DILI, 21 juñu 2021 (TATOLI)–Laureadu Nobel ba Paz 1996, José Ramos Horta, lamenta tebes ho pozisaun Timor-Leste nian hodi vota abstensaun ba ezbosu rezolusaun kona-bá “situasaun iha Myanmar”.

Estadu Timor-Leste reprezenta hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), sesta liubá, partisipa iha diskusaun no negosiasaun iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas (ONU) iha Nova Yorke, hodi organiza votu ba ezbosu rezolusaun kona-bá “situasaun iha Myanmar”.
Reuniaun no negosiasaun ne’e realiza tanba nasaun sira iha Uniaun Europeia (UE), ASEAN no seluk tan, aprezenta ezbosu rezolusaun atu halo votasaun.
Iha aprovasaun ba testu ezbosu rezolusaun ne’e, nasaun hamutuk 119 mak vota a-favor, nasaun ida (Belarus) vota kontra no nasaun 35 hamutuk ho Timor-Leste (36) vota abstensaun.
“Iha rezolusaun ne’e nasaun hamutuk 119 vota a-favor, abstensaun 36, no vota kontra nasaun ditadura ida besik iha Rusia ne’ebá, maibé ha’u hakfodak haree Timor-Leste vota abstensaun la vota a-favor. Ha’u hakfodak ho ida-ne’e no moe,” eis Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta afirma liuhosi konferénsia imprensa, segunda ne’e, iha nia gabinete eis titulares, Faról, Dili.
Horta hateten, nasaun barak liu-liu Myanmar rasik vota a-favor, maibé Timor-Leste rasik, la vota a-favor, nune’e nia konsidera Governu hamonu ona Timor-Leste nia naran iha tahu laran.
“Nasaun sira iha ASEAN hanesan, Indonézia, Myanmar rasik, Filipina, Singapura, Vietnam no nasaun sira iha CPLP hanesan Portugal, Guinea Bissau, Brazil, no seluk tan vota a-favor Timor – Leste vota abstain, ida ne’e hamonu ona ita-nia naran,” Horta hateten.
Eis titulares ne’e aprezenta mós nia duvida hodi dehan, desizaun Governu iha koordenasaun ka lae, no nia husu razaun saida mak tenke vota hanesan ne’e.
“Karik Governu hanoin ita vota a-favor karik impaktu ita-nia adezaun ba ASEAN, esplikasaun saida mak ne’e, Indonézia no nasaun membru sira seluk vota a-favor, tanba saida ita labele. Tanba de’it ita nia adezaun tenke halo traisaun ba movimentu demokrasia iha Myanmar, folin saida atu selu ba ita nia adezaun ba ASEAN ne’e mak ha’u hakfodak,” Horta hateten.
Ho desizaun ne’e, pesoalmente José Ramos Horta nota katak Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) la halo konsulta ho Primeiru-Ministru no Prezidente Repúblika no nia konsidera MNEK halo desizaun mesamesak.
Relasiona ho asuntu ne’e, Agência Tatoli tenta konfirma ba Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adalzija Albertina Xavier Reis Magno, maibé okupadu hela ho servisu esensiál balun.
Hanesan publikasaun iha AP (Asociated Press), domingu (20/06), Ministériu Negósiu Estranjeiru Myanmar, sábadu 19 juñu 2021, kontra rezolusaun Asembleia Jerál ONU nian ne’ebé alerta embargo ba kilat (embargo da arma) ba nasaun sira iha Ázia no Pasífiku no kondena maka’as aktu autoritáriu militár iha fevereiru liubá.
Deklarasaun ne’ebé fó sai iha kapitál Naypyidaw hateten, MNE Myanmar haruka ona karta lamentasaun ba Sekretáriu Jerál Nasoins Unidus no Prezidente Asembleia Jerál ONU nian.
Rezolusaun ne’e mós alerta ba forsa armada Myanmar nian tenke no fó liberdade inkondisionál (bebas tanpa syarat) ba Aung San Suu Kyi, Prezidente Win Myint, inkui membru estadu nian ho polítiku sira ne’ebé hetan detensaun depois golpe militár.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Francisco Simões