BAUCAU, 31 maiu 2022 (TATOLI) – Relasiona ho loron mundiál labarik monu iha loron 1 juñu, Fundasaun Uma Pas Munisípiu Baucau, husu Parlamentu Nasionál (PN), aselera projetu-lei protesaun labarik no joven iha perigu nune’e proteje labarik sira iha Timor-Leste.
Uma Paz munisípiu Baucau tersa ne’e, realiza semináriu ho tema proteje labarik hodi halais aprovasaun ba lejizlasaun hotu ne’ebé sensivel hodi komemora loron internasionál ba labarik iha loron 1 juñu.
Diretóra Ezekutiva Fundasaun Uma Paz Munisípiu Baucau, Felismina Belo, hateten objetivu atu fó koñesimentu ba futuru labarik ne’ebé futuru sei sai jerasaun kualidade.

“Semináriu ne’e ko’alia kona-ba eduka labarik zero violénsia no mestri sira proteje estudante iha eskola, labarik sira mós envolve atu hatene sira-nia direitu bainhira hetan violénsia,” Diretora Ezekutiva Fundasaun Uma Pas Baucau hateten iha Vila Antiga.
Matéria importante tolu iha semináriu refere hanesan salva guarda, lei direitu umanu no protesaun ba labarik ligada ho serbisu sosiál nian.
Alende ne’e tema importante hosi semináriu refere mak proteje labarik hodi halais aprovasaun ba lejizlasaun hotu ne’ebé sensivel espesifiku, katak halais aprovasaun lei protesaun ba labarik ne’ebé sensivel.

“Aban komemora loron internasionál ba labarik ami haree presiza iha semináriu nune’e fó hanoin ba manorin nain sira nune’e forma labarik sira la uza violénsia,” Felismina akresenta.
Semináriu refere hanesan parte aumenta koñesementu labarik no manorin-na’in sira ligada ho direitu no bele redús kualkér tipu violénsia hasoru labarik iha fatin aprendizajen.
Uma Pas rejista violénsia hasoru labarik hamutuk na’in-lima iha tinan 2020 kompostu hosi kazu asédiu seksual, asaltu seksuál no esprolasaun ne’ebé mak kolaborasaun ho Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ, sigla portugés) hodi fó asisténsia legál.
Neina Milenia Belo da Silva nu’udar estudande hosi Sentru Aprendizajen no Formasaun Eskolár (CAFE, sigla portugés), agradese tanba partisipa iha semináriu refere tanba liuhosi matéria ne’ebé iha bele sensibliza kona-ba direitu labarik nian.

Liuhosi selebrasaun loron internasionál ne’e, labarik sira bele ezije direitu fundamentál sira tanba situasaun no problema família nian, labarik barak mak sei lakon direitu atu asesu ba eskola.
“Ami mós hatene devér, espera katak ami mós bele hetan ami-nia dereitu,” Neina hateten.
Istória hosi loron internasionál ba labarik hahú iha tinan 1856 bainhira Pastór Charles H. Leonard hosi Universidade Churs of Chelsea hamosu loron dedikasaun ba labarik.
loron refere defini hosi organizasaun Women’s International Democratic Federation ne’ebé liuhosi kongresu iha Moskow tinan 1949 no hahú selebrasaun dahuluk iha loron 1 juñu 1950.
Inportánsia hosi selebrasaun loron internasionál refere mak atu fó respeita no hasa’e koñesimentu ba labarik sira.
Lei protesaun labarik no joven iha perigu
Iha 20 setembru 2021, Parlamentu Nasionál, aprova projetu-lei protesaun ba labarik no foinsa’e iha perigu iha faze jeneralidade. Projetu-lei númeru 29/V(3a) kona-ba Lei Protesaun Labarik no Foinsa’e iha perigu, aprovadu ho rezultadu votasaun a-favór 54, kontra 0 no abstensaun 1.
Preámbulu hosi projetu-lei ne’e prevista kona-bá dezenvolvimentu ida ba sistema protesaun integrál ba labarik sira, nune’e impoin esforsu armonizasaun lei hotu-hotu relasaun ho promosaun no protesaun diretu ba labarik no joven iha perigu sira.
Projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 103 no kapítulu hamutuk XI. Kapítulu I ko’alia kona-bá dispozisaun jerál, kapítulu II ko’alia kona-bá intervensaun ba promosaun direitu sira no protesaun labarik no joven iha perigu.
Kapítulu III ko’alia kona-bá medida promosaun direitu no protesaun, kapítulu IV ko’alia kona-bá komunikasaun, kapítulu V ko’alia kona-bá intervensaun Ministériu Públiku, kapítulu VI previstu dispozisaun prosesuál jerál.
Nune’e mos kapítulu VII sita kona-bá prosedimentu urjénsia, kapítulu VIII ko’alia kona-bá prosesu iha serbisu protesaun labarik no foinsa’e no kapítulu IX ko’alia kona-bá prosesu judisiál promosaun no protesaun.
Deputadu sira-ne’ebé sai proponente ba projetu-lei ne’e mak hanesan Noé da Silva Ximenes “Buka Tuir”, António Verdiál de Sousa, Felix da Costa “Anin Buras”, Cidália Mesquita Ximenes, Maria Gorumali Barreto, Helena Martins Belo, António Nobre Tilman, Lúcia Taeki, Veneranda Lemos Martins no Ernesto Fernandes “Dudu”.
Inisiativa lejizlativa ne’e bazea ba rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru númeru 16/2003, 30 jullu, ne’ebé Timor-Leste ratifika Konvensaun kona-ba Direitu Labarik.
Entidade sira-ne’ebé submete paresér ba projetu-lei ne’e mak hanesan ALFeLa, Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL), Child Fund, Komisaun Nasionál Direitu Labarik, FOKUPERS, FONGTIL, JSMP, Ministériu Justisa, Ministériu Saúde, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Ministériu Públiku.
Nune’e mós Organizasaun Internasionál ba Traballu (OIT), Parlamentu Foinsa’e, Plan International, PDHJ no UNICEF.
Jornalista : Natalino Belo
Editór : Evaristo Soares Martins