DILI, 21 agostu (TATOLI)- Família hetan ona saudozu Francisco Borja da Costa nia ruin Lecidere, Dili, maibé hetan de’it ruin pedasuk.
Família saudozu Francisco Borja da Costa, Jacinto da Costa, esplika, iha loron-domingu ne’e família ke’e ona ruin maske hetan de’it ruin pedasuk.
“Ita ke’e hetan ruin pedasuk de’it maibé ita agradese tanba matebian bele hatudu-aan hodi ohin ita ke’e no hetan pedasuk, parte ruin fukun nian,” família matebian hateten ba jornalista sira, hafoin ke’e ruin saudozu Francisco Borja da Costa , iha jardín Largo Licidere, Dili, domingu ne’e.
Hanesan mós alin hosi saudozu haktuir, restu mortál lori ona ba nia moris fatin, Fatuberlio hodi halo serimónia fúnebre tuir lisan matebian nian.
“Ami lori ba nia moris fatin, Fatuberlio, tau iha eskola ne’ebé tau nia naran bá. ita halo misa requem tiha depois mak hakoi,” nia dehan.
Molok ke’e ruin saudozu nian, família mós halo koordenasaun ho Governu hafoin ke’e ne’e.
“Ho autorizasaun Governu nian no ha’u rasik ba ko’alia ho Primeiru Ministru, iha 10 janeiru. Ha’u husu buat tolu, ida husu lisensa, depois deskulpa no orientasaun. Nune’e mak hahú ke’e. Antes ha’u ba, iha tinan 2021, ha’u-nia subriñu sira ko’alia tiha ona maibé la realiza,” Jacinto tenik.
“Maibé oras ne’e bele realiza no foti hodi ba haloot maibé ida-ne’e mós maun Casemiro nia ajuda hodi hetan no ke’e,” nia dehan.
Maibé antes atu lori nia uma-lisan, alin hosi saudozu ne’e agradese ba kolega matebian durante tinan 47 hamutuk iha fatin ne’e.
“Ha’u lisensa katak loron-loron imi hamutuk iha-ne’e, no ha’u husu lisensa atu lori imi-nia kolega ba nia rai moris fatin”.
Matebian mate iha tempu invazaun loron 7 dezembru 1975 no oras ne’e halo tinan 47 husik família.
“Bainhira ita ukun-aan tiha, novembru 2011, Governu planu atu halo jardín Largo Licidere, entaun ami tenke buka atu foti maibé ami mai la’ós atu sik de’it lae, Ernesto Lospalos mak hatudu mak ha’u ho ha’u-nia mane foun Aquino Caldas katak, nia hakoi iha avó Xavier nia uma oin, besik nu-hun kaixote lixu nian, nia esplika tuir.
Tuir nia, família ke’e dala-rua ona maibé la hetan buat ida, entaun ohin realiza no ke’e fali mak hetan pedasuk ne’e.
“Ita ke’e la hetan ruin tomak tanba rai ne’e ita ke’e dala-rua ona tanba tempu Indonézia ema fakar beton depois 2011 ami rasik ke’e, entaun ita hetan pedasuk oan maibé sorte boot ita hetan netik pedasuk (ruin fukun),” nia dehan.
Biografia Poeta Borja da Costa
Francisco Borja da Costa moris iha Fatuberlihu, iha kosta sul Timor-Leste iha loron 14 fulan-uutubru tinan 1946. Nia mate ho tinan 30 bainhira Timor-Leste hetan invazaun hosi tropa Indonézia iha loron 07 fulan-dezembru tinan 1975 ne’ebé oho hosi tropás parakedista Indonézia nian.
Notísia relevante: Borja da Costa, Poeta Revolusionáriu No Matadalan Poétiku
Bainhira Revolucão dos Cravos mosu iha Lisboa iha loron 25 fulan-Abril tinan 1974, Borja da Costa iha Portugal no hala’o estájiu professional iha “Diario de Noticias” Iha Lisboa, nia haknaar no hela hamutuk ema Timor-Leste seluk iha Casa dos Timorenses, sentru ida ba nasionalista Timor-Leste iha liur.
Durante iha Portugal, Borja da Costa nia espiritu literáriu-revolusionáriu hakroat liután liuhosi nia leitura ba obra eskritór famozu sira, tuir hakerek na’in ne’ebé iha influensia boot mak Bertold Brecht, Pablo Neruda, Maxim Gorky, ”knaar Marxista” no poezia Mao Tsetung nian.
Borja da Costa nu’udar lia-na’in ida ne’ebé “hakerek poezia iha forma klásika, iha lia-Tetum. Nia imajen sira ne’e hotu kona-ba buat murak sira Timor nian; foho tutun maka kleuk tun sa’e, manu sira iha knua laran, kona-ba mota sira ne’ebé fahe malu no hamutuk fila-fali ho laiha rohan laek.”
Borja da Costa hahú tenta atu fanun Timoroan sira hodi “loke matan didi’ak hodi haree realidade katak sira moris iha ukun koloniál nia okos” bainhira nia fila hikas tiha mai ona hosi Lisboa iha tinan 1974.
Hamutuk ho nia maluk Abílio Araújo iha Fretilin ne’ebé nia rasik halo parte, sira “kria poezia no hananu ne’ebé fo sai hanoin nasaun povu Timor ne’ebé kleur tebes ona moris iha hanehan laran. Sira muda hananu tradisionál. Knaar ba dahuluk hosi rarosan ida-ne’e mak poezia “Foho Ramelau” ne’ebé tuirmai sai hanesan “hananu revolusaun” Fretilin nian.”
Foho Ramelau
…….
Tan sá timur ulun sudur uai-uain?
Tan sá timur oan ata uai-uain?
Hadeer rai-hun mutin ona lá!
Hadeer loron foun sa’e ona lá!
Loke matan loron foun to’o iha knuak
Loke matan loron foun iha ita rain
Hadeer kaer rasik kuda talin eh!
Hadeer ukun rasik ita rain eh!
Nune’e mós Borja da Costa kontribui nia obra “Pátria, Pátria” ba inu nasionál Timor-Leste nian. Bainhira independénsia Timor-Leste nian deklara unilateralmente iha loron 28 fulan-Novembru, tinan 1975, inu ne’e hananu ba dahuluk públikamente.
Patria! Patria!
Timor-Leste, nossa Nação
Glória ao Povo e aos heróis Da nossa Libertação.
Vencemos o colonialismo Gritamos, abaixo o Imperialismo
Terra Livre, Povo livre Não, não a exploração.
Avante unidos Firmes e decididos
Na luta contra o Imperialismo
O inimigo dos Povos
Até a vitória final Pelo caminho da Revolução
Pátria, pátria!Timor-Leste, nossa Nação
Glória ao Povo e aos heróis
Da nossa Libertação.
Jornalista: Osória Marques
Editor: Evaristo Soares Martins





