MANUFAHI, 17 novembru 2021 (TATOLI)—Komunidade Manufahi liuhosi autoridade munisipál no lokál hato’o preokupasaun kona-ba problema hadi’a ponte, edukasaun, agrikultura, verifikasaun dadus veteranu, liu-liu problema bee-moos, hadi’a estrada no eletresidade ba Prezidente Repúblika.
Administrador Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento, hateten serbisu administrasaun munisípiu Manufahi rejista dadus problema balun hosi postu administrativu haat mak hanesan edukasaun, estrada, eletresidade, saúde no agrikultura.
Notísia Relevante: PR Lú Olo kontente halo diálogu ho komunidade Manufahi

“Ha’u hanoin iha setor edukasaun iha munisipiu Manufahi rejista pre-eskolar hamutuk 37 ho profesór hamutuk na’in-96, eskola bázika hamutuk 75 ho totál profesór hamutuk 724, eskola sekundária jerál hamutuk neen (6) ho totál profesór 106, Eskola Tékniku Vokasionál hamutuk neen (6) ho profesór hamutuk 88, Eskola Superiór iha Same iha tolu,” Administradór Manufahi ne’e hateten iha ninia diskursu bainhira partisipa diálogu entre Prezidente Repúblika ho komunidade Manufahi, iha salaun igreja parokiál Manufahi, kuarta ne’e.
Kona-ba infaestrutura liu-liu estrada iha munisipiu Manufahi iha estrada nasionál ho distansia 68 km2, ne’ebe liga hosi Aitutu, Same, Betano to’o Sehan, inklui 25 km ne’ebé hadi’a ona iha Same Vila, sei hela 43 km mak presiza reabilita iha tempu tuir mai.
“Iha parte Kosta Sul nian tama mós planu konstrusaun auto-estrada ne’ebé liga ho Beaco-Viqueque, ne’ebé mak oras ne’e preparadu iha Zumalai,” nia dehan.
Estrada munsípiu ho distánsia 55 km, ne’ebé liga ho postu administrativu Turiscai ho Alas no Kosta Sul. Estrada ida-nee, tuir loloos atu reabilita iha tinan 2021 maibé to’o oras ne’e seidauk book ka adia tamba pandemia COVID-19 no hein katak 2022 bele hahúu ona serbisu.
“Estrada rur’al provizoriamente iha ona 71 km, no provizoriamente sei estende tan tanba iha fatin balun ne’ebé seidauk asesu estrada, liu-liu iha Postu Administrativu Turiscai, ba Suai no aldeia sira ne’ebé iha potensia ba turizmo naturál,” nia dehan.
Iha munisípiu Manufahi rejista aldeia 137 ne’e iha aldeia 55 mak asesu ona eletresidade no aldeia 82 mak seidauk hetan iluminasaun ida-ne’e.
Aleinde ne’e, iha setór saúde iha munisípiu Manufahi rejista sekretariadu saude ida (1), sentru internamentu ida (1), maternidade ida (1), sentru saude haat (4), postu saúde 23, posto Sisca 29, klinika privadu, mediku 32, infermeiru 34, parteira 28, tekniku aliadus 27, no foin lalais ne’e saude munisipiu Manufahi konsentra makaas hodi kombate COVID-19.
Iha setór agrikultura, munisipiu Manufahi iha mós potensia atu prodús haré, batar no aihan sira seluk. Ministeriu agrikultura liuhosi departamentu agrikultura iha Manufahi, oras ne’e esforsu hela hodi prepara kondisaun ba kultivasaun epoka tuir mai tantu toos no natar.
Iha sub-setór pekuária mós haki’ak-nain sira dezenvolve maneira kriasaun ne’ebé iha orientasaun ba merkadu hodi hadi’a sira-nia ekonomia familiár, hosi animál kiik to’o animál boot.
Iha sub-setór peska nian, aleinde peskadór sira buka moris hodi hakail ikan hosi tasi, balun haki’ak mós ikan iha bee-midar, ne’ebé mós lori merkadu ba iha Dili.
Kona-ba bee-moos no saneamentu iha munisipiu Manufahi ho apoiu hosi Governu no Water Aid, estabelese ona sistema bee-moos iha área urbana no rurál sira no 83% populasaun mak asesu ona bee-moos.
Iha área saneamentu nian, munisípiu Manufahi deklara ona Área La soe Fo’er Arbiru (ALFA) iha tinan 2019 ho kategoria sintina permanente 40%, semi-permanente 29% no sintina manuál 31%.
Administradór postu administrativu Alas, munisípiu Manufahi, Leopoldo Barreto, informa suku sira iha postu administrativu Alas maiória la asesu eletresidade no bee-moos.
Iha Ppostu administrdativu Alas, munisípiu Manufahi iha suku haat mak hanesan Aituha, Dotik, Mahakidan (Mahaquidan), Taitudak (Taitudac) ho Umaberloik (Uma Berloic).
“Ha’u hanoin totál persentajen la asesu bee-moos no eletrisidade hamutuk 75% no 25% la asesu ba bee-moos iha Postu Alas,” nia dehan.
Nia hatutan, totál populasaun iha postu Alas hamutuk 9.083. Postu Alas ninia área 406,96 km² no alas vila mak kapitál postu administrativu nian.
Xefe Suku Matas, postu administrativu Fatuberliu, Estanislau Borges, husu ba Xefe Estadu no membru Governu tutela atu tau matan ba preokupasaun populasaun nian mak hanesan estrada ne’ebé mak aat ona, laiha estrada, laiha ponte hodi fasilita populasaun sira ba-mai iha postu no munisipiu sira no la asesu eletrisidade.
“Nune’e mak ha’u reprezenta suku ne’e, hakarak husu Governu atu fasilita solár painel atu bele uza iha suku refere,” nia hateten.
Reprzentante suku Fahi Nehan, Cipriano Belo, husu ba Xefe Estadu no membru Governu atu toma atensaun ba estrada, bee-moos no ekipamentus IGE nian hodi bele fasilita komunidade atu normaliza dalan.
Hatán ba preokupasaun ne’e, Vise-Primeiru Ministru, Armanda Berta dos Santos, hateten problema ne’ebé mak levanta hosi entidades hotu-hotu iha munisípiu Manufahi, Governu sei toma atensaun, nune’e bele rezolve preokupasaun hirak ne’e.

“Ha’u hanoin kona-ba preokupasaun hirak ne’e, ita la halo milagre, maibé halo uluk ida mak ba ida seluk no ita tau orsamentu kada tinan hodi bele rezolve lalais problema hirak ne’e,” nia dehan.
Estadu ka Governu, presiza ema hotu nia kolaborasaun atu tau hanoin no neon hamutuk atu bele hetan futuru ida-ne’ebe mak di’akliu.
Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten nia parte sei rejista preokupasaun hosi entidade lokál oioin ne’ebé mak kuaze hasoru iha munisipiu Manufahi mak problema bee-mos, estrada no eletresidade.
“Lori ha’u-nia naran no presidénsia nia naran, agradese boot tebe-tebes ba ema hotu-hotu nia prezensa ho ami, liuhosi sorumutu ida-ne’e, hahú hosi dadeersan to’o agora,” nia hateten.
Notísia Relevante: PR presta omenajen ba Don Boaventura antes hala’o diálogu ho komunidade
Iha momentu ida ohin mós hanesan oportunidade boot ida ba komunidade Manufahi, tanba bele levanta kestaun balun ne’ebé mak liga ho povu nia moris, lu-iliu bee-moos, estrada no eletresidade.
“Pergunta sira neebe mak ita boot sira fó no resposta ne’ebé mak ita-boot sira simu, liu-liu hosi Governu bele rezolve problema hirak ne’e liuhosi programa rekuperasaun ekonomika hodi define prioridade sira tuir ninia tempu,” nia haklaken.
Xefe Governu ne’e afirma tan katak preokupasaun hosi komunidade kuaze hanesan, bele mós hanesan iha fatin sira seluk hotu, ne’ebé Governu atu fó resposta ba ida-nee, dalaruma iha fatin sira seluk bele uluk fali, tanba depende ba metodu hosi Governu atu aselera uluk preokupasaun ida-ne’ebé.
“Ha’u husu imi atu tau imi-nia konfiansa iha Governu katak sei halo serbisu ida-ne’e,” nia dehan.
Jeografikamente iha munispiu Manufahi iha nia área ho luan 1,643.76 Km2, no administrativamente fahe ba Postu Administrativu haat ho totál suku 29, aldeia 137. Postu Administratuvu Same iha suku ualu (8), Postu Alas iha suku lima (5), postu Fatuberliu iha suku lima (5), postu Turiscai iha suku 11.
Demografikamente bazea ba relatóriu husi kada suku liuhosi administrasaun postu administrativu mai iha administrasaun munisipiu Manufahi ho totál populasaun 70,239 no total xefe familia hamutuk 14,940.
Iha Postu Administrativu Same ho totál populasaun 38, 467 ho xefe familia 8,386. Postu Alas ho totál populasaun 10,793 ho xefe familia 2,168. Postu Administrativu Fatuberliuu ho totál populasaun 11,313 ho xefe familia 2,291. Postu Turiscai ho totál populasaun 9,756 ho xefe familia 2,095.
Númeru populasaun bazea ba kategoria vulnerabilidade iha munisípiu Manufahi mak hanesan veteranu ho totál 2,982, ema ho defisiénsia hamutuk 286, idozu ho totál 6,099 no Bolsa da Mae ho total 3,051.
Notísia Relevante: Prezidente Repúblika sei hala’o diálogu ho komunidade iha Manufahi-Ainaro
Jornalista : Domingos Piedade Freitas
Editor : Cancio Ximenes