DILI, 20 abríl 2021 (TATOLI)—Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) rejista tan kazu pozitivu foun COVID-19 hamutuk 84, ne’ebé detetadu iha Munisípiu Dili 73 no Munisípiu sira seluk 11. SIJK mós anunsia kazu rekoperadu hamutuk 32 no totál kazu ativu hamutuk 725.
“Totál kazu konfirmadu kumulativu sura hosi 21 marsu 2020 hamutuk 1.452. Detetatu foun 84, iha mane 45 no feto 39, ne’ebé asintomátiku 76 (90%), sintomátiku ualu,” Koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun, Rui Maria de Araújo, hato’o dadus ne’e liu hosi zoom iha CCD, tersa ne’e.
Notísia relevante:COVID-19: kazu foun 62, rekoperadu 30 no ativu 673
Hosi totál kazu detetadu foun ohin, 45 (53,5%) mak deteta tanba halo teste ho razaun atu halo viajen ka halo ona viajen ba Munisípiu hafoin deteta pozitivu.
Maski nune’e, sira ne’ebé rezultadu teste pozitivu, maioria sira-nia hela fatin, iha duni cluster sira ne’ebé iha kazu detetadu barak.
Hosi horisehik mai ohin, hamutuk hotu Laboratóriu Nasionál Saúde (LABNAS) halo teste PCR 1.089, ho detalla hanesan tuir mai, vijilánsia sentinela 34, rastreiu ba kontaktu ka Contact tracing 78, rastreiu Aleatoriu ka Random Screening 378, viajen sai hosi serka sanitária Munisípiu Dili 545 no viajen internasionál 54.
Informasaun adisionál hosi SIJK katak, iha 20 abríl 20201, izolamentu Vera Cruz iha kazu detetadu na’in-sia. Iha área obstetrisia na’in-haat, medisina interna na’in-lima, no sira na’in-haat iha obstetrisia, kategoria moderadu hotu.
“Na’in-rua tu’ur-ahi ona, na’in-rua seidauk. Sira hotu-nia kondisaun estável. Bebé na’in-rua kaduak prematuru no sei uza inkubadór. Bebé ida fali normál no estável. Sira na’in-lima iha medisina interna, ida grave, na’in-haat moderadu. Kazu ida grave, nafatin uza ventiladór no ai-moruk balun tuir protokolu ne’ebé Timor-Leste adopta,” Rui Maria de Araújo informa.
SIJK apela ba populasaun iha Timor-Leste laran tomak, favór respeita nafatin regra prevensaun no ijiéne individuál, ne’ebé Governu hatu’ur ona atu prevene moras COVID-19 da’et ba mai.
Regra sira ne’e mak hanesan uza máskara, fase liman beibeik ho sabaun ka dezinfetante ruma, evita kose liman ba matan, inus ho ibun, bainhira kumprimenta-malu, la presiza ka’er-liman, bensa-liman, rei-malu ka haku’ak-malu, evita halibur-malu barak, hamri’ik ka tur do’ok hosi ema seluk, mínimu metru ida ho balun.
Jornlista: Felicidade Ximenes
Editór: Cipriano Colo