iklan

BAUCAU, DILI, HEADLINE, MUNISÍPIU

Komunidade suku tolu iha Baucau seidauk asesu bee-moos

Komunidade suku tolu iha Baucau seidauk asesu bee-moos

Xefi Suku Bagia, Hermenegildo Ximenes. Imajen Tatoli/Dady

BAUCAU, 28 novembru 2021 (TATOLI) – Komunidade suku tolu ne’ebé lokaliza iha munisípiu Baucau to’o oras ne’e seidauk asesu bee-moos.

Suku tolu ne’e komposta hosi suku Buibau perténsia ba postu administrativu Baucau Vila, suku Baguia iha postu administrativu Quelicai no suku Nunira ne’ebé lokaliza iha postu administrativu Laga.

Xefe suku Baguia, postu administrativu Quelicai, munisípiu Baucau, Hermenegildo Ximenes hateten, iha baucau kuaza suku asesu ba bee-moos.

“Hanesan ha’u-nia suku rasik tinan barak ona komunidade araska ba bee-moos, tanba situasaun mudansa klimátika,” Ermenegildo Ximenes informa ba Agência Tatoli iha ámbitu komemorasaun Proklamasaun Indepedénsia Unilaterál 28 novembru ba bala-46 iha aldeia Darsula, suku Gariuai, postu administrativu Baucau Vila, munisípiu Baucau.

Nia hatutan, komunidade ne’ebé la asesu ba bee-moos iha tempu bailoron iha kbiit sosa rasik bee-moos maibé laiha kbiit la’o-ain kuru bee-moos hodi konsumu.

“Ita-nia preokupasaun sira-ne’e hato’o dalabarak ona ba parte relevante maibé to’o agora seidauk iha reposta ruma, tanba ne’e espera ita-nia Governu bele atende lalais tanba bee-moos importante ba ema-nia moris,” nia dehan.

Iha suku Baguia komposta hosi aldeia tolu mak hanesan Butileo, Laua-Liu, no Saraida, ho xefe família hamutuk 360 totál populasaun 1.579.

Iha fatin hanesan, xefe suku Buibau, postu Administrativu Baucau Vila, Francisco Ximenes, sente kontente tebes tanba tinan ne’e Governu bele deside komemora loron proklamasaun indepedénsia ba dala-46 iha Baucau. 

“Ita iha hetan ona indepedénsia tinan barak ona maibé dezenvolvimentu suku nian mak seidauk la’o, liuliu kona-ba bee-moos nian, estrada no irigasaun seidauk la’o,” Franciscio Ximenes hateten.

Dalan alternativa ba komunidade atu rezolve problema bee-moos mak nia parte hanesan xefe suku halo proposta ba parte relevante, maibé dala barak proposta sira-ne’e susar tebes atu aprova.

“Bee-moos imporatnte liu ba ema-nia saúde durante ha’u-nia mandatu tinan haat, ha’u luta tebes ba bee-moos, oinsá ha’u-nia komunidade bele hetan bee-moos, maibé to’o agora sorin de’it mak foin hetan no balu seidauk,” nia dehan.

Suku Buibau iha aldeia balu ne’ebé hetan ona bee-moos mak hanesan, Alala, Builai, Manulai, Samlaculiba, Buibau no Loidua mak seidauk asesu ba bee-moos. Buibau rasik totál xefe família 1.000 no totál populasaun 5.275.

Tanba ne’e, nia husu ba parterelevante sira, tenke haree preokupasaun komunidade suku Buibau nian tanba suku refere susar ba bee-moos.

“Bainhira komunidade laiha bee-moos, sira tanke lalin masa la’o kilómetru rua hodi kuru bee-moos hodi konsumu,” nia dehan.

Nune’e komunidade suku Nunira, postu asministrativu laga, munisípiu Baucau, rasik iha uma-kain 79 ho totál populasaun 2.259 tinan rua ona, seidauk asesu bee-moos.

Xefi Suku Nunira, Nilton de Souja Gama. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ha’u-nia suku tinan rua la asesu bee-moos tanba mákina bomba dada bee sa’e ne’e mak tohar entaun atu agora atu troka mákina refere tenke sosa iha rai-li’ur ne’ebé prosesu ne’e mak sei kleur,” Xefe suku Nilton de Sousa Gama hateten.

Nia hateten, dezde mákina bomba bee refere aat natar ektare 177 abandona, maibé preokupasaun ne’e hato’o ona proposta ba Institutu Petróleu no Jeolójia (IPG sigla portugés) halo obsevasaun lori aparelu koko, bee ba rai-okos mak foin haruka mesin mai halo perfurasaun bee.

Suku Nunira rasik iha aldeia lima mak hanesan Lalulai, Busucaulari, Borulau, Uasilawa no Loilaco.

Jornalista         : Arminda Fonseca

Editór               : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!