iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

CNC-Asosiasaun Vítima apoia “Uma Memória Esperansa” 11 ba sobrevivente sira

CNC-Asosiasaun Vítima apoia “Uma Memória Esperansa” 11 ba sobrevivente sira

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, ho Koordenadór Ezekutivu Nasionál Asosiasaun Vítima Konflitu Polítiku 1974-1999, Domingos Pinto “Atai”, asina kontratu atu fó apoia ‘Uma Memória Espesransa’’ ba sobrevivente konflitu pasadu ne’ebé hela iha Munisípiu. Imajen TATOLI/Osória Marques.

DILI, 24 setembru 2021 (TATOLI)—Centro Nacional Chega (CNC), sesta ne’e asina kontratu ho Asosiasaun Vítima hodi fó apoia “Uma Memória Espesránsa” 11 ba sobrevivente konflitu pasadu Timor-Leste nian ne’ebé hela iha munisípiu sira.

Notísia Relevante: Sobrevivente rekomenda ba Governu konstrui monumentu iha semitériu Tumin

“Centro Nacional Chega ne’ebé parsesira ho Asosiasaun Vítima Konflitu Pasadu 1974-1999 ne’ebé mak selebra akordu servisu ida liuhosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 nian, hodi fó apoia no sei harii uma 11 ho naran ‘Uma Memória Espesransa’ ne’ebé dedika ba sobrevivente sira maihosi konflitu pasadu Timor nian,” Diretór Ezekuutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, hatate ba jornalista sira, iha salaun CNC, Antigu Komarka, Balide, Dili.

Tanba, Hugo Fernandes hatutan, sobrevivente sira-ne’ebé mak sai benefisiáriu ba ‘Uma Memória Esperansa’ ne’e merese duni atu hetan uma ne’e, tanba apoiu ida-ne’e hanesan parte ida hosi programa reparasaun nian ba vítima no sobrevivente sira.

“Apoiu hirak ne’e ita dehan parte hosi programa reparasaun nian ba vítima no sobrevivente sira ba konflitu polítiku ne’ebé mak akontese iha pasada. Ita hein katak iha tinan ne’e nia-laran, ita sei oferese ba sira-ne’ebé mak presiza liu katak sira uluk vítima no sai sobrevivente, depois ita ukun-an tiha, iha balun ne’ebé mak kondisaun uma la di’ak,” nia dehan.

Iha akordu ne’e, CNC sei transfere montante orsamentu $169.000 ba kontrusaun ‘Uma Memória Esperansa’ 11 ba sobrevivente sira iha munisípiu sira.

Koordenadór Ezekutivu Nasionál Asosiasaun Vítima Konflitu Polítiku 1974-1999, Domingos Pinto “Atai”, hateten iha 01 outubru tinan ne’e, CNC hamutuk ho Asosiasaun Vítima Konflitu Polítiku sei halo uma 11 ba munisípiu lima (5).

“Fatin ne’ebé ami identifika sobrevivente sira mak iha Munisípiu Lautém iha ema na’in tolu (3), Viqueque iha ema na’in-ida (1), Ainaro ema na’in-rua (2), Covalima (Suai) iha ema na’in-ida (1) no iha Dili iha ema na’in-rua mak hetan Uma ba Espersansa mak iha Metinaro no Ataúro nian no Munisípiu Liquiça mós ema na’in rua”, nia hatete.

Kona-ba munisípiu seluk, nia hateten, sei iha faze verifikasaun nia-laran tanba apoiu uma 11 ne’e verifika iha 2020, hosi ekipa konjunta ne’ebé haree ho matan katak ema sira-ne’e merese hetan uma ne’e no presiza duni apoiu uma ba sira.

Uma ne’ebé hanaran ‘Uma Memória Esperansa’ ne’e nia medida mak 7X9 no uma ida mak nia medida la hanesan ho sira tanba la prenxe dezeñu mak nia iha 5X6, no kada uma ho nia montante $14.000-resin no uma ida mak 7.000-resin.

Bainhira atu konstrui uma, ekipa konjunta sei koordena ho autoridade sira iha kada munisípiu no ekipa mós sei halo kontrollu ba prosesu konstrusaun tomak uma ne’e nian to’o ramata.

Kona-bá kritériu, nia hateten, konstrusaun ‘Uma Memória Espesransa’ ne’e sei konstrui iha sobrevievente nia rain rasik no kritériu ida mak tebes duni Asosiasaun Vítima Konflitu Polítiku halo monitorizasaun no identifika katak sobrevivente ne’e merese hetan apoiu ida-ne’e.

Definisaun Reparasaun

Durante períodu ne’ebé hala’o ninia servisu, CAVR define reparasaun nu’udar medida atu hadi’ak fali estragu ne’ebé vítima sira hetan kona-bá abuzu direitu umanu inkluindu  reabilitasaun,  restituisaun, kompensasaun,  rekoñesimentu kona-ba akontesimentu loloos ne’ebé mosu.

CAVR tau reparassaun iha direitu umanu nia kuadru de servisu ne’ebé inklui mós komponente  esensiál tolu (3) ne’ebé labele troka malu mak lia-loos, justisa, no reparasaun. Forma balun kona-ba reparasaun mak hanesan; kompensasaun ne’ebé inklui katak fó konpensasaun ne’ebé loloos liuhosi rezolve tuir lei ka mediasaun. Restituisaun signifika hatur fali-tuir bele kona-ba situasaun ne’ebé uluk benefisiariu ne’e iha molok violasaun mosu ba nia. Reabilitasaun katak halo provizaun médiku no kuidadu psikolojiku no fó resposta signifikante ba ema ida-idak no komunidade nia nesesidade, restaurasaun ba dignidade ne’ebé inklui mós forma simbóliku hosi reparasaun no garante atu la repete tán mak prevene atu violasaun direitu umanu sei la mosu tán.

Prinsipiu ne’ebé orientasaun nian ba programa reparasaun iha Timor-Leste

Prinsipiu sira tuir mai ne’e sei asiste atu dezenvolve programa reparasaun ida-ne’ebé efetivu ba vítima sira-ne’ebé vulneravel liu kona-bá violasaun direitu umanu nian iha Timor-Leste mak hanesan:

Fizibilidade (Pratikalidade)

Timor-Leste hanesan nasaun foun ida iha faze inisiál dezenvolvimentu nian hasoru difikuldade barak. Atu iha fizibilidade iha kontestu ida-ne’e nia laran, programa reparasaun ida-ne’e tenke seletivu no haree liu-liu kona-ba nesesidade ne’ebé urjente liu kona-ba sira ne’ebé vulneravel liu no iha ne’ebé bele, fó resposta koletivu ne’ebé folin ladún makaas no kreativu.

Asesibilidade

Tenke tau matan didi’ak atu bele laran metin katak vítima sira-ne’ebé oras ne’e hetan susar la’ós de’it tanba konsekuénsia maibé tanba sira-nia esperiénsia no mós tanba nia izolamentu, la hetan informasaun no meiu transporte, liu-liu sira-ne’ebé hela iha área rural.

Hakbiit

Programa ida-ne’e tuir loos tenke hakbiit sira-ne’ebé hetan terus tanba violasaun direitu umanu ne’ebé grave atu sira bele kontrola rasik sira-nia moris no kore-aan hosi limitasaun prátika no psikolojiku no vítima nia sentimentu emosionál. Bainhira fó tulun reabilitasaun no medida reparasaun seluk tán di’akliu se uza dalan hakbesik atu hakbiit nian ida-ne’ebé haree liu-liu ba vítima sira no bazeadu ba komunidade.

Jéneru

Programa ne’e tenke hanoin kona-ba diferensa iha jender tanba konflitu iha Timor-Leste afeta ba mane no feto. Mane no feto sira la’ós liu de’it hosi eeperiénsia oioin kona-bá violasaun direitu umanu nian iha konflitu nia laran, maibé satan dalan oioin atu hakmaan impaktu kona-ba violénsia hirak ne’e. Mane barak liu mak sai nu’udar alvu vítima kona-bá detensaun, tortura, oho no lori lakon. Maibe, bainhira feto sira sai vítima kona-bá detensaun, tortura no violasaun seluk tán, sira terus makaas liu iha violasaun seksuál no sei hetan diskriminasaun nafatin hanesan vítima.

Feto sira mós terus bainhira sira-nia laen, oan mane, aman, no membru seluk tán hosi sira-nia família hetan violasaun direitu umanu. Sira mak sai nu’udar responsavel atu tau matan ba sira-nia família, sai responsavel ba hirak ne’ebé moras no kanek, no servisu hodi fó han sira-nia oan no dependente seluk tan bainhira hirak ne’ebé tenke fó han família hirak ne’e mós ema lori ba dadur, lori lakon tiha, oho ka aleija tiha. Sira mós sai vulneravel makaas liután ba violénsia seksuál bainhira sira-nia “protetor” tradisionál família nian laiha. Pelumenus 50% hosi rekursu programa ida-ne’e nian tenke aloka ba iha feto benefisiária sira.

Métodu Reparasaun

Tenke dezenvolve métodu atu fó tulun programa reparasaun nian maibé tenke iha konsulta mós ho vítima sira no grupu vítima nian no inklui buat sira tuir mai ne’e:

Apoiu ba inan sira-ne’ebé seidauk kaben no bolsa estudu ba sira-nia oan

Programa ida-ne’e sei fó tulun liuhosi bolsa estudu ba inan sira-n’e’ebe seidauk kaben, inkluindu vítima hosi violénsia seksuál no faluk tanba funu sira-nia oan sira-ne’ebé sei ho idade atu ba eskola nian, to’o labarik hirak ne’e halo ona tinan 18. Pakote ida-ne’e mak hanesan fó tulun osan atu selu eskola no kustu sele-seluk tan no Governu nia ajénsia mak kaer administrasaun no ka ONG sira iha nivel distritu.

Apoiu ba invalidu sira, faluk sira, no sobrevivente hosi violénsia seksuál no tortura

Programa ne’e sei fó tulun sosiál ba faluk sira, ba sobrevivente hosi violénsia seksuál (ne’ebé laiha labarik ho tinan atu ba eskola nian), ba invalidu sira, no sobrevivente hosi tortura, inkluindu reabilitasaun, treinu kona-ba abilidade no asesu ba mikro-kréditu atu bele hala’o atividade iha moris loro-loron nian. Tulun hirak ne’e, Governu nia ajénsia no ONG espesializadu sira no ONG sira-ne’ebé komunidade nian mak hala’o.

Apoiu ba komunidade hirak ne’ebé afetadu makaas liu

Programa ne’e sei fó apoiu ba komunidade hirak ne’ebé hetan terus makaas, ne’ebé hamutuk halo proposta koletiva ida ba reparasaun. Tau mós iha proposta nia laran esplikasaun kona-ba oinsá komunidade ne’e hetan terus durante tempu konflitu no iha termu jerál, violénsia ne’ebé sira hasoru, projetu espesifiku ida atu bele hakmaan estragu ne’ebé hetan hosi terus, no lista ida kona-ba benefisiáriu hirak ne’ebé sei tama iha atividade ida-ne’e.

Ajénsia Governu nian hanesan ONG sira mós bele uza programa ida-ne’e hodi halo atividade mak hanesan halo kolokiu kona-ba kura no servisu seluk tan hodi restaura, inkluindu terapia kreativu no atividade sira mak hanesan teatru, arte vizual, múzika no reza. Balansu ba jéneru kona-ba benefisiáriu sira sai nu’udar kriteria atu hetan tulun.

Memorializasaun

Programa ne’e sei promove momorializasaun nasionál liuhosi konsulta ho vítima no mós parseiru seluk tan inkluindu Governu. Programa memorializasaun ne’e liuhosi dalan maibé la’ós limitadu ba, hahalok aat ne’ebé hetan diskrisaun iha relatóriu ida-ne’e, no inklui serimónia komemorasaun nian, data, monumentu, no inisiativa sira seluk atu fó honra no hanoin nafatin vítima hosi violasaun direitu umanu iha nivel komunidade lokál no nasionál.

Memorializasaun mós inklui atu dezenvolve materiál edukasaun nian kona-ba Timor-Leste nia luta istóriku hodi nune’e kaer metin direitu umanus, dezenvolve literatura populár, múzika no arte hodi fó hanoin, no hanesan rekomenda ona iha fatin seluk hosi relatóriu ida-ne’e–programa edukasaun ida atu promove kultura ida kona-ba rezolusaun lahó violénsia nian kona-ba konflitu.

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!