iklan

NASIONÁL, COVID-19, DILI, HEADLINE, SAÚDE

COVID-19, 92,7% kazu detetadu pozitivu hosi rezultadu teste atu halo viajen

COVID-19, 92,7% kazu detetadu pozitivu hosi rezultadu teste atu halo viajen

Ekip liña frente hosi CIGC. Imajen Tatoli/ António Gonçalves

DILI, 24 abríl 2021 (TATOLI)—Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SS-CIGC) rejista kazu pozitivu Covid-19 foun hamutuk 69, kompostu hosi iha Dili 63 no  iha munisípiu seluk neen (6).

Notísia Relevante : Prevalénsia COVID-19 iha TL, Dili da’et makaas liu

“Hosi total kazu detetadu foun, ohin, 64 (92,7%) maka deteta tanba halo teste ho razaun atu halo viajen ka halo ona viajen ba munisípiu hafoin deteta pozitivu. Maski nune’e, sira ne’ebé rezultadu teste pozitivu hosi grupu ida-ne’e, maioria sira-nia hela fatin, iha duni cluster sira ne’ebé iha kazu detetadu barak iha Munisípiu Dili,” koordenadór Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Metigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Rui Maria de Araújo informa liuhosi nota komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, 24 abríl ne’e.

Rui Araújo relata katak dadus jerál ba Timor-Leste tomak total kazu konfirmadu kumulativu (sura hosi 21 marsu 2020): 1808, kazu detetatu foun 69, kompostu hosi  mane-44 no feto-25.

Liuhosi komunikadu ne’e Rui Araújo informa liután total kazu detetadu foun 69: asimtomátiku 63 (91,3%), sintomátiku neen (6).  Nune’e mós kazu rekuperadu 38 ho total kazu ativu,  iha  956.

Hosi horiseik mai ohin, Rui Araújo haktuir liuhosi komunikadu ne’e katak hamutuk hotu Laboratóriu Nasionál Saúde halo teste PCR 796 ho detalles hanesan tuir mai:

a). Vijilánsia sentinela:62.

b). Rastreiu ba kontaktu (Contact tracing): 15.

c). Rastreiu Aleatoriu (Random Screening): 227.

d). Viajen sai hosi serka sanitária Munisípiu Dili:430.

e). Viajen internasionál: 0.

F). Follow up iha kuarentena: 62

“Teste follow up ba sira iha fatin izolamentu: 85 (38 negativu ona, 47 sei nafatin pozitivu),” nota komunikadu ne’e haktuir.

Evolusaun surtu Covid-19 iha Dili

Atu bele hatene surtu ida ninia evolusaun, no mós surtu ne’e aumenta ka diminui, indikadór ida ne’ebé matenek-nain epidemiolojia nian uza, maka prevalénsia.

Konvensionalmente prevalénsia sukat persentajen ema ne’ebé detetadu hetan moras ida, iha populasaun nia leet, iha períodu tempu ne’ebé determinadu. Nune’e, ekipa konjunta saúde buka determina prevalénsia ema ne’ebé detetadu Covid-19 iha Munisípiu Dili, no hetan rezultadu hanesan tuir mai:

  • Entre 2 abríl ho 15 abríl 2021 (semana-rua): Prevalénsia 3,5% (264 pozitivu hosi 7.564 pesoas ne’ebé halo teste rastreiu aleatóriu & rastreiu atu halo viajen sai hosi serka sanitaria Munisipiu Dili.
  • Entre 16 abríl ho 22 abríl 2021 (semana-ida): Prevalénsia 7.3% (425 pozitivu hosi 5.799 pesoas ne’ebé halo teste rastreiu aleatóriu & rastreiu atu halo viajen sai husi serka sanitaria munisípiu Dili.

Aumentu Prevalénsia iha semana 16 to’o 22 abríl 2021, kompara ho semana-rua antes (2 abríl-15 abríl) hatudu ona katak surtu iha Munisípiu Dili aumenta ba beibeik no hatudu mós katak ema barak liu tan ona maka infetadu.

Notísia Relevante : COVID-19: kazu foun 82 no ativu 925

Haree mós ba faktu katak maioria hosi ema ne’ebé detetadu pozitivu maka la hatudu Sintomas (Katak Ema Ne’e Rasik La Hatene Katak Nia Moras Hela) Signifika Sars-Cov-2, da’et maka’as ba mai iha populasaun Dili nia leet.

“Se ita aplika 7,3% ba populasaun Dili, signifika atualmente iha maizumenus 20.000 pesoas maka infetadu ho Virus Sars-Cov-2 iha Munisípiu Dili,” komunikadu ofisial SS-CIGC nian ne’e relata tan.

To’o ohin iha Munisípiu Dili rejista deit 1.542 kazu detetadus. Ida Ne’e Signifika, maioritáriamente kazu pozitivu la detetadu. Ajuntamentu ka aglomerasaun ema durante konfinamentu domisiliáriu jerál iha marsu-abríl, aglomerasaun ema hafoin inundasoens,  04 abríl & Insidente Vera-Cruz 12-15 abríl, halo boot liu tan risku propagasaun virus iha populasaun nia leet.

Informasaun adisionál

Iha 24 abríl 2021, izolamentu Vera Cruz iha kazu detetadu na’in-19 (aumenta na’in-neen (6) kompara ho horiseik, maibé ohin na’in-rua (2) mós rekupera).

Iha área obstetrisia na’in-neen (6), medisina interna na’in-10, pediatria tolu (3). Sira na’in-neen (6) iha obstetrisia, kategoria moderadu hotu, sira nia kondisaun estavel.

Sira na’in-10 iha medisina interna, na’in-ida (1) grave, sia (9) moderadu. Na’in-ida (1) grave uza ventiladór, maibé rekupera di’ak kompara ho loron hirak liu ba.

Hosi sira na’in-sia (9) seluk iha medisina interna ne’e, na’in-haat (4) maka tama ho ARDS (Acute Respiratoric Distress ka Syndrom – Sindroma Insufisiénsia Respiratória Aguda-SIRA) plus iha comorbidade, na’in-lima tama ho ARDS/SIRA no la iha comorbidade.

Kazu-tolu pediatria; ida moderadu, na’in-rua grave. Na’in ida grave uza CPAP, no rua (2) moderadu uza oksijéniu ho kanula.

Jornalista : Osória Marques 

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!