DILI, 04 agostu 2021 (TATOLI)- Diretora Ezekutiva Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP-sigla inglés), Ana Paula Marçal, sujere ba Komisaun F Parlamentu Nasionál atu troka títulu kona-ba “projetu lei protesaun labarik no foinsa’e iha perigu.
JSMP propoin di’ak liu uza títulu “Rejime jurídiku kona-ba Diretu, Liberdade no protesaun labarik no adolesente sira-nian” nune’e bele refleta ba norma sira-ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL no Konvensaun Internasionál Direitu Labarik (KIDL).

“Nune’e bele refleta ho di’ak norma sira-ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL no Konvensaun Internasionál Direitu Labarik, inklui konteúdu husi lei ne’e rasik, bele avansa ho títulu ida hanesan “Rejime Jurídiku kona-ba Direitu, Liberdade no Protesaun Labarik no Adolesente” ka “Regime Jurídico sobre os Direitos, Liberdades e Proteção da Criança e Adolescente,” ezekutiva JSMP ne’e informa ba ba Agência TATOLI, iha Colmera, Dili, kuarta ne’e.
Notísia Relevante :Rede Feto husu PN konsidera paresér hotu-hotu iha projetu-lei protesaun labarik
Nia fundamenta, bainhira temi de’it protesaun, intrepretasaun ne’e espesifiku liu ba labarik sira ne’ebé tama ona iha kategoria risku
“Intensaun hosi lei ida ne’e, la’ós de’it haree ba aspetu ida de’it, maibé aspetu hotu-hotu ne’ebé relasiona ho direitu, liberdade no garantia fundamentál sira labarik sira-nian, inklui direitu ba protesaun labarik sira iha risku, violasaun sira-nia direitu, liberdade no garantia fundamentál sira,” nia hateten.
Definisaun ba “Criança”, “Adolescente” no “Joven”
Tanba iha provizaun artigu 118 Kódigu Sivíl uza konseitu “menor” hodi refere no define kona-ba labarik. Tuir provizaun ne’e, labarik mak ema ne’ebé seidauk kompleta tinan 17.
Iha Kódigu Penál uza konseitu “menor” no “adolescente” hodi refere no define kona-ba labarik hanesan prevee iha Artigu 178 Kódigu Penál.
Nia esplika, menór katak labarik ne’ebé seidauk kompleta tinan 12 bele tama iha kategoria labarik ki’ik ka “criança”, hanesan definisaun “criança” tuir Brazil nian.
Menor ne’ebé tinan 12 to’o 16 ka seidauk kompleta tinan 17 tama iha kategoria “adolescente” ka labarik boot.
Konseitu “joven” sei la refere ba labarik sira, maibé refere ba foinsa’e sira-ne’ebé goza ona sira-nia plenu direitu sivíl no polítika no iha ona devér hodi kontribui ba defeza no dezenvolvimentu nasaun hanesan prevee iha provizaun Artigu 19 K-RDTL.
Idade joventude varia husi nasaun ba nasaun depende ba lei no kultura nasaun idak-idak nian. Tuir Asembleia Jerál Nasaun Unida nian, idade másimu joventude nian mak tinan 24, iha nasaun balun to’o tinan 29.
Nune’e iha kontestu Timor-Leste nian no tuir Estatutu Juventude sira-nian adota klasifikasaun nu’udar “joven” Timoroan ne’ebé ho idade tinan 15 to’o 24. Ida ne’e signifika katak, bainhira lei ne’e regula mós kona-ba “joven”, entaun tenke inklui hotu joven sira-ne’ebé goza ona plenu direitu sivíl hanesan prevee iha provizaun artigu 126 Kódigu Sivíl no direitu polítika hanesan prevee iha provizaun Artigu 47 K-RDTL nian atu lei ne’e labele konstitui diskriminasaun.
“Sé bainhira inklui hotu, bele ka ida ne’e nesesáriu ka lae? Se la nesesáriu atu inklui iha lei ne’e tanba joven sira iha kategoria ida-ne’e, iha ona kapasidade atu ezerse sira-nia direitu no devér hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. Estadu nia devér mak tenke kria mekanizmu ida-ne’ebé própriu no adekuadu ba sira atu sira bele kontribui ho di’ak liután ba dezenvolvimentu nasionál hanesan prevee iha provizaun artigu 19 K-RDTL,” nia katak.
Diretora JSMP subliña, atu asegura lei ida-ne’ebé di’ak presiza kumpre rekezitu sira, ida mak hanesan prinsípiu “koerénsia” katak norma jurídika tenke refleta ka tradúz hanoin ida de’it ka unidade pensamentu hodi evita kontradisaun lójika no dezarmonia konsetuál ne’ebé bele hamosu inseguransa no arbitrariedade iha nia aplikasaun.
Nia dehan, prinsipál liu mak lei ne’e atu asegura realizasaun no protesaun ba direitu no liberdade fundamentál Timoroan sira-ne’ebé seidauk kompleta tinan 17.
“Ema sira-ne’ebé bele koloka iha kategoria ida-ne’e mak “criança/labarik” ne’ebé kuaze universalmente koloka iha kategoria idade seidauk kompleta tinan 12 no “adolescente/adolesente” ba sira ne’ebé ho idade tinan 12 no seidauk kompleta tinan 17 ka 18 depende ba kultura no lei nasionál,” nia dehan.
Materia ne’ebé sei falta
Tuir JSMP nia haree, tantu iha ezbosu lei husi Ministériu Justisa no PN nian sei iha materia balun ne’ebé presiza inklui kedas iha-ne’ebá mak hanesan materia sira kona-ba aktu infrasionál sira, prosesu ba infrasaun, medida sosio-edukativu, sansaun administrativa ba infrasaun hasoru medida sira no JSMP mós hanoin, importante atu-bele inklui kedas iha lei ne’e kona-ba oinsá labarik sira bele asesu ba justisa no nia prosesu tomak, liliu ba adolesente sira.
Nune’e, Governu no Parlamentu Nasionál la presiza atu kria tán lei barbarak ho asuntu hanesan de’it.
Proposta alternativa
Bazeia ba rezaun sira iha leten, JSMP bazea ezbosu lei ida versaun MJ nian no koko aprezenta estrutura alternativu ida-ne’ebé organiza matéria sira tuir ida-idak nia fatin atu-bele sai organizadu no sistemátiku liután.
Alende ne’e, dezenvolve fali dizpozisaun balun hodi inklui matéria importante sira ne’ebé seidauk regula iha lei ne’e, no hasai tiha materia sira ne’ebé konsidera la nesesáriu regula ho lei.
Iha estrutura ne’ebé JSMP propoin atu koloka no organiza liuliu direitu no liberdade fundamentál sira, devér sira Estadu, familia no komunidade nian no medida sira prevensaun no protesaun nian iha títulu ne’ebé ketak-ketak.
Nune’e, iha implementasaun, liuliu parte Estadu nian bele identifika fasilmente nia devér sira hodi kria polítika no estabelese mekanizmu ba promove no proteje direitu no liberdade fundamental labarik sira-nian.
Konkluzaun no Rekomendasaun
Diretora Ezekutiva JSMP argumenta, direitu no liberdade fundamentál labarik sira-nian ne’ebé konsagra iha KIDL no K-RDTL nu’udar norma konstitusionál pragmátika ne’ebé Estadu liuhusi órgaun lejizlativu Parlamentu Nasionál iha obrigasaun hodi kria medida lejizlaitva hodi realiza.
Kriasaun lei ne’e bele asegura realizasaun ba direitu no liberdade fundamentál labarik sira-nian, inklui prevensaun no protesaun ba violasaun hasoru direitu no liberdade sira ne’e.
Atu bele asegura katak enkuadramentu legál sira ne’e refleta ho di’ak realidade no interese labarik sira-nian, JSMP rekomenda pontu (4) ba Parlamentu Nasionál liuhosi Komisaun F ne’ebé trata asuntu asuntus Saude, Seguransa Sosiál no Igualdade Jéneru mak hanesan:
Pontu dahuluk, bele halo peskiza no konsulta kle’an liután informasaun no parte relevante sira, tetu no konsidera hanoin, komentáriu no sujestaun sira atu-bele hadi’a ezbosu lei rua ne’e molok lori ba iha plenária hodi diskute no aprova.
Pontu daruak, hadi’a títulu no konteúdu husi ezbosu lei ne’e atu-bele refleta ho di’ak prinsipiu ka norma sira-ne’ebé konsagra iha KIDL no K-RDTL.
Pontu datoluk, uza ezbosu lei versaun anteprojetu Ministériu Justisa nian atu-bele dezenvolve lei ne’e ho di’ak liu hosi inkorpora provizaun sira iha projetu lei ne’ebé Komisaun F prepara iha parte prevensaun no protesaun nian no mós karik rekomendasaun relevante balun ne’ebé hetan hosi audénsia públika.
Pontu dahaat, evita atu kria lei ne’ebé refleta idea rohan de’it ka hamosu konfuzaun bainhira implementa ka kria kontradisaun. Alende ne’e, la halo Parlamentu Nasionál lakon tempu hodi kria lei barbarak ba kestaun ka asuntu hanesan de’it.
Notísia Relevante :PN baixa projetu-lei protesaun labarik ba Komisaun A-F
Jornalista:Evaristo Soares Martins
Editór:Agapito dos Santos