DILI, 04 novembru 2021 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, inklui nia membru sira, iha kinta ne’e, partisipa iha misa dominikál no seremónia fúnebre Dom Basílio do Nascimento, iha Igreja Katedrál Baucau, hodi fó omenajen ikus.
Iha ámbitu ne’e, Xefe Governu haktuir kona-ba figura Amu Bispu, ne’ebé simu knaar importante iha estrutura igreja katólika no sempre hatudu korrajen hodi denunsia hahalok a’at kontra okupasaun, favór dignidade umanu, direitu povu no nasaun ba autodeterminasaun independénsia iha loron 30 agostu 1999.
“Destinu istória ne’ebé Dom Basílio do Nascimento hili hanesan protagonista ezemplar hosi igreja katólika ba luta libertasaun nasionál. Matenek no hatene utiliza nia poder hanesan Vigáriu Administradór Apostóliku no Bispu Septimunisia hodi influénsia dalan ba akontesimentu sira iha períodu difísil iha istória, ne’ebé mosu iha momentu molok Konsulta Popular, ne’ebé hala’o referendu ba ukun rasik-an,” Mensajen PM liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, kinta ne’e.
Notísia relevante: Dom Basílio haloot ona iha fatin ikusliu
Xefe Ezekutivu deskreve, Saudozu Amu Bispu nu’udar Suai nia oan ne’ebé dedika nia vida tomak ba Jesus Kristu, hodi ba estuda no forma-an iha estranjeiru, maibé sempre hatene onra no dignifika identidade Timór hodi konkista domin no halo amigu iha fatin hotu ne’ebé nia liu.
Ho Amu Bispu nia prezensa iha mundu ne’ebé ramata ona, maluk no amigu sira iha Évora, Portugal hanoin no halerik tanba fatin ne’ebé Dom Basílio do Nascimento konsagra-an no servisu hanesan pároku, profesór, diretór espirituál Semináriu Maior no mós membru ativu Arkidioseze.
Hanesan mós iha Paris, França, hanesan fatin ne’ebé nia kompleta estudu ba lian fransa no Teolojia Pastorál no katekese, hodi ezerse mós responsabilidade ba komunidade emigrante, ne’ebé hela no moris iha rai França.
“Poliglota katak ko’alia lian barak, sidadaun mundu, defensór ba prinsípiu hosi igreja katólika ida ekuménika, defensor ba liberdade no garantia ba paz no igualdade sosiál, defensór ba toleráncia no umanizmu kristaun,” Xefe Governu hateten.
Asume papel importante iha frente klandestina
Dom Basílio do Nascimento asume papél importante ida iha frente klandestina, promove ligasaun entre rezisténsia armada ho komunidade internasionál, iha momentu sira ne’ebé presiza hodi koordena esforsu no mobiliza vontade iha mundu a-favór ba nia povu no nia rai.
Iha momentu anunsia rezultadu referendu, ne’ebé fó vitória ba opsaun independénsia, Amu Bispu esforsa-an atu salva ema-nia vida no mós buka evita destruisaun Dioseze Baucau ne’ebé Dom Basílio rasik hanesan Bispu.
“Esforsu sira tanba Nia hakarak defende valór sivilizasaun kristaun, ne’ebé dignifika ita-ema no direitu ba liberdade mak justifika hodi simu grau Cruz Ordem de Liberdade hosi Repúblika portugeza iha loron 07 dezembru 1999, ne’ebé legalmente sei administra territóriu Timor-Leste,” Taur Matan Ruak dehan.
Dom Basílio nia esforsu mak lori servisu importante sira ne’ebé halo ba igreja no kristaun, ne’ebé simu responsabilidade boot hanesan Bispu Baucau no Dili, hanesan mós hodi sai Prezidente Konferénsia Episkopál timor-oan dahuluk.
“Amu Bispu nia partisipasaun no interese durante tempu difísil no hafoin restaura independénsia maka preokupadu ba moris-di’ak sidadaun no família sira nian, fó atensaun ba dezenvolvimentu parókia no komunidade, partisipa ativamente hodi harii Estadu direitu, tolerante, pasífiku no demokrátiku,” nia akresenta.
Papél importante ne’ebé Igreja asume iha vertente kulturál no umana iha períodu luta libertasaun nasionál, hatudu duni iha hahalok no komportamentu jenerozu hosi Saudozu Bispu Dom Basílio do Nascimento, hanesan abnegasaun no sakrifísiu hosi sofrimentu povu tomak nian, tanba Nia sai hanesan defensór forte ba direitu moris no moris di’ak no defensór ba liberdade timor-oan sira, liuliu sira ne’ebé laiha lian.
Xefe Governu konsidera, Saudozu Amu Bispu reprezenta no simboliza espíritu no vontade timor-oan sira hodi luta ba buat ne’ebé loos, enfrenta dezafiu no difikuldade hodi buka diálogu no entendimentu, ho buka solusaun ba konflitu sira, la ta’uk no la ses ba risku no konsekuénsia ba nia vida rasik.
“Buat hotu mak sai motivu no razaun atu ita hatudu ita-nia gratidaun no rekoñesimentu hodi valoriza faze oioin hosi vida eroika no altruista Saudozu Amu Bispo Don Basílio hanesan Pastór ba igreja, líder relijiozu, membru rezisténsia no hanesan símbolu nasionál ba liberdade povu ida nian,” nia tenik.
Valorizasaun no rekoñesementu ne’e konsagra ona ho títulu póstumu hosi kondekorasaun Orden Timor-Leste, ne’ebé konsede hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’.
Maibé, fó omenajen a’as liu hanesan amigu, kristaun, timor-oan, ho saudades ne’ebé hotu-hotu sente hodi rekorda vida tomak ne’ebé nia dedika ba ema hotu, hodi habarani an kontinua luta ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
“Ba ita hotu ne’ebé partilla ita-nia vida ho Dom Basílio do Nascimento, nia la mate, simplesmente nia la’o uluk tiha de’it, Maromak ita nia Na’i, haraik dame ba nia no hein nafatin nia iha nia naroman santu, adeus ba ita nia belun ne’ebé ita hadomi, Saudozu Amu Bispo Don Basílio, Adeus,” PM dehan.
Bispu Dioseze Baucau, Dom Basílio do Nascimento, hakotu iis iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) iha oras 12:00 iha loron sábadu (20/10), ne’ebé antes ne’e transporta hosi munisípiu Covalima bá Dili ho aviaun, tanba atakasaun moras fuan.
Amu Bispu moris iha Suai, iha loron 14 juñu tinan 1950 no simu ordenasaun espiskopál nu’udar Bispu iha loron 06 janeiru 1997 hosi Papa João Paulo II no sai Nai-Lulik iha loron 25 juñu 1977.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina