DILI, 04 Maiu 2026 (TATOLI)—Prezidente Fundasaun Klínika Bairru-Pité Lanud (FCBL), Inacio dos Santos, informa iha trimestre dahuluk (Janeiru-Marsu 2026) ne’e, Klínika Bairru Pite rejista kazu HIV/SIDA hamutuk na’in-17 ne’ebé kompostu husi mane na’in-12 no feto na’in-lima (5).
“Kona ba kazu HIV/SIDA daudaun ne’e rejista pasiente sira-ne’ebé kontinua halo tratamentu iha hamutuk 338. Husi númeru ne’e mane na’in-238 no feto 100. Kazu sira akumalativu no kazu foun iha tinan ne’e mak hamutuk na’in-17 ho pasiente mane na’in-12 no feto na’in-lima (5). Husi númeru ne’e maioria mane,” Inácio do Santos inform aba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Bairru Pite, ohin.
Nia informa, kazu ne’ebé mak sira deteta maioria idade ne’ebé mak produtivu hahú husi idade 20 ba leten no barak liu iha idade 40.
“Ita-nia kazu ne’ebé iha ita deteta husi idade sira-ne’ebé mak maioria idade 20 ba leten, barak liu mak idade 40. Kona-ba tratamentu la’o normál hotu, ita iha ai-moruk ne’ebé mak espesiál ba moras HIV. Husi totál kazu ne’ebé mak iha no sira-ne’ebé mak lakon husi tratamentu hamutuk na’in-tolu (3) ne’e iha feto ida (1) no mane rua (2), sira-ne’e halai sees an husi tratamentu. Maibé ita-nia ekipa koko atu buka, tanba sira la follow up tratamentu no sira barak mai husi munisípiu hotu la’ós Munisípiu Dili, maibé husi Oekusi, Bobonaru, Suai, ida-ne’e mak halo ita dalaruma la fasil atu ita buka tuir. Maibé, iha tinan kotuk ne’e konsege follow up na’in-20-resin, ita buka tuir no agora sira-ne’ebé mak sees an husi tratamentu hela na’in-tolu (3) de’it ona,” nia esplika.
Nia dehan, husi pasiente na’in-17 foun ne’e sira-ne’ebé agora daudaun ativa hela halo tratamentu, tanba HIV ne’e moras ne’ebé laiha tratamentu espesiál maibé HIV bele kura.
“Saida mak ita tenke halo mak preventive. Meu preventivu ne’ebé mak ita halo hanesan disemina informasaun ba komunidade liuliu ba joven sira. Tanba, kazu ne’ebé mak ita iha, ita bele dehan katak 80% ne’e mai husi joven sira de’it, joven sira-ne’ebé mak ho idade ne’ebé mak sei iha banku eskola sekundária no idade universitáriu. Entaun, oinsá ita halo sensibilizasaunhodi fó infomasaun ba iha komunidade liuliu ba estuda sira atu oinsá bele halo prevensaun ba moras HIV, no moras seluk hanesan ezemplu Hapatite B no seluk tan,” nia dehan.
Nia relata, promosaun edukasaun ba iha prevensaun kontinua la’o, tanba ne’e mak sensibilizasaun ne’e importante tebes, sensibilizasaun ne’e mós hanesan xave importante.
“Kona-ba progama ne’ebé mak INSCIDA halo ne’e la’ós responsável INSCIDA de’it, maibé instituisaun tomak inklui responsabilidade média sira, hodi ida-ne’e mak dalaruma edukasaun promosaun ne’e la’o. Tanba uluk ita iha programa eduka no halo promosaun iha Munisípiu tolu maibé agora iha munisípiu rua de’it no eskola sekundária sira-ne’ebé mak iha Dili, ita tama-sai hotu atu disemina informasaun kona-ba prevensaun moras hada’et husi relasaun sexsuál liuliu HIV/SIDA. Entaun, ita treinu sira iha eskola, bainhira sira hetan infomasaun ne’ebé kona-ba HIV no moras transmisaun relasaun seksuál iha eskola, bainhira sira ba fali komunidade ne’e bele tulun maluk joven sira-ne’ebé eskola no sira-ne’ebé eskola remata ona hodi fahe fali informasaun ba joven sira, atu oinsá bele halo prevensaun ba sira-nia an,” nia relata.
Nia hateten, kazu HIV/SIDA kontinua aumenta tanba sensibilizasaun mak saidauk másimu no ema ladún uza protesaun hodi halo relasaun seksuál, entaun ho ida-ne’e mak kazu HIV/SIDA kontinua sa’e.
“Kazu aumenta, primeiru sensibilizaun seidauk másimu no dalaruma ita-bo’ot sira haree katak iha Timor-Leste ema ladún uza protesaun. Atu kontrola-an másimu ka dalan ne’ebé mak efetivu liu mak uza kondom,” nia dehan.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes




