DILI, 20 outubru 2021 (TATOLI)–Timor-Leste hamutuk ho nasaun hitu iha Sudeste Aziátiku lansa estratejia Scaling Up Nutrition (SUN) Movement 3.0 ba faze datoluk ba períodu tinan 2021-2025, liuhosi meiu virtuál iha loron 12 outubru.
Pontu fokál nasionál ba SUN Movement, Filipe da Costa, konvida Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, partisipa iha atividade ne’e hodi aprezenta situasaun nutrisaun Timor-Leste, ho objetivu atu kumpre kompromisu ba aspetu fundamentál kona-ba asaun nutrisaun ne’ebé efikásia, ekuidade no la tau ema ida ba kotuk.
“Problema ne’ebé Primeiru-Ministru hato’o kona-ba nasaun enfrenta má-nutrisaun, ne’ebé rejista 47,1% labarik tinan-lima mai kraik sofre raes-badak no agregadu uma-kain ho inseguransa ai-han rejista 36%, no indikadór má-nutrisaun seluk kontinua liu maka standart ne’ebé regula hosi Organizasaun Mundiál Saúde ba preokupasaun saúde públika, ne’ebé Timor-Leste hasoru prezensa krize COVID-19 no estragu dezastre naturál,” Pontu fokál informa liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, kuarta ne’e.
Notísia relevante: Governu hatudu kompromisu kombate sub-nutrisaun liuhosi adezaun ba SUN Movement
Nasaun hitu ne’ebé partisipa iha lansamentu SUN 3.0 virtuál mak hanesan, Vietname, Timor-Leste, Laos, Indonézia, Filipina, Bangladexe, no Kamboja.
Durante atividade, nasaun sira levanta kestaun nutrisaun nu’udar problema komún, tanba ne’e motiva nasaun membru sira hodi serbisu hamutuk fahe esperiénsia no koñesimentu péritu sira hodi alkansa kompromisu estratejia SUN 3.0, ne’ebé ezije atu hasa’e advokasia, aliña ho prioridade no fortalese sistema nasionál no líder nasaun.
Iha lansamentu faze datoluk ne’e, fó prioridade ba líder nasaun tanba estratejia SUN 3.0 ho objetivu atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) iha tinan 2030, ne’ebé foku ba apoiu sistemátika iha nível país no ambisaun nasaun membru SUN Movimentu atu serbisu iha setór hotu tantu nasionál, sub-nasional, rejionál no mundiál, ne’ebé Timor-Leste sei aliña ho asaun konkreta sira liuhosi Konsolidada Planu Asaun Nasionál Seguransa Ai-han no Nutrisaun, hanesan prioridade ne’ebé Governu aprova no tau pprioridade nasionál ona atu sai rezultadu komún.
Timor-Leste iha kompromísiu atu hadi’a nutrisaun
Pontu Fokál Filipe da Costa, haktuir, durante diskusaun, Timor-Leste hato’o kompromisu atu hadi’a problema nutrisaun liuhosi deklarasaun Comoro iha tinan 2010 hodi hakotu hamlaha no nutrisaun, tuirmai estabelesimentu Konsellu Nasionál Seguransa Ai-han no Nutrisaun iha tinan 2012 no Planu Asaun Zero hamlaha iha tinan 2014.
Primeiru-Ministru rasik hato’o lansansamentu Planu Asaun Nasionál Konsolidada Seguransa Ai-han no Nutrisaun, ne’ebé hala’o iha reuniaun parseiru dezenvolvimentu iha loron 30 jullu ne’ebé hakerek ona prioridade prinsipál hodi ministériu, parseiru dezenvolvimentu sira konsentra atu atinji objetivu ODS 2030.
Timor-Leste sai membru SUN Movement ba dala-62, ne’ebé mobiliza rekursu hotu hodi aumenta país nia investimentu ho programa sira ne’ebé mellora nutrisaun no seguransa ai-han, ne’ebé integra nutrisaun iha sistema Kobertura Saúde Universál ho ninia intervensaun sira to’o suku no área remota liuhosi Servisu Integradu Saúde Komunitária no grupu suporta inan ne’ebé forma hosi Ministériu Saúde, ho objetivu atu fornese monitorizasaun kresimentu, akonsellamentu nutrisionál, kontrasepsaun, promosaun ijiene no suplementu mikronutriente ba komunidade hotu.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina