iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

PM propoin ezonerasaun Sekretáriu Estadu Oan Soru ba Prezidente Repúblika

PM propoin ezonerasaun Sekretáriu Estadu Oan Soru ba Prezidente Repúblika

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak konvoka reuniaun Sekretáriu Estadu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro 'Oan Soru'.iha Palásiu Governu, segunda (01/02), Imajen TATOLI/Egas Cristovão

DILI, 14 marsu 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, propoin ezonerasaun Sekretáriu Estadu Asuntu Antigu Kombatente Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’, ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, tanba la kontente ho deklarasaun públika hosi membru Governu ne’e.

Intensaun ne’e Xefe Governu hato’o liuhosi karta ne’ebé fó sai iha sesta (11/03), ho asuntu agradesimentu ba servisu Estadu no dezempeñu funsaun governativa, ne’ebé hato’o ba Sekretáriu Estadu Oan Soru.

“Hafoin aprofunda no halo reflesaun, konklui katak laiha kondisaun nesesária atu kontinua ezerse funsaun hanesan Sekretáriu Estadu Asuntu Antigu Kombatente Libertasaun Nasionál, tanba ne’e ha’u sei propoin ba Prezidente Repúblika, ba ita-boot nia ezonerasaun,” refere nota hosi Gabinete Primeiru-Ministru, ne’ebé Agência TATOLI asesu, segunda ne’e.

Notísia relevante: Fó Pose Membru Governu Na’in-21, Xefe Estadu Husu Servisu ho Efisiésia no Efikásia

Razaun atu esklui membru Governu ne’e hosi VIII Governu Konstitusionál, tanba Xefe Ezekutivu akompaña notísia iha semana ikus, hatudu katak Sekretáriu Estadu Oan Soru halo deklarasaun públika, ne’ebé muda realidade substansiál, hanesan minimiza kapasidade Governu rezolve difikuldade populasaun no país.

“Deklarasaun públika ne’ebé hato’o hanesan tau kestaun ba solidariedade no lealdade institusionál, ne’ebé devia halibur membru Governu hotu, iha atitude umilde demokrátika no halo esforsu atu buka solusaun konstrutiva atu ultrapasa dezafiu ba dezenvolvimentu oin mai, iha tempu importante ne’ebé ita enfrenta impaktu ekonómiku no sosiál tanba kauza pandemia COVID-19 no dezastre naturál,” PM dehan.

Maski nune’e, Xefe Governu agradese kontribuisaun membru Governu ne’e ba dezenvolvimentu programa Governu, liga ho Asuntu Antigu Kombatente Libertasaun Nasionál, maski ikus mai mosu lamentasaun.

“Hato’o mós ha’u-nia lamentasaun no tristeza ba ita-boot nia opsaun ne’ebé halo lakon konfiansa, inklui responsabilidade hanesan membru Governu VIII Governu Konstitusionál,” PM tenik.

Biban ne’e, Xefe Ezekutivu hato’o agradesimentu ba serbisu ne’ebé Oan Soru halo ona no dezeja votu susesu ba etapa foun pesoál no profisionál ne’ebé nia rasik hili.

Bazeia ba Konstituisaun artigu 106 kona-ba ‘nomeasaun’, iha pontu 2 hateten katak, membru Governu nomeadu hosi Prezidente Repúblika, hosi sob proposta Primeiru-Ministru.

Iha artigu 86 kona-ba ‘kompeténsia ba órgaun seluk’, iha pontu h hateten katak, Prezidente Repúblika iha kompeténsia nomea, fó pose no ezonera membru Governu, liuhosi sob proposta Primeiru-Ministru.

Oan Soru hamutuk ho membru Governu 42 kompleta estrutura VIII Governu, hafoin membru Governu na’in-21 simu pose iha loron 24 juñu 2020.

VIII Governu Konstitusionál forma hosi Partidu Libertasaun Populár (PLP), Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (FRETILIN) no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO).

Antes ne’e, Oan Soru partisipa iha kampaña Kandidatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hodi fó apoiu no hato’o mós deklarasaun balun iha ámbitu ne’e.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!