DILI, 20 setembru 2021 (TATOLI)-–Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) liuhosi Diresaun Nasionál Metrolojia no Jeofízika (DNMG, sigla portugés) alerta ba populasaun tau atesaun no kuidadu tanba anin moderadu forte iha kosta norte no leste iha Timor-Leste.
“Atensaun, anin moderadu forte iha rejiaun konsteira sira liuliu kosta norte no leste iha illa Timór nian ho razada anin moderadu forte kuaze iha territóriu tomak,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, segunda ne’e.
Enkuantu, ho temperatura iha kosteira varia hosi 24-31 C temperatura masímu iha Rejiaun Adminisrativu Espesiál Oé-cusse no Ambeno (RAEOA), Bobonaro no Manatuto no rejiaun montaña varia hosi 18-28 C ho temperatura mínimu iha Ainaro no Ermera.
Eventuál ne’e akontese tanba sistema alta presaun ne’ebé daudaun predomina iha rejiaun Austrália no ninia liña presaun persiste besik illa Timór nian ho valor 1014 hPa.
Nune’e, sistema ne’e rasik, sei influensia padraun atmosfera illa Timór, iha ne’ebé sei lori masa ár seco (Anin ne’ebé maran) hosi tasi ba kontinente rai maran nune’e sei retira ou hamenus unidade iha área refere hodi difikulta formasaun kalohan no chance atu udan ki’ik tebes.
“Eventuál ne’e sei la favorese dezenvolvimentu kalohan ho grande dezenvolvimentu vertikál, maibé iha fatór lokál termodinamika sei bele forma kalohan balun mosu iha loron ne’e, maski ita iha predominansia hosi sitema alta presaun,” DNGM esplika.
Tuir observasaun hosi satellite meteorolójia Himawari-8 nota katak daudaun konidsaun atmósfera estável ka maioria naroman ho kalohan balun no prevista l iha tendensia atu udan iha parte meiu dia to’o lokraik iha territóriu Timór laran tomak.
Tanba, kondisaun laloron iha kosta norte a’as varia hosi metru 0,7-1,0 (normál) no kosta súl ho laloran a’as varia hosi metru 0,9-1.6 (moderadu) no laiha tendensia ba udan extreme.
“Husu ba viajante sira ne’ebe mak desloka ba munisípiu sira hodi hala’o atividade ruma, atu tau atensaun ba eventuál ne’e. Kontinua hadook an hosi fatin risku, hanesan ai-hun bo’ot, liña eletrisidade, no seluk tan, hodi evita ba dezastre ne’ebé ita la espera,” DNGM apela.
DNMG husu mós ba komunidade sira iha territóriu Timór laran liuliu ba komunidade sira ne’ebé hela iha rejiaun kosteira sira no peskadór sira atu toma atensaun ba eventuál ne’e.
“Husu ba maluk Unidade Polisia Marítima (UPM) sira ne’ebé halo patrullamentu iha ita-nia tasi atu nafatin tau atensaun ba anin-boot ne’e, tanba sei influénsia mós ba onda maka’as,” Diresaun ne’e fó hanoin.
Jornalista : Florêncio Miranda Ximenes
Editora : Julia Chatarina