DILI, 09 marsu 2021 (TATOLI)—Moris hosi família to’os-atan, ejize Fátima Odete da Cruz Monteiro, hisik kosar no homan vontade hodi enfrenta situasaun mundu nian.
Hisik kosar durante tinan barak nia laran, mak ohin loron feto ho idade 50 ne’e hamri’ik iha ninia-ain rasik, no goza ninia-moris di’ak hamutuk ho família.
Jerasaun Ossú ne’e aprende hosi moris família nian iha pasadu ne’ebé ejize tenki luta makaas, sá tan to’os na’in ne’ebé tenki hisik kosar duni, iha loron-manas, udan no anin.
Esperiénsia moris pasada fó korajen ba oan feto hosi Salvadór Monteiro no Juliana Monteiro (matebian) nu’udár família ne’ebé la hetan edukasaun formál adekuada.
Matenek natón ne’ebé nia simu hosi família, habo’ot liu tan ninia-vontade atu buka rasik atu prepara ninia an to’o sai hanesan ohin loron.
Oan datoluk hosi maun-alin na’in-hitu ne’e komprende tebes kondisaun família iha tempu pasada, maski difísil, maibé la lakon vontade atu eskola hodi akaba ninia-ensinu báziku siklu datoluk-nian iha eskola Santa Terezinha Ossú, iha 1986.
Nia deside mai Dili, hodi kontinua ensinu sekundáriu iha Koléjiu São José (Sanyos) Balide tanba iha mehi ida hakarak fó ksolok no haree ninia família moris saudável.
Hanesan feto-ran nia hahú komprende kona-bá moris, la’ós de’it família maibé bá rai ida-ne’e ninia destinu.
Iha Sanyos, Odete koñese jerasaun-foun maioria ne’ebé domina no lakohi integrasaun ho Indonézia. Dala barak mosu konflitu polítika entre eskola Sanyos ho militár-sira halo nia trauma.
Bainhira hakat ba désimu primeiru ensinu sekundáriu, Odete husu ba diretór eskola atu ko’alia ho madre-sira hodi bele hela iha komudidade madre sira-nian tanba tauk ho situasaun polítika ne’ebé kuaze lor-loron hetan ameasa hosi militár Indonézia-nian.
Nia konsege hela duni iha komunidade ida iha Kuluhun to’o akaba ensinu sekundáriu iha fim 1993 no halimar de’it durante tinan ida.
Iha tinan 1995, Odete konkorre no kosege liu ba vaga ida hodi halo serbisu iha parte administrasaun no rekursu umanu iha Politékniku Hera durante tinan lima.
Durante serbisu iha Hera, Odete hahú ninia-luta klandestina hamutuk ho joven balun iha Politékniku tanba hakarak mós liberta rai ida-ne’e hosi okupasaun Indonézia.
Nia mós nonok-nonok partisipa iha manifestasaun pasífika 12 Novembru 1991 iha Santa Cruz, kontribui mós hodi subar FALINTIL-sira iha kampuz Hera durante semana ida, nia rasik mak lori sai hodi retira ba rai ida naran Sananain.
Orientasaun luta ne’ebé nia halo hamutuk ho joven-sira seluk iha Politékniku Hera mai hosi Komandante Falur Rate Laek, L4 inklui atuál Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo.
Buat hotu ne’ebé nia halo tanba prinsípiu, objetivu no mehi boot hakarak haree família no rai ida ne’e moris iha ksolok no mehi ne’e ohin loron realiza duni.
Odete kontinua luta no konsege konklui ninia estudu hanesan lisensiada iha administrasaun públika iha tinan 2012, no kontinua hala’o serbisu iha Politékniku Hera to’o ohin loron tinan 12.
Esperiénsia ne’e fó dalan ba nia hodi asume kargu ka sai líder iha mundu ohin-loron (kontemporáneu) nu’udár Xefe Departamentu iha Peirol tinan lima, kontinua hanesan Xefe Departementu Lojístika iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) to’o oras ne’e kompleta ona tinan neen.
Kaben hosi Armindo Henrique Slobu-lai iha ona oan na’in-tolu sempre fahe tempu hodi tulun família ba serbisu uma-laran bazeia ba Doutrina Uma Kreda-nian, katak, feen ho la’en tenki kompleta malu iha tempu di’ak no susar nia laran.
Odete ho família ne’ebé oras ne’e hela iha aldeia rai na’in suku Bairru-Pité la tauk hasoru dezafiu no obstáklu moris-nian no hameno ba feto foin-sa’e sira atu kuda prinsípiu hodi hisik kosar iha situasaun hotu-hotu mundu kontemporáneu.
Jornalista: Tomé Amado
Editór: Cipriano Colo