DILI, 01 novembru 2021 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, kondekora Colar Ordem Timor-Leste, títulu póstumu ba Bispu Dom Basílio do Nascimento ba ninia kontribuisaun iha luta libertasaun nasionál no lidera Igreja iha tempu okupasaun Indonézia no hafoin independénsia.
Notísia Relevante: PR Lú Olo hato’o sentida lutu ba falesimentu Bispu Dom Basílio
Kondekorasaun ho Colar Ordem Timor-Leste, títulu póstumu ba Dom Basílio do Nascimento nu’udar rekoñesimentu hosi Estadu ba ninia serbisu nunka kolen ba afirmasaun identidade Timoroan liuhusi hasa’e valor no prinsípiu sira moris Katóliku iha Timor-Leste.
“Estadu rekoñese kontribuisaun Dom Basílio nian iha luta ba auto-determinasaun Povu Timor-Leste. Saudozu ne’e kontribui ba luta libertasaun nasionál liuhosi enkontru sekreta ho líder Frente Armada. Dom Basílio do Nascimento lidera Igreja iha tempu okupasaun Indonézia nian la’ós buat fásil ho konflitu oioin entre Katóliku sira. Nunee mós la fásil atu lidera Igreja iha períodu hanesan ohin loron, ne’ebé nakonu ho dezafiu modernidade,” Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu, segunda ne’e.
Kondekorasaun ne’e nu’udar simbolu ne’ebé hatudu sentimentu agradesimentu hsi Estadu ba espíritu no esforsu ne’ebé labele nega manifesta durante tempu luta no prosesu konstrusaun Estadu hafoin Timor-Leste hetan ninia independénsia.
Dekretu-Lei númeru 20/2009, 6 maiu, mak kria Ordem de Timor-Leste, atu hatudu rekoñesimentu Timor-Leste nian ba sidadaun nasionál no estranjeiru, iha sira-nia serbisu kontribui ba benefisiu Timor-Leste, Timor-oan ka umanidade.
Igreja Katóliku sempre asume ho dignidade sofrimentu Povu tomak ninian, hamriik iha Povu nia sorin defende direitu báziku sra. Konstituisaun rekoñese papel Igreja nian iha luta libertasaun nasionál no hafoin restaurasaun independénsia.
Estadu Timor-Leste rekoñese no valoriza individu no institusaun, iha rai-laran no tasi-balun, inklui membru kleru tanba sira-nia kontribuisaun ba luta libertasaun Povu no iha prosesu dezenvolvimentu.
Notísia Relevante: Entidade Estadu sira presta omenajen ikus ba Saudozu Dom Basílio
Dom Basílio do Nascimento iis kotu, iha 30 outubru 2021, iha Hospital Nasional Guido Valadares ho moras kardiaku, hafoin hetan atakasaun iha Covalima.
Biografia
Dom Basílio do Nascimento marka istória durante tinan 25 nu’udar bibi-atan ba sarani katólika iha Timor-Leste, nune’e iha loron 30 outubru 2021 nu’udar loron ikus ba Bispu Dioseze Baucau ninia peregrinasaun iha mundu.

Basíllio do Nascimento moris iha loron 14 juñu 1950 iha Suai, Covalima, oan hosi Víctor do Nascimento no Teresa Mesquita do Nascimento. Amu Basílio hala’o estudu primária iha Zumalai iha 1956 to’o 1958 no kontinua iha Maliana 1959 to’o 1962. Hafoin remata ensinu primária iha Maliana kontinua ba semináriu Menór Nossa Senñora do Rosário de Fátima, Dare iha tinan 1963 to’o 1969.
Amu Basílio kontinua estudu filozófiku no teolójiku iha semináriu Maiór Nossa Senhora Purificação, Évora, Portugál iha 1969 to’o 1976. Hafoin termina estudu ida-ne’e ordena nu’udar diákonu iha loron 26 juñu 1976. Nune’e simu ordenasaun Presbiterál iha loron 26 juñu 1977 iha Évora, Portugál.
Padre Basílio simu nomeasaun Episkopál iha loron 30 novembru 1996 no ordenasaun Episkopál iha loron 6 janeiru 1997 iha Roma, Italia, kontinente Europa no iha loron 19 marsu 1997 toma pose iha Dioseze Baucau ho ninia rezidénsia Casa Episkopál Baucau, Avenida José da Costa Amâncio, “Mau Hudo”
Dom Basílio ordenadu saserdote iha 26 juñu 1977 iha Évora, Portugál no inkardinadu iha Dioseze Dili, tanba kestaun invazaun no perpetuasaun iha podér Indonézia nian nune’e Padre Basílio do Nascimento konvidadu hodi hala’o serbisu iha asisténsia relijioza ba imigrante portugueza no Española iha Paris.
Iha momentu hela iha Paris até 1982, nia mós hetan hetan Lisensiatura iha Teolojia Pastorál no Katekeze iha Institutu Katóliku iha Paris, inklui diploma Literatura no Língua Franseza.
Paralelamente ho nia estudu, Kardeál Gabriel Auguste François Marty, arsebispu Paris nian, fó fiar ba Padre Basílio hodi lidera pastorál ba imigrante portugeza nian iha parókia kapitál franseza.
Nune’e Padre Basílio ninia amigu sira konsidera nia nu’udar óptimu múziku (musisi hebat), Basílio do Nascimento nomeadu nu’udar membru ekipa formadora iha pré-semináriu Vila-Viçosa, Arkidioseze Évora, Portugál.
Alénde profesór teolojia-pastorál iha Institutu Superiór Teolojia iha sidade ne’ebé hanesan, nu’udar mós diretór espirituál iha Semináriu Maiór Nossa Senhora da Purificação de Évora, nu’udar mós responsável diosezanu iha sekretariadu pastorál vokasaun.

Fila mai Timor Leste iha fulan-outubru 1994, nomeadu nu’udar vigáriu parokiál ba Parókia Nossa Senhora do Rosário de Fátima, Ainaro. iha setembru 1995 dezloka ba indonézia até dezembru hodi estuda língua Indonézia nune’e iha dezembru fila-fali mai Dioseze orijen, Díli no nomeadu nu’udar vigáriu episkopál ba asuntu pastorál Dioseze nian.
Informasaun kona-ba Biografia ne’e Agência TATOLI, asesu hosi sítiu http://diocesedebaucau.org, katak Bispu Basílio do Nascimento bele ko’alia lian portugés, española, franséz, italianu, inglés no língua litúrjika lokál, Tétum, Bunak, Kemak, Mambae no lian Indonéziu.
Iha loron 30 novembru 1996 bainhira Papa Paulo João II nomea Administradór Apostóliku Baucau no Bispu Septimunisia. Nune’e iha loron 6 janeiru 1997, iha Bazílika São Pedro, Papa João Paulo II ordena Administrador Apostóliku Baucau no Bispu Septimunicia, nia mak nu’udar konsagrante.
Padre Basílio simu pose iha Dioseze Baucau iha loron 19 marsu 1997, iha Festa São José, ne’ebé akompaña hosi Núnsiu Apostóliku iha Jakarta, monseñor Pietro Sambi.
Iha loron 26 novembru 2002 to’o loron 27 fevereiru 2004 nomeadu Administradór Apostóliku Dioseze Dili, no iha loron 9 fevereiru 2015 to’o 30 janeiru 2016 nomeadu nu’udar Administradór Apostóliku Dioseze Dili foun até nomeasaun Bispu Dili nian. Nune’e iha loron 30 outubru 2021 nu’udar loron ikus ba Dom Basílio do Nascimento ne’ebé hakotu ona ninia peregrinasaun iha mundu iha Hospital Nacional Guido Valadares.
Notísia Relevante: Preparasaun iha Baucau simu mate-isin Dom Basílio kuaze konklui
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes