DILI, 24 marsu 2022 (TATOLI)—Xefe Konsellu Negosiadór Prinsipál ba Delimitasaun Fronteira Marítima Timor-Leste (TL), José Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o sentidu kondolénsia ba Eis Ministra Negosiu Estranjeiru Estadu Unidu Amerika (EUA), Madeleine Albright ne’ebé hakotu ona iis iha loron 23 marsu 2022.
Xanana Gusmão dader ne’e iha Timor-Leste (TL) haruka karta sentidu kondolénsia ba Oan Feto hosi matebian Madeleine Albright, Alice Albright, iha Washington D.C. EUA ne’ebé mate tanba moras kankru ne’e.
“Ho triste Ha’u hakerek karta hodi hato’o sentidu kondolénsia ho laran tomak ba ita-boot nia inan, Madeleine Albright, ne’ebé hanesan defensór ba pás no direitu umanu ne’ebé la koñese tauk no defensór krítiku ba povu Timor-Leste Liberdade,” refere karta ne’ebé Xanana Gusmão hakerek ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e.
Ministra Negosiu Estranjeiru EUA ba dala-64 ne’e ho naran kompletu Madeleine Korbel Albright (15 maiu 1937-23 marsu 2022) hanesan diplomata EUA no sai mós hanesan Embaixadór EUA ba dala-20 iha Organizasaun Nasaun Unida (ONU) hahú hosi loron 06 febreiru 1993.
Iha karta ne’e, Eis Primeiru-Ministru ne’e konsidera Madeleine Albright hanesan ema extraordinária estadista globál ne’ebé iha korajen ba luta kontra opresaun no tirania iha mundu tomak, no matebian mós fó advokasia makaas ba nia nasaun hodi apoiu ema sir- ne’ebé oprimidu no luta ba Liberdade.
Enkuantu ema hotu daudaun ne’e refleta hela Matebian nia konkista sira, maibé importante liu mak matebian nia papél hodi apoiu autodeterminasau povu timorense no hakotu violénsía iha TL.
Iha momentu ne’ebé povu timorense kontinua sofre ba okupasaun iha 1999, Madeleine Albright ba Jakarta-Indonezía no hasoru Prezidente Indonézía hodi ezije tranzisaun pasífika ba nasaun Timoe-Leste.
Xanana Gusmão haktuir, iha deklarasaun importante ida ba Indonézía no mundu, matebian mós insistiu hodi vizita Xanana iha Jakarta momentu iha komarka laran iha 1992. Hanesan líder rezisténsía timorense, sorumutu ida-ne’e fó insentivu no kredibilidade makaas ba Timor-Leste no hanesan mensajen ba lideransa no militar indonezíu sira katak EUA apoiu TL.
Eis Prezidente Republika ne’e hetan respeitu tebes hosi matebian iha 2004, bainhira matebian sei hanesan prezidente ba National Democracy Institute no entrega premíu Harriman Democracy Award. Premíu ne’e hanesan apoiu importante ba nasaun foun ne’ebé foin independente no ajuda konsolida domokrasia iha TL.
“Embora Madeleine Albright hanesan lakon boot ba mundu. Ha’u hatene ida-ne’e defísil tebes ba ita, ita-nia bin alin no ita-nia famíli boot. Ha’u hato’o solidaridade no sentidu kondolénsia ba ita-boot nia família no ba ema Amérika sira bainhira ita relembra fali nia moris ne’ebé extraordinária no nia kontribuisaun ba pás no liberdade globál,” karta ne’e haktuir.
Jornalista : Cidalia Fátima
Editór : Cancio Ximenes