DILI, 17 maiu 2022 (TATOLI)—Diretór Asia Justice and Rigth (AJAR), José Luis Oliveira, hateten tinan 20 ho entrada vigór ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL), polítiku-na’in sira presiza halo reflesaun tuir konstituisaun ne’ebé define objetivu Estadu oinsá mak lori moris di’ak ba povu.
José Luis Oliveira hateten, importansia konstituisaun ne’ebé progresivu konsagra direitu fundamentál barak, estabelese sistema Estadu laiha podér ida bootliu ida ho mekanizmu check and balance no prevee konstituisaun bele halo revizaun fó biban adpata dezenvolvimentu nasaun.
“Hosi hahú, konstituisaun RDTL asegura sistema demkorátika garante podér iha balansu no direitu fundamentál sidadaun nian. Problema mak dala barak implementasaun seidauk kumpre no refleta direitu fundamentál sidadaun tuir objetivu Estadu iha artigu neen (6) povu barak seidauk goza didi’ak,” Diretór AJAR ne’e hateten bainhira sai oradór ba iha semináriu ho tema “Por ocasião dos 20 anos da Constituição da República Democrática de Timor-Leste” ne’ebé organiza hosi Parlamentu Nasionál servisu hamutuk ho Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), iha edifísiu Ministéiru Finansa, Aitarak Laran, tersa ne’e.
Tuir konstituisaun artigu 6 (Objetivu Estadu nian) ne’ebé hateten Estadu nia objetivu fundamentál sira mak iha alínea a) Defende no garante nasaun nia soberania; b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira.
Iha alínea d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar; f) Proteje didi’ak meiu-ambiente no bali nafatin riku-soin rai nian; g) Hakatak no haloko povu timor-oan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál;
h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho estadu hotu hotu; i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane.
“Maibé iha prátika sei iha dezafiu tanba povu seidauk sente loos dezenvolvimentu iha aspeitu oioin hanesan edukasaun, sosiál, ekonomia no sira seluk, nune’e tinan 20 ita-nia konstituisaun vigór polítiku-na’in sira hanesan Deputadu presiza halo reflesaun to’o ona iha ne’ebé hodi haree, hadia polítika no orsamentu reflete ba nesesidade povu garante direitu fundamentál hadi’a kualidade moris,” nia hateten.
Oradór seluk, Júlio Crispim, hateten tuir entendimentu konstituisaun halo ona tinan 20 vigór hanesan ho espiritu klamar ba nasaun no espiritu eroi foti tau iha nia preambulu ne’ebé fundadór Estadu tau naran RDTL.
Istória luta libertasaun nasaun hahú tiha ona kolonizasaun to’o mai okupasaun no kulminante iha 1975 kombate forma tirania sai determinasaun ne’ebé nasaun ne’e ho vontade istória agora faze luta patria.
Tanba ne’e, iha era independénsia kombate neo-tirania ne’ebé Timor-Leste rasik mak kria iha nasaun ne’e no Estadu nia laran hanesan podér kruel, abuzu poder, poder injustisa no seluk tan.
“Kombate neo-opresaun ne’ebé ita hetan koasaun oioin durante tinan 20, agora moris iha Estadu nia laran presiza re-kombate dominasaun ho forma segregasaun katak hadook Estadu ida-ne’e hosi forma sira podér kruel, abuzu poder, poder injustisa no seluk tan, oinsá mak defende independénsia nasionál tradús ba liberdade sosiál ne’ebé integrante ema hotu iha igualidade no direitu umanu,” nia dehan.
Nia fó exemplu, durante tinan 20 iha instituisaun públika sira de’it kondisaun asesu ba ema ho defisiénsia iha espasu la dignu, tanba Estadu ida-ne’e presiza haree oinsá promove dezenvolvimenu inkluzivu no igualidade.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes