BAUCAU, 12 dezembru 2021 (TATOLI) – Sentru Saúde Baucau daudaun ne’e rejista pasiente dengue hamutuk na’in-16 ne’ebé hala’o hela tratamentu iha fasilidade saúde inklui Hospital Rejionál Eduardo Ximenes (HorEX).
Diretór Servisu Saúde Munisípiu Baucau, Domingos Reinaldo da Costa Guterres, hateten, pasiente sira-ne’e komposa hosi feto na’in-ualu, mane na’in-ualu, na’in-tolu hosi munisípiu Lautém no seluk hosi Baucau rasik.
“Dengue iha-ne’e ita deteta pasiente hamutuk na’in-16, seidauk rezulta óbitu,” Diretór Saúde Baucau informa ba Agência TATOLI liuhosi telefónika, kuarta ne’e.
Saúde Baucau rasik hahú kampaña dengue liuhosi mekanismu aviza tuir fatin públiku hanesan iha merkadu, kolabora mós ho Igreja inklui mídia kona-ba meiu prevensaun.
“Ita fó hatene ba sentru saúde sira atu aviza ba komunidade kona-ba prevensaun dengue,” Domingos akresenta.
Prevensaun sira mak hanesan toba uza muskiteiru, limpeza jeral iha bairru, uma liuliu antisipa bee keta nalihun iha bidón, vazu ai-funan, tanki bee hemu no hariis-fatin.
Saúde Baucau sei identifika fatin risku atu halo prevensaun hanesan fahe ai-moruk abate ba komunidade sira hodi kombate susuk.
Fatin risku ba dengue iha Baucau mak hanesan área postu administrativu Vemasse, Baucau Vila no Venilale komposta hosi suku Gariuai, Bahu, Tirilolo, Fatulia, Uatuhaco, Bahamori no Bercoli.
Balibo la rejista kazu dengue
Hosi parte munisípiu Bobonaro, hahú hosi 2019 to’o 2021 sentru saúde Balibo la rejista kazu moras dengue iha komunidade nia leet.
“Ami seidauk identifika kazu dengue durante tinan tolu tuituir malu, até ohin loron tama ona 2022 mós seidauk rejista pasiente ruma mak mai halo tratamentu ba moras dengue iha ami-nia fatin,” Xefe sentru saúde Balibo, Manuel Mau Laca da Cruz, informa ba Agência Tatoli liuhosi telefónika, kuarta ne’e.
Maske nune’e, pesoál saúde sira nafatin esforsu hahú hosi fulan-setembru to’o dezembru 2021 ekipa sira halo atividade rega susuk tama sai bairru-bairru.
Ai-moruk abate ne’ebé fahe ba komunidade sira tuir volume bee, bainhira bee barak tau falun-rua no bee natoon tau falun-ida, nune’e susuk Aedes aegypti labele husik nia tolun iha bee-laran.
“Ha’u husu ba komunidade sira fase tanki bee-moos semana ida dala-rua, karik atu fase tanki bee-moos hasai tiha ai-moruk ne’e rai hela, depois ense bee hotu hatama fali tanba nia durasaun ne’e ita bele uza to’o fulan-tolu, maibe kazu iha ita iha ai-moruk sei sufisiente,” nia esplika.
Jornalista : Natalino Belo/Sérgio da Cruz
Editór : Evaristo Soares Martins