPE enkoraje feto hodi partisipa serbisu iha Austrália iha área agrikultura, tanba serbisu ladún todan.
“Dezafiu ba traballadór feto timor-oan mak bainhira halo adaptasaun ho serbisu no ambiente foun,” nia haktuir.
Maski nune’e, SEFOPE iha kompromisu halo planeamentu di’ak molok haruka feto sira ba serbisu, nune’e bele adapta lalais ho sistema.
Daudaun ne’e traballadór timor-oan hamutuk 1.100 maka serbisu iha Austrália.
Tuir dadus hosi SEFOPE, iha tinan 2014 to’o 2018, timor-oan hamutuk 2.819 maka serbisu ona iha Austrália liuhosi SWP iha área ospitalidade no ortikultura, ne’ebé konsege rekolla retornu $9.698.579,15 mai Timor-Leste.
Iha tinan 2012, traballadór hamutuk 12, tinan 2013 traballadór na’in-36, 2014 ema na’in-131, 2015 na’in-181, 2016 iha traballadór na’in-298, 2017 na’in-782, 2018 ema na’in-1.380 no 2019 ema lima.
Iha área ortikultura traballadór mane hamutuk na’in-1.823 no feto 744, enkuantu iha ospitalidade mane 187 no feto 95, ne’ebé hosi númeru ne’e traballadór balun serbisu repetidu to’o dala-haat hafoin kompleta serbisu ho durasaun fulan-neen, bazea ba prestasaun serbisu traballadór iha kompañia.
Enkuantu traballadór timor-oan ne’ebé serbisu iha Korea Súl hahú hosi tinan 2009 to’o 2020 hamutuk 3.696, ne’ebé serbisu iha área peska, fábrika, no agrikultura.
Totál traballadór mane ne’ebé serbisu iha área peska hamutuk 2.193 no feto ne’ebé maka serbisu iha área peska hahú 2009 to’o 2020 laiha.
Traballadór mane ne’ebé serbisu iha área fábrika hamutuk 1.317 no feto ne’ebé maka serbisu iha área fábrika hamutuk 62.
Traballadór mane sira ne’ebé maka serbisu iha área agrikultura hamutuk 51 no traballadór feto sira ne’ebé serbisu iha área agrikultura hamutuk 73.
Traballadór timor-oan iha Korea Súl ne’ebé ramata ona kontratu iha tinan 2021 ne’e hamutuk na’in-86 no posibilidade sei aumenta.
Jornalista: Natalino Costa
Editora: Julia Chatarina